Subota, 14. veljače 2026

Weather icon

Vrijeme danas

15 C°

Analiza državne mature

Zadarski maturanti najgori na višoj razini mature u posljednjih 10 godina, gimnazijalci i strukovnjaci gotovo izjedančeni po broju upisanih na fakultet

Autor: Iva Bucić

14.02.2026. 12:20
Zadarski maturanti najgori na višoj razini mature u posljednjih 10 godina, gimnazijalci i strukovnjaci gotovo izjedančeni po broju upisanih na fakultet

Foto: Arhiva GI



Neka od visokih učilišta u Hrvatskoj lani su upisala 894 učenika iz Zadarske županije, odnosno njih 75 posto, pri čemu je gotovo izjednačen broj učenika gimnazija i strukovnih škola. Fakultet je, naime, kako pokazuju podaci objavljeni u aplikaciji ŠeR – Školski e-Rudnik, upisalo 447 gimnazijalaca iz županije, što iznosi više od 95 posto i 445 učenika strukovnih škola, što iznosi više od 62 posto.


Maturanti iz Zadarske županije većinom su upisali sveučilišni studij, njih skoro 79 posto, pri čemu je uvjerljivo najpopularnije Sveučilište u Zadru, na koje su se upisala 193 brucoša iz Zadarske županije, Ekonomski fakultet u Zagrebu upisalo ih je 49, Pravni fakultet u Zagrebu 36, Tehničko veleučilište u Zagrebu njih 34, Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje njih 28, a po 23 ih je upisalo Građevinski fakultet u Zagrebu, Libertas međunarodno sveučilište u Zagrebu i Zdravstveno sveučilište u Zagrebu.


Najbolji iz Engleskog


Što se tiče ocjena s ljetnog ispitnog roka iz glavnih predmeta – Hrvatskog, Engleskog i Matematike, maturanti iz Zadarske županije najbolji su prosjek imali iz više (3,67) i niže (3,6) razine Engleskog. Slijedi Hrvatski s prosjekom 2,59, viša razina Matematike s prosjekom 2,45 i niža razina Matematike s prosjekom 2,28. Ako se ovi rezultati usporede s nacionalnom razinom, može se zaključiti da su zadarski maturanti po ocjenama na maturi u svim glavnim predmetima blago ispod nacionalnog prosjeka, a bolje ocjene od nacionalnog prosjeka postigli su jedino iz niže razine Engleskog.


Prikaz prosječnih ocjena u Zadarskoj županiji na kraju školske godine te na A i B razini na maturi




Ako se, pak, rezultati usporede s rezultatima prijašnjih matura, ispostavlja se da su maturanti u Zadarskoj županiji ljetos postigli najgori rezultat otkako se iz Hrvatskog piše jedinstven ispit, umjesto više i niže razine – u školskoj godini 2022./2023. postigli su prosječan uspjeh od 3,06, godinu dana poslije prosjek pada na 2,83, da bi na posljednjoj maturi postigli prosjek od 2,59. Kada je riječ o višoj razini Matematike, u tom su slučaju maturanti u Zadarskoj županiji ljetos postigli najgore rezultate u posljednjih 10 godina, s prosjekom 2,45 – dok su najbolje ocjene na A razini Matematike imali na ljetnom roku školske godine 2021./2022. – 3,1. Kada je riječ o Engleskom, na višoj razini maturanti su postigli prosječnu ocjenu 3,67 – u posljednjih deset godina najgori je prosjek zabilježen školske godine 2015./2016. (3,38), a najbolji 2021./2022. (4,01).


Ako se, pak, u obzir uzme prosječna ocjena A razine iz svih glavnih predmeta, ona je na posljednjoj maturi iznosila 2,9, što je najgori rezultat u posljednjih deset godina. Najbolje ocjene iz A razine učenici su imali u školskoj godini 2021./2022. (3,44). S druge strane, prosječna ocjena iz B razine svih glavnih predmeta na prošloj je maturi iznosila 2,7, što je najbolji rezultat u posljednjih 10 godina, a najgori je zabilježen u školskoj godini 2018./2019. (2,36).


Izborni predmeti


Valja primijetiti i da je uspjeh na državnoj maturi značajno lošiji od ocjena iz srednje škole, a razlika je i veća u odnosu na ocjene koje su ti isti učenici imali na kraju osnovne škole. Prema podacima ŠeR-a, solidna četvorka iz hrvatskog jezika s kraja osmog razreda do konca srednje škole pada na graničnu četvorku, a na maturi na »tanku« trojku. Prosječna ocjena iz matematike pada s četvorke na kraju osmog razreda, na trojku na kraju srednje škole i zatim na dvojku na A razini mature. Najmanja diskrepancija vidi se u ocjenama iz engleskog – prosječna ocjena na kraju osmog razreda, četvrtog razreda srednje, ali i na maturi iznosi vrlo dobar.



Na ljetnom ispitnom roku u školskoj godini 2024./2025., od izbornih predmeta u Zadarskoj županiji najviše je učenika pisalo Fiziku (40,8 posto učenika), Biologiju (27,87 posto) i Politiku i gospodarstvo (18,25 posto), pri čemu je dovoljan prosječna ocjena koju su »zaradili« iz Fizike (2,38) i Biologije (2,28) te dobar iz Politike i gospodarstva (2,62).


Najbolji je prosjek iz Talijanskog (4,25), Njemačkog (3,79) i Etike (3,50), a najgori iz Filozofije (1), Geografije (2) i Logike (2) – pri čemu je potonja tri izborna predmeta izabralo ukupno samo osam učenika.


U posljednjih 10 godina, maturanti u Zadarskoj županiji najčešće su kao izborni predmet birali Politiku i gospodarstvo (3.034 učenika), pri čemu je prosječna ocjena u tom periodu dovoljan (2,14). Drugi najpopularniji izborni predmet je Fizika, koju je u 10 godina kao izborni predmet pisalo 2.713 učenika, također uz prosječnu ocjenu dovoljan (2,41).


Popularna Politika


Politiku i gospodarstvo i Fiziku po popularnosti slijedi Biologija, koju su tijekom 10 godina odabrala 1.962 učenika, uz prosječnu ocjenu dovoljan (2,39), zatim Psihologija (1.564 učenika), uz prosječnu ocjenu dobar (2,58). Iz Kemije, koju je u 10 godina odabralo 1.080 učenika u županiji, prosječna je ocjena dobar (2,62), kao i iz Likovne umjetnosti, koju su odabrala 764 učenika s prosječnim uspjehom od 2,52. Po popularnosti slijede Informatika (627 učenika, prosječna ocjena 2,37) i Sociologija (260 učenika, prosječna ocjena 2,10).



U 10 godina najmanje je maturanata u Zadarskoj županiji kao izborni jezik uzelo Latinski (3 učenika, uz prosjek ocjena 1,5), Francuski (3 učenika uz prosječan uspjeh 3,62), Etiku (9 učenika uz prosječan uspjeh 2,86) i Španjolski jezik (9 učenika uz prosječan uspjeh 3,33).


Kad se podvuče crta, bez obzira na popularnost izbornog predmeta, u posljednjih 10 godina maturanti u Zadarskoj županiji najbolje prosjeke na maturi postižu iz stranih jezika – Francuskog (3,62), Talijanskog (3,46), Njemačkog (3,41) i Španjolskog (3,33), a najgore iz Latinskog (1,5), Filozofije (2,08), Sociologije (2,1), Politike i gospodarstva (2,14), Geografije (2,34), Informatike (2,37), Biologije (2,39) i Fizike (2,41).