AMBICIOZNA NAJAVA Liburnija iduće godine planira nabaviti čak 13 električnih autobusa!

Javni gradski prijevoz ključan je segment mobilnosti stanovništva, osobito u priobalnim mjestima koji se suočavaju s izazovima sezonskih gužvi i opterećenja. On je i jedan je od pokazatelja kvalitete života u gradu, a s obzirom na inovativna prometna rješenja kao posljedice razvoja novih tehnologija, digitalizacije te primjene novih ekološki prihvatljivih standarda koji više nisu opcija, već nužnost, za razvoj održivog, učinkovitog i modernog javnog prijevoza potrebna je sinergija akademske zajednice, javnih poduzeća i lokalnih vlasti.

Puno inovacija

Kako bi poboljšali iskustva putnika, prijevoznici planiraju brojne inovacije, počevši do uvođenja aplikacija i kartičnog plaćanja, elektrifikacije voznog parka, brojača putnika, sigurnosnih sustava, klimatizacije, ticketinga i malih detalja kao što su npr. USB punjači.

No, jedan od najvećih izazova je – promijeniti stav građana o javnom prijevozu i skidanje stigme i predrasuda je riječ o »prijevozu za siromašne«.

Kako to sve povezati, što učiniti i gdje su hrvatski priobalni gradovi danas kada je riječ o uslugama javnog prijevoza, raspravljalo se na Veleučilištu u Šibeniku na okruglom stolu »Budućnost javnog prijevoza u gradovima na Jadranskoj obali«, koji je moderirao izv. prof. dr. sc. Marko Slavulj.

Organizator ovog događaja bio je Odjel prometnih studija Veleučilišta u Šibeniku, a na njemu su se okupili vodeći stručnjaci i predstavnici javnog gradskog prijevoza urbanih sredina našeg obalnog pojasa od Pule do Dubrovnika, te podijelili svoja iskustva kako se nositi s planovima modernizacije voznog parka, nedostatkom radne snage, uvođenjem elektrifikacije i digitalnih sustava upravljanja, te kako da to sve funkcionira u lokalnoj zajednici.

Potaknuti novi pristup mobilnosti u gradovima, istaknuto je, u kojima gužve nisu više samo u vrijeme kada ljudi idu na posao i s posla, pa ni samo u sezoni, postala je zato nužnost.

U Rijeci, koja već 125 godina koristi javni prijevoz, najveći je izazov bio vozni park, koji su uspješno riješili jer su nabavili nove autobuse sredstvima EU-a, ali tu je i dalje problem nedostatka radne snage – vozača.

Započeli su zato mjere sufinanciranja prekvalifikacija, a ova godina je, kako je kazao Robert Mrvičić, direktor riječkog Autotroleja, pozitivnija: zaposleno je petnaestak vozača te je, uz pojačanje voznog reda, najavljeno još zapošljavanja.

Kroz ITU mehanizme u Rijeci se planira uvesti i neke inovacije po pitanju opreme, a uz nabavku autobusa nabavljen je i sustav za dolazak autobusa na stajališta u sklopu kojeg su postavljeni ekrani na stajalištima, točnije ide se na korištenje modernijih rješenja za bolju uslugu.

Grad Zadar ima izrađen Plan održive urbane mobilnosti, a direktor Liburnije Slobodan Erslan je istaknuo kako im je fokus na digitalizaciji javnog prijevoza. U potpunosti je izmijenjen sistem naplate karata, a uveli su i City Card aplikaciju, kao i digitalno obavještavanje na stajalištima.

– U Zadru imamo problem s prometnom gužvom i nemogućnosti prometovanja autobusa. Nažalost, ne bilježimo rast broja putnika, jedino na liniji Zračne luke gdje je značajan porast radi niskotarifnih letova.

To je jedina linija gdje broj putnika raste, a na svim drugima pada, kazao je Erslan, dodavši da su najveći problem imali zbog manjka vozača, ali niti jednu liniju nisu ukinuli radi toga, a na svaki opravdan zahtjev, gdje su tehnički uvjeti zadovoljeni, pomalo ih i uvode.

