Glazbene večeri u Sv. Donatu na krilima konstantnog rasta

Nakon neizvjesne epidemiološke situacije, ovo ljeto će ipak biti prepuno događanja pa će se Zadrani i njihovi gosti imati priliku ponovno oplemeniti i produhoviti kako drugim vrstama umjetnosti, tako i glazbom, i to onom klasičnom!
Zadar je na obali s ove strane Jadrana jedan od onih gradova koji su snažno brendirani glazbom, osobito onom klasične provenijencije.
Umjetnički ravnatelj Jurica Šoša, predsjednica Upravnog vijeća Dina Bušić i ravnateljica Koncertnog ureda Zadar Melita Ivković predstavljaju bogat program 61. Glazbenih večeri u Sv. Donatu.

Glazbeno nasljeđe
– Večeri se održavaju od 6. srpnja do 8. kolovoza. Ovo smo ih godine posvetili nedavno preminulom Jurju Gracinu, ističe Ivković.
Bušić dodaje da je riječ o velikom entuzijastu, istodobno profesionalcu koji je Glazbene večeri u Sv. Donatu vodio punih 20 godina.
– Njegovom je zaslugom uveden Ciklus rane glazbe. Znakovito, ove ga godine integralno vraćamo. Uvijek je rana glazba bila prisutna, ali fragmentarno. Ove godine idemo sa zasebnim ciklusom, upravo onako kako je to radio gospodin Juraj Gracin 70-ih i 80-ih godina. Uistinu, to je autentično glazbeno nasljeđe grada Zadra, tumači Bušić.
Naime, angažmanom muzikologinje Katarine Livljanić, Zadranke sa stalnom adresom u Baselu, profesorice pri Scholi Cantorum Basiliensis, jednom od najznačajnijih studija rane glazbe u svijetu (a koja možda ne bi bila tako očarana ranom glazbom da je nije imala priliku slušati na Glazbenim večerima u Sv. Donatu, baš u vrijeme kada je na njima radio Juraj Gracin), postignut je dogovor Vijeća Večeri o nužnosti povratka rane glazbe kao zasebnog i cjelovitog bloka događanja.
– U ulozi predsjednice Vijeća koju obnašam sada već dvije godine, predložila sam izmjene Pravilnika i uvođenje nove programske koncepcije koja funkcionira na dvije razine – donosi programe komorne i simfonijske glazbe s naglaskom na rad Zadarskog komornog orkestra i ranu, to jest srednjovjekovnu i renesansnu glazbu, kako onu lokalnog, tako i nacionalnog, ali i međunarodnog predznaka, kazuje Bušić.
– Ono što se na Večerima događalo sedamdesetih i osamdesetih godina mene je još zaintrigiralo kao studenticu muzikologije. Naši profesori su nas s divljenjem učili o tome što se na Festivalu tada događalo. Zbornik radova koji je izašao 1983. u izdanju Muzičkih večeri u Donatu, MIC – A I Koncertne direkcije Zagreb, a među autorima od Zadrana su Juraj Gracin, Marijan Grgić i Pavuša Vežić, bio je obvezna ispitna literatura, prisjeća se Bušić i dodaje da su govorili su o tome kao o kakvom pokretu, a što je u neku ruku i bio.

Dokument vremena
– Osobito me čini tužnom činjenica da dr. Gracin nije doživio 61. Glazbene večeri u Sv. Donatu, izdanje u kojemu se na Večeri ponovno vraća rana glazba. Ona je, naime, bila prisutna i svih godina nakon prestanka njegovog angažmana na Večerima, no na fragmentaran način. Godine 2019. novim je Pravilnikom Večeri koji je donijelo Vijeće GVD jasno naznačeno da se program njeguje na dvije programske odrednice: komornu glazbu s posebnim naglaskom na rad Zadarskog komornog orkestra i ranu, to jest srednjovjekovnu i renesansnu glazbu s posebnim naglaskom na lokalnu, nacionalnu i međunarodnu baštinu istog područja, emotivno govori Bušić.
Umjetnički ravnatelj Jurica Šoša detaljnije je predstavio program Festivala u kojem se ističe nekoliko programskih odrednica.
Naglašava kako mu je posebno drago što će se otvorenje prenositi izravno na državnoj televiziji.
– Nadamo se da će taj prijenos postati tradicionalan. Svi smo se jako trudili da konačno imamo taj izravan prijenos koji je važan, ne zato što će netko ostati doma i gledati televiziju umjesto doći gledati uživo. To je dokument vremena. Danas-sutra ćemo imati vječno pohranjene snimke, ukazuje Šoša.
Već tradicionalno, Glazbene večeri u Sv. Donatu otvaraju se pod otvorenim nebom rimskog foruma. Simfonijskim orkestrom HRT-a ravna maestro Ivan Hut, istaknuti dirigent mlađe generacije koji je diplomirao i magistrirao u Rotterdamu. Ivan Hut ravnao je, između ostaloga, orkestrom Sinfonia Rotterdam, Simfonijskim orkestrom Sveučilišta Guanajuato, Zagrebačkom filharmonijom te Zadarskim i Varaždinskim komornim orkestrom. Od 2020. obnaša dužnost dirigenta Dubrovačkog simfonijskog orkestra. U solističkoj ulozi u Papandopulovu Koncertu za klavir i orkestar nastupa Lovre Marušić, mladi pijanist impresivne biografije, koji je studirao u Moskvi, Zagrebu i Weimaru. Dobitnik je brojnih nagrada na uglednim pijanističkim natjecanjima.
– Očekuje nas izniman koncert, dodaje Šoša.
 

***Više pročitajte u tiskanom izdanju Zadarskog lista!