Hrvatski jezik bit će ravnopravan jezicima EU

Hrvatski jezik bit će 24. službeni jezik Europske unije (EU) i kao takav ravnopravan sa svim ostalim jezicima pa nije moguće njegovo ‘utapljanje’ u slične slavenske jezike, suglasni su predstavnici struke i politike, odnosno Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje (IHJJ) i dvaju minstarstava – znanosti, obrazovanja i sporta te kulture
Hrvatski jezik bit će 24. službeni jezik Europske unije (EU) i kao takav ravnopravan sa svim ostalim jezicima pa nije moguće njegovo ‘utapljanje’ u slične slavenske jezike, suglasni su predstavnici struke i politike, odnosno Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje (IHJJ) i dvaju minstarstava – znanosti, obrazovanja i sporta te kulture.
Govoreći za Hinu o položaju hrvatskog jezika u EU-u, u kontekstu Međunarodnoga dana materinskoga jezika koji se obilježava 21. veljače, v.d. ravnatelja IHJJ-a Nada Vajs Vinja ističe da je zauzetost za hrvatski jezik trajna usmjerenost Instituta i podsjeća na intenzivnu suradnju s Prevodilačkim uredom u Bruxellesu gdje su tijekom siječnja ove godine stručnjaci toga instituta održali nekoliko jezičnih i terminoloških radionica na poziv ureda Task Force Pre-Accession Croatia.
Dodaje da je Institut, pod uredništvom Maje Bratanić i u suizdavaštvu s Hrvatskom sveučilišnom nakladom, objavio zbornik radova “Hrvatski jezik na putu u EU” u kojemu pravnici, jezikoslovci, terminolozi i prevoditelji nude presjek jezikoslovnih i terminoloških spoznaja stečenih i primijenjenih tijekom prevođenja pravne stečevine EU-a i usklađivanja hrvatskoga zakonodavstva s njom.
I Marija Lugarić, zamjenica ministra znanosti, obrazovanja i sporta, ukazuje na kontinuiranu skrb toga ministarstva o hrvatskome jeziku, ali i dodaje da se nikad ne može reći da je dovoljno učinjeno. Trenutačno Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta (MZOS) skrbi o 33 službena razmjenska lektorata hrvatskoga jezika i književnosti te dva Centra za hrvatske studije u Australiji i Kanadi koje sufinancira. Osim toga, u cijelosti ili djelomično, podupire još 50-ak samostalnih lektorata koji nisu u njegovoj nadležnosti. Među ostalim, podupire i tečaj hrvatskoga jezika i kulture na Visokom institutu za prevoditelje i simultane prevoditelje Haute École de Bruxelles Communauté française de Belgique u Bruxellesu.
Ministrica kulture Andrea Zlatar Violić smatra da ćemo sami rješavati sve moguće poteškoće vezane uz hrvatski jezik poput pravopisa te ističe, kad je riječ o nepostojanju jedinstvenoga pravopisa, da je jezik živa i otvorena, slobodna praksa svih govornika i da pravopis mnogo toga može standardizirati, ali da rješenja otvorenih pitanja moraju uvažavati i jezičnu praksu. Ministarstvo kulture će, napomenula je, predložiti MZOS-u jedan model usporedne uporabe pravopisa u obrazovnim institucijama tijekom određenog razdoblja, koji bi nastavnici i učenici koristili ravnopravno i po vlastitom izboru, a temeljem praćenja učestalosti korištenja moguće je, nakon toga, odrediti jedan za uporabu.
Marija Lugarić podsjeća da u Programu Vlade RH za razdoblje 2011. – 2015. jasno stoji da će se sve odluke u obrazovanju, znanosti i sportu donositi u suradnji sa stručnom, znanstvenom i akademskom zajednicom te ističe da će tako biti i s hrvatskim pravopisom. Podsjeća da je i ministar Željko Jovanović u nedavnome intervjuu Školskim novinama jasno dao do znanja da se “politika više neće baviti jezikom i pravopisom”, te pozvao jezikoslovce “da se dogovore oko pravopisa koji će djeca i učenici koristiti u školama”, kao i da će dogovor struke MZOS poštovati.
Hrvatske osnovne i srednje škole sada se služe Hrvatskim pravopisom (autora Stjepana Babića, Božidara Finke i Milana Moguša) koji je 1994. odobrilo tadašnje Ministarstvo kulture i prosvjete, a po istim je pravopisnim načelima, dodaje Lugarić, napisan i Hrvatski školski pravopis (autora S. Babića, M. Moguša i Sande Ham) za koji je MZOŠ u veljači 2005. izdao Preporuku za uporabu u osnovnim i srednjim školama.
Nada Vajs Vinja objašnjava pak da je važno napomenuti da postojanje pet pravopisa, kako se u medijima u posljednje vrijeme često spominje, ne znači i pet pravopisnih praksa, nego je riječ o dvjema pravopisnim praksama. Jednoj pripadaju svi pravopisi autora B. Finke, S. Babića, S. Ham i M. Moguša, a drugoj pravopisi kojima su autori Vladimir Anić i Josip Silić te Lada Badurina, Ivan Marković i Krešimir Mićanović.
Dodala je da je druga važna činjenica da razlike među tim pravopisnim praksama i među svim pravopisima nisu onako velike kao što se često prikazuje. Postojanje većega broja pravopisa često se uzima kao izgovor za nepismenost, ali to, ustvrdila je Vajs Vinja, ne može biti izgovor za nepismenost.
Najavila je da će Institut obilježiti Međunarodni dan materinskoga jezika otvaranjem terminološke baze Struna u kojoj se sustavno prikuplja, obrađuje i tumači nazivlje različitih struka u cilju okupljanja i usklađivanja nazivlja svih struka na hrvatskome jeziku.
Po riječima Marije Lugarić, MZOS je dopisom pozvao sve osnovne i srednje škole da se uključe u ovogodišnje obilježavanje Međunarodnoga dana materinskoga jezika pod geslom “Nastava materinskoga jezika i inkluzivno (uključivo) obrazovanje” (Mother tongue instruction and inclusive education), dok će Ministarstvo kulture u dogovoru s mjerodavnim MZOS-om za iduću godinu izraditi prijedlog obilježavanja toga dana koji, napominje ministrica Zlatar Violić, do sada to ministarstvo, nažalost, nije imalo običaj obilježavati.