Razmišljaju i u Zadru o ekološki održivim standardima pa je tako u planu i nabava 13 električnih autobusa do listopada 2026. godine.

Za razliku od Zadra, Pula bilježi zamjetan rast broja putnika. Prema riječima direktora Pulaprometa Tomislava Josipovića, poboljšali su i vozni park pa je nabavljeno novih 36 autobusa, od kojih su neki na plin.

Što se tiče radnika, digli su plaće, ali i plaćali troškove polaganja vozačima, uz obvezu ostanka u firmi kroz određen period. Razmišljaju u najvećem istarskom gradu i o ekološkoj održivosti te se namjeravaju javiti na trenutačno raspisane pozive za nabavu autobusa.

– Jedan poziv Ministarstva prometa, a drugi od Ministarstva gospodarstva koje financira infrastrukturu za električne autobuse kao što su punjači ili trafostanice.

Svakako, cilj je da prvi autobus na struju krene u srpnju i kolovozu, kazao je Josipović dodavši da su prijavili i ITU projekt razvijanja Park and ride sustava – kombinacije individualnog i javnog prijevoza koji je Rijeka već najavila za 7. travnja.

Istaknuo je kako je cilj da unutar Pulaprometa imaju svoje električne romobile i i bicikle, pa da korisnik prilikom kupnje karte u aplikaciji odlučuje o prijevozu ovisno o potrebama.

Previše taksista

Da je organizacija javnog prijevoza u priobalnim gradovima, osobito u špici turističke sezone, itekako izazovna, potvrdio je i direktor dubrovačkog Libertasa Franko Mekišić. U sezoni, kaže, imaju enormno povećanje broja putnika i vozila, a najveći izazov su, baš kao i u Zadru, zagušenja prometa u središtu grada.

Problem su ukrcaji i iskrcaji taksista na autobusnim stanicama, a grad radi na uvođenju zone posebnog režima oko starog grada i ograničenja prometa. Što se tiče ekološke održivosti, i u Dubrovniku se planiraju električni autobusi, a za njih apliciraju kroz europske fondove.

– Uskoro uvodimo sto posto električni autobus. Što se tiče elektrifikacije, osim vozila izgradit ćemo i vlastitu trafostanicu, upravo radi tih autobusa, kao i polje solara na krovovima autobusa, kazao je Mekišić.

Muke s prekomjernim brojem taksi vozila imaju i u Splitu, gradu koji je također izradio Plan održive urbane mobilnosti te kroz EU fondove nabavio stotinjak novih autobusa i uveo novi sustav naplate karata. Kada je riječ o održivosti, u Splitu planiraju nabaviti 25 novih električnih autobusa do 2030. godine.

Kroz ITU mehanizam planiraju i dodatna poboljšanja, a jedna od ideja za rješavanje zagušenja prometa i u Splitu je primjena Park and ride sustava kroz dvije garaže na ulazu u grad.

I grad domaćin skupa, Šibenik, radi na unapređenju ove javne usluge. Kako je kazao direktor Gradskog parkinga Ivan Kundid, u Šibeniku je 2014. godine kvaliteta javnog gradskog prijevoza bila na vrlo niskoj razini, a broj putnika izuzetno mali.

No, unatoč brojnim izazovima uspijevaju podizati kvalitetu te broj putnika konstantno raste, što je i bio glavni cilj.

U planu je Šibenčana unaprijediti postojeću aplikaciju kojom putnici mogu kupiti ili produljiti karte, a u sklopu projekta »Spine« u budućnosti bi trebali dobiti i aplikaciju za planiranje putovanja, kao i integraciju i svih ostalih oblika prometa kao što su brodovi, vlakovi i autobusi.

Nije naodmet spomenuti ni to da su u Šibeniku cijene usluga javnog prometa najniže u Hrvatskoj.