Pula i Zadar rekordno, Rijeka se bori za život

Dok u zadarskoj zračnoj luci očekuju najmanje 360 tisuća putnika, a u pulskoj čak 400 tisuća, prema prognozi zaposlenika riječke zračne luke, promet bi mogao ostati na razini lanjskih 80-ak tisuća putnika

Uskrsni blagdani protekli su u znaku prvog značajnijeg vala putnika u Jadranskim zračnim lukama, čije je poslovanje većinom sezonskog karaktera, najavljujući sezonu u kojoj većina domaćih aerodroma očekuje, ako ne rekordne, a ono barem vrlo dobre rezultate.
Velika trojka hrvatskih zračnih luka, Zagreb, Split i Dubrovnik, koja je prošle godina ostvarila ukupni promet od gotovo pet milijuna putnika i ovoj će godini ostati velika i prema prometnoj statistici miljama ispred svih ostalih. No, i dio “malih” u 2012. osjetno će popraviti prometnu sliku. U prvom redu to se odnosi na Pulu i Zadar, kroz koje bi do kraja godine, ispune li se očekivanja i najave, zajedno trebalo prodefilirati čak 760 tisuća putnika, uglavnom turista.
Zadarska zračna luka, nakon prošlogodišnjeg približavanja magičnoj brojci od 300 tisuća putnika, ove bi je godine trebala debelo premašiti, ponajprije zahvaljujući čitavom nizu novih avionskih linija.
Nove linije
– Očekujemo najmanje 360 tisuća putnika, a brojni pokazatelji već sada govore da bi ih moglo biti i više. S našim dugogodišnjim partnerom Ryanairom ove smo godine uveli nove linije prema Marseillesu, Baden Badenu, Bilandu u Danskoj te East Midlandsu u Engleskoj. Nove su i linije Croatia airlinesa za Frankfurt i Pariz, Lufthansine za Duesseldorf i Berlin, a Scanjet uvodi čak osam novih linija iz Švedskih destinacijama te onu između Poznana u Poljskoj i Zadra. Najveća novost u ovoj je godini snažnije otvaranje prema francuskom tržištu, a s obzirom na više nego dobre najave chartera s ruskog tržišta očekujemo rekordnu sezonu, kazala je direktorica zadarskog aerodroma Katica Pupić-Bakrač. Osim ugovaranja novih letova, Zadrani su tijekom zimske pauze započeli i rekonstrukciju i nadogradnju aerodromskog terminala koja je još u tijeku, a osigurat će tisuću četvornih metara novog prostora, u prvom redu namijenjenog ragistraciji putnika. Ukupno je investirano oko 12 milijuna kuna, dijelom iz državnog proračuna, ali, ističe Pupić-Bakrač, najveći dio osiguran je iz vlastitih sredstava Zračne luke.
U Puli očekuju još više putnika nego u Zadru, čak 400 tisuća. I Puljani se mogu podičiti brojnim novim destinacijama i aviokompanijama na svom aerodromu, koji će tijekom sezone biti izravno povezan s europskim metropolama poput Londona, Amsterdama, Osla, Helsinkija, Berlina, Stockholma i drugima. Od svibnja će njemački nacionalni avioprijevoznik Lufthansa, prvi put uvesti vlastitu liniju prema Puli, i to iz Muenchena. Za dobar dio destinacija, zbog velikog su interesa putnika, uvedeni dodatni letovi u odnosu na prošlu godinu, a sve skupa rezultirat će, prema najavama direktora Bruna Rogovića, još boljom sezonom od prošlogodišnje, kada je ukupno kroz aerodrom prošlo 352.829 putnika, što je bilo devet posto više nego godinu ranije. Razlog ovogodišnjem optimizmu leži i u tome, izjavio je Rogović, što je start sezone s mnogim kompanijama, u suradnji s Turističkom zajednicom, raznim poticajnim mjerama pomaknut prema ožujku i travnju, znatno ranije nego prošle godine.
Mizerni promet
I dok u Puli i Zadru očekuju rekorde, u Riječkoj zračnoj luci očekivanja su sumorna, iako djeluje u vrlo sličnom okruženju i orijentirana je na isti profil putnika – u prvom redu turiste. Tako će prema optimističnoj prognozi uprave kroz riječki aerodrom proći oko sto tisuća putnika, dok će prema realističnijoj prognozi zaposlenika zračne luke taj broj ostati na razini mizernog prošlogodišnjeg prometa od osamdesetak tisuća putnika. Unatoč svim opravdanjima sadašnje i bivše uprave o pasivnim turoperaterima, hotelijerima i Kvarneru kao prvenstveno autodestinaciji, kada se pogled baci na statistiku Pule i Zadra u posljednjih nekoliko godina, poražavajuće rezultate Zračne luke Rijeka nemoguće je objasniti bilo čime drugim doli – nesposobnošću. Ne samo uprave aerodroma nego cjelokupnog okruženja, u prvom redu turističkog gospodarstva. No, kako i ono posljednjih godina muku muči sa stečajevima, privatizacijom i više se bavi samim sobom nego svojim poslom, teško je bilo i očekivati dolazak znatno većeg broja aviogostiju. Nije pomoglo ni gotovo deset milijuna kuna utrošenih u zajedničko oglašavanje u svrhu dovođenja novih aviolinija u posljednje dvije godine, iako bi bez toga rezultati zračne luke bili još porazniji.

Zadarski put

Zračna luka Zadar od uništenja u Domovinskom ratu imala je mahom domaći promet, koji je nakon spoja autocesta i simboličnih veličina Croatia Airlines odlučila “skresati”. Kada se došlo do dna s oko 60.000 putnika krenulo je okretanje niskotarifnim prijevoznicima uz participaciju niza lokalnih subjekata u oglašavanje prije svega na Ryanairovim web stranicama. Model je osmišljen i prije nego je u potpunosti prepoznat od HTZ-a i Ministarstva turizma koji ga od tada sufinancira. U međuvremenu su se pridružile i druge niskotarifne kompanije prije svih German Wings. Doseglo se 150.000 putnika odnosno predratne rekorde i krenulo dalje. U igri su i Croatia Airlines koja je potom prepoznala Zadar (kao i modele udruženog oglašavanja), a potom i Lufthansa. ove godine uz ostale iskorak bi trebao označiti Skandjat s ozbiljnim čarter prometom sa sedmodnevnim boravcima turista u ovdašnjim objektima. Uglavnom nakon oko 285.000 putnika (u odlasku i dolasku) ove se godine nadaju prometu i od preko 350.000 putnika.