U prošloj godini Hrvatska je imala 28,2 donora na 1 milijun ljudi, što ju je svrstalo na treće mjesto u svijetu, nakon Španjolske i Portugala, a što ujedno predstavlja povećanje broja donora od 64,9 posto u odnosu na 2009. godinu, navodi dr. Ninčević
Povodom skorašnjeg obilježavanja nacionalnog dana darivanja i transplantacije organa – 26. svibnja, te četvrte godišnjice otkako je Hrvatska postala članicom Eurotransplant International Foundation (EIF), najveće međunarodne organizacije za transplantaciju organa, razgovarali smo s dr. Nadom Ninčević, specijalisticom anesteziologije i reanimatoliogije, te intenzivne medicine, bolničkom transplantacijskom koordinatoricom u Općoj bolnici Zadar. Dr. Ninčević iznjela je podatke o broju donora u Hrvatskoj u protekle dvije godine, te je još jednom ukazala na potrebu što veće informiranosti i osviještenost javnosti o donorstvu.
Mlada grana medicine
– Transplantacija organa je u svijetu prihvaćena i uspješna metoda liječenja bolesti kod kojih je došlo do nepovratnog zatajenja funkcije organa neophodnog za život. Za neke organe kao što su jetra, srce i pluća presađivanje je ujedno i jedina metoda liječenja. A uspješno presađivanje, kada i nije od vitalne važnosti, na primjer za bubreg, puno pridonosi kvaliteti života, kaže dr. Ninčević, pojašnjavajući kako se radi o grani medicine relativno mladoj, koja se razvijala ne samo napretkom kirurških tehnika, već i drugih medicinskih grana kao što su intenzivna medicina, imunologija, farmakologija i druge.
Kada se govori o broju donora u nekoj zemlji, promatra se njihov broj na milijun stanovnika. U prošloj godini Hrvatska je imala 28,2 donora na 1 milijun ljudi, što ju je svrstalo na treće mjesto u svijetu, nakon Španjolske i Portugala, a što ujedno predstavlja povećanje broja donora od 64,9 posto u odnosu na 2009. godinu, navodi dr. Ninčević.
Organi za transplantaciju kako pojašnjava, uzimaju se od donora s kucajućim srcem kod kojih je dokazana moždana smrt, što podrazumjeva potpuni prestanak funkcije velikog i malog mozga, te moždanog debla. Dijagnoza se postavlja s dva klinička pregleda, a potvrđuje nekim od instrumentalnih testova propisanih zakonom. Drugi je slučaj da se radi o donoru s nekucajućim srcem, no kod nas, kaže dr. Ninčević to i nije praksa, jer je tehnika vrlo zahtjevna i iziskuje visoko obučene timove, a prisutne su i određene zakonske teškoće. Također, donor može biti i živi davatelj, obično davatelj bubrega ili komada jetre. Najčešće se tada radi o bliskim srodnicima, premda donori mogu biti i nesrodni.
U transplantacijskom načinu liječenja osvještenost javnosti o važnosti doniranja organa posebno je velika. Budući da je jedan od najčeščih razloga odbijanja doniranja nepoznavanje stava preminule osobe o transplantaciji, ističe liječnica, najvažnije je da se o tome razgovara s obitelji i najbližim prijateljima.
Velika Papina uloga
– Zakon ima sistem pretpostavljenog pristanka za donaciju organa. To znači da ako se osoba za života nije pismeno protivila donaciji, eksplantacija organa je dozvoljena. Međutim, i unatoč tom pozitivnom zakonu obitelj se uvijek pita za dopuštenje. Oni koji odbijaju dati organe, kod svog liječnika primarne zdravstvene zaštite mogu zatražiti obrazac o nedarivanju, koji se šalje u Ministarstvo zdravstva. No, ova odluka se uvijek može i opozvati, kaže dr. Ninčević, ističući kako Katolička crkva ima izrazito pozitivan stav prema doniranju organa, kao izrazu nesebične humanosti i ljudske solidarnosti.
– Posebno važnu ulogu tu je odigrao papa Ivan Pavao II koji je 2000. godine sudjelovao u Rimu na znanstvenom kongresu transplantacijske medicine kako bi uputio dvije poruke – da je smrt mozga u skladu s katoličkim naukom o definitivnom prekidu ljudskog života, te da bi podržao donaciju organa u spašavanju života, kaže dr. Ninčević, dodajući kako je najkorištenija rečenica u promicanju doniranja upravo njegova rečenica – sve što može poslužiti životu, grijeh je pokopati.
U cilju promicanja transplantacijskog liječenja i darivanja organa, te edukacije javnosti o donorstvu, u Hrvatskoj je 1996. godine na inicijativu grupe liječnika i njihovih prijatelja utemeljena Hrvatska donorska mreža sa sjedištem u Puli, a iste godine izdana je i donorska kartica kao sredstvo promicanja doniranja organa nakon smrti.
Dodjela organa vrši se pri Eurotransplantovom uredu u Nizozemskoj, putem kompjutorskog programa, a prema strogo definiranim kriterijima, koji, tumači liječnica, uključuju stupanj hitnosti, podudarnosti tkiva davatelja i primatelja, vrijeme provedeno na listi čekanja, odnosno vrijeme provedeno na dijalizi, kada je u pitanju presađivanje bubrega.
U 2010. godini u Hrvatskoj je na presađivanje organa čekalo ukupno 331 bolesnik, što je smanjenje od 19 posto na listi čekanja u odnosu na 2009. Također, napravljene su 362 transplantacije, te je na osnovu dobrih rezultata početkom 2011. Hrvatska postala i regionalni zdravstveni centar za razvoj programa darivanja i transplantiranja organa.
najnovije
najčitanije
Crna Kronika
Ravnateljstvo policije
Za vikend četvero poginulih u prometu, preko 4 tisuće prometnih prekršaja
Nogomet
Nogomet
Tuchel u velikim brigama, dvije zvijezde Bayerna upitne za polufinale LP s Real Madridom
Hrvatska
SVE ČEŠĆI FENOMEN
Saharski pijesak ponovo dolazi u Hrvatsku, DHMZ objavio i kada
Hrvatska
ZAMJENIK PREDSJEDNIKA
DP-ovac Radić: Izjava Milorada Pupovca mi je zaparala uši, kakva je to novokovanica!
Ostali sportovi
PRVA ŽBL
Uvjerljiva pobjeda boćara Vira protiv Svetog Martina iz Perušića Donjeg
Zadar
NAŠ ZADAR
Popularna zadarska stranica oduševila snimkom s vjenčanja: ‘Ne bude li mi ovakav pir, neću se udavat’
Zadar
Fra Andrija Bilokapić
Dobitnik županijske Nagrade za životno djelo: ‘Abortus, transrodnost, eutanazija, sve su to bolesti našega društva’
Crna Kronika
MAKARSKA
Preminula starija žena, policije privela 40-godišnaka koji ju je gurnuo
Zadar
NESREĆA
[FOTO] Nesreća kod City Gallerie, auto se zabio u stup
Moda
analiza subotnjeg đira