U Zadru Međunarodni skup o filantropiji

Filantropija, kojoj se u razvijenim društvima daje veliki značaj kroz edukacije o važnosti poticanja na volonterstvo, ali i financiranje projekata i pojedinaca koji bi bez potpore zajednice teško mogli zadovoljiti neke svoje osnovne egzistencijalne potrebe, u Hrvatskoj posljednjih godina postaje sve značajnija društvena tema.

Korporativna podrška
Tijekom međunarodnog skupa o filantropiji koji je jučer održan u zadarskom IMPACT centru predstavljeni su među ostalima i podaci iz istraživanja o filantropiji u Hrvatskoj. Rezultate je predstavila Jelena Gordana Zloić, iz udruge Slagalica – Zaklade za razvoj lokalne zajednice iz Osijeka naglasivši kako je prvi put u Hrvatskoj provedeno sveobuhvatno istraživanje koje je pokazalo koliko su građani spremni pomoći onima koji su u potrebi, kao i kakav je odnos tvrtki prema filantropiji.
– Rezultati pokazuju kako se više od 60 posto građana barem jednom u životu uključilo u neki oblik donacije novca ili svog vremena kroz volonterski doprinos. Veliki prostor za napredak vidimo kroz još veće uključivanje građana. Možemo biti ponosni na činjenicu da građani imaju veći osjećaj empatije, prepoznaju potrebe drugih i spremni su se uključiti u humanitarne akcije, naglasila je Zloić. Kako je istraživanje provedeno u vrijeme kada je izbjeglička kriza bila na vrhuncu može se iz njega saznati da je značajan bio postotak onih koji su sudjelovali u programima pomoći izbjeglicama.
– Razina uključenosti građana u udruge je sve veća jer se potiče volonterstvo među mladima. Prije 20-30 godina su se ljudi uključivali u dobrotvorni rad, a ono na čemu se trenutno radi je sustavno praćenje uključenosti građana u različite akcije. Što se tiče privatnog sktora veliki broj tvrtki, više od 80 posto, se u svojim lokalnim zajednicama uključuje u akcije pomoći. Oni prepoznaju važnost davanja lokalnoj zajednici, a dio tvrtki odbija korištenje poreznih olakšica. Iznosi koje je poslovni sektor izdvojio su manji nego ranije, ali to je i rezultat krize. Ono što ističu kao problem je činjenica što tvrtkama nije poznato kako je njihova donacija utjecala na one kojima je njihova donacija usmjerena. Važno je naglasiti kako mali broj tvrtki ima razvijenu stratešku filantropiju, odnosno kako daju sustavno i planski, tvrdi Zloić.

Filantropi budućnosti
Prema globalnom indeksu davanja Hrvatska je među najlošijima na svjetskoj razini jer je prema njemu tijekom jednog mjeseca kada je istraživanje provedeno vrlo mali broj građana bio spreman donirati, što je u odnosu na rezultate provedenog hrvatskog istraživanja na razini čitave godine daleko nepovoljniji rezultat. Kada se radi o susjednim zemljama primijećeno je da se zbog političke situacije koja je rezultirala izborima, u BIH i Makedoniji povećao broj donacija, dok je u isto vrijeme Hrvatska bilježila slabije rezultate.
– Uloge zaklada koje promoviraju filantropiju u ovom tjednu su važne jer mi vjerujemo kako je važno govoriti o onima koji su spremni izdvojiti svoj novac. Smatra se kako se djeca trebaju učiti za filantropiju od najranije dobi. Imali smo iskustvo u jednom dječjem vrtiću kada je jedan dječak rekao kako je "filantropija kad napraviš nešto nekomu, a ne tražiš ništa i srce ti je puno". Dijete od 6 godina je vrlo precizno razumjelo koja je poruka filantropije. Svakako je važno naglasiti kako su nam i srednjoškolci veliki izazov jer su djeca u toj dobi osjetljiva na društvenu nepravdu, ističe Jelena Gordana Zloić.