Povodom međunarodnog dana čišćenja otpada iz okoliša, Greenpeace je u suradnji s Parkom prirode Telašćica organizirao čišćenje uvale Kobiljak na Dugom otoku. Analizom prikupljenog otpada s jadranskih plaža pokazali su da su određene robne marke posebno zastupljene pa pozivaju tvrtke i korporacije na odgovornost za plastiku koju plasiraju na tržište. Značajan dio onečišćenja pripada robnim markama korištenim u Hrvatskoj, suprotno uvriježenom mišljenju da se radi isključivo o plastici iz susjednih zemalja.
Ružni prizori onečišćenja jadranskih plaža plastičnim otpadom su postali uobičajeni čak i u najzaštićenijim područjima, kao što su nacionalni parkovi i parkovi prirode. Akcije čišćenja plaža nisu dovoljne da se velike količine plastike uklone iz okoliša, nego se problem treba hitno rješavati na izvoru, poručuju iz Greenpeacea.
“Svi snosimo odgovornost. Postoji tendencija da za onečišćenje našeg mora krivimo nemarne turiste i otpad iz Crne Gore i Albanije. Na dvije od tri lokacije pretežno smo pronašli hrvatske robne marke. Analize koje smo proveli na otocima ukazuju da plastični otpad ovisi o zemljopisnom položaju i morskim strujama. Radi se dakle o problemu koji nema nacionalni identitet i ne poznaje granice. Osim ulaganja napora da mijenjamo navike i kulturu bacanja, odgovornost napokon moraju preuzeti i korporacije koje na tržište plasiraju ogromne količine plastične ambalaže”, izjavila je Petra Andrić, voditeljica Greenpeaceove kampanje.
Coca Cola, Jamnica, Ožujsko i Karlovačko pivo, samo su neki od brendova čiji se proizvodi mogu prepoznati na rajskim plažama i uvalama. Čepovi, boce, vrećice pakiranja, sve su to dobro poznati predmeti koji nam svakodnevno svima prolaze kroz ruke, a nakon kratkog korištenja ostaju trajno u okolišu. Ambalaža je jedan od najzastupljenijih oblika jednokratne plastike što je vidljivo iz prikupljenog otpada.
“Iskorjenjivanje kulture bacanja i okretanje višekratnim materijalima moraju podržati i sami proizvođači. Tvrtke moraju osvijestiti da svi zajedno snosimo posljedice njihovog poslovanja i stjecanja profita. Normaliziranjem i nametanjem jednokratne upotrebe i uvjeravanjem javnosti da je plastika jeftina, praktična i sigurna, korporacije zarađuju novac na račun okoliša. O tome se mora govoriti u javnom prostoru i njihova odgovornost se treba zakonski regulirati”, dodaje Andrić.
U tijeku je donošenje direktive EU o smanjenju učinaka određenih plastičnih proizvoda na okoliš, pozivamo ministra Ćorića da se založi za ambiciozniju varijantu Direktive, koja bi uključivala i osnažene mjere proširene odgovornosti proizvođača.
Građane su pozvali da se uključe i potpišu PETICIJU protiv plastike za jednokratnu upotrebu.
Top ljestvica robnih marki, PP Telašćica, Dugi otok, 15.9.2018.
1. Jamnica / Jana
2. Coca Cola
3. Karlovačko
4. Dukat
5. Βιτάμ (Bitam)
najnovije
najčitanije
Crna Kronika
Preventivna akcija
Zadarska policija nadzirala autobuse za prijevoz djece, u trosatnoj akciji utvrđeno gotovo 50 prekršaja!
Zadar
Na rubu štrajka
Radnici Čistoće do 10. lipnja normalno odvoze otpad: ‘Ako nas gradonačelnik do tada ne primi, prestajemo s odvozom’
Crna Kronika
Presuda
Kazahstanac vrijeđao policajce na Karmi pa dobio 11 dana zatvora: ‘Bili su jako agresivni, ugurali su me u svoj auto’
Zadar
Redovito ispitivanje
Danas u podne test ispravnosti sustava za uzbunu
Zadar
John Ivan Krstičević
Direktor Čistoće o prosvjedu radnika: ‘Sustav funkcionira normalno, a građani nisu osjetili nikakve posljedice’
Zadar
Borba za bolje uvjete
ZAUSTAVLJAJU KAMIONE Radnici Čistoće od sutra prestaju odvoziti otpad: ‘To će trajati dok nas ne primi gradonačelnik Erlić’
Crna Kronika
DIVLJAO PO PARKINGU
[FOTO] U prometnoj nesreći na parkingu Supernove ozlijeđene tri osobe
Zadar
odgovor gradonačelnika
Nakon najave prosvjeda radnika Čistoće oglasio se Erlić: ‘Ne možemo pregovarati sa svakom skupinom nezadovoljnih’
Zadar
ivica sikirić ićo
ŠKRINJA USPOMENA (9) ‘Kao dijete sam jedva preživio, a danas mi je život – pjesma’
Zadar
ivana raspović