Ćosić: Zračna luka neće stati

Inženjerka građevine Irena Ćosić nova je direktorica Zračne luke Zadar. U delikatnoj situaciji oko smjene njezine prethodnice Katice Pupić Bakrač, Ćosić je, kako sama kaže, prihvatila funkciju od koje su mnogi u tom trenutku ustuknuli. Među dobrim poznavateljima stanja u ZL Zadar može se čuti da je riječ o vrlo vrijednoj osobi koja se istaknula u pripremama razvojnih projekata. Bila je to prilika i za prvi razgovor o stanju u Zračnoj luci Zadar i planovima za budućnost.
* Da ste kojim slučajem vi bili na mjestu vaše prethodnice, biste li sebi isplatili nagradu za dobro poslovanje koja vam je pripadala?
– Danas je, nakon svih tih događaja, lako reći ne. No da će biti problema s isplatom bonusa znalo se još prošle godine, nakon vrlo negativnog odjeka u javnosti i medijske povike o isplati bonusa usred krize. Po mom mišljenju, ovdje se radilo o lošem tajmingu. Trebalo je pričekati s isplatom jer to nije učinio niti jedan od direktora hrvatskih zračnih luka. Isprva je i direktorica Pupić Bakrač je htjela odmah vratiti bonus, ali kad je pročitala u tisku da je gramziva osoba, odlučila je suprotno. Resorno ministarstvo joj je dva puta davalo priliku, ali je ona ustrajala u svojoj odluci. Pokušali smo je odgovoriti, ali nam je rekla da je to njezina osobna odluka i da je ne pokušamo odgovarati od nje. Na kraju se dogodilo da sam ja kao najstarija osoba u Zračnoj luci Zadar prihvatila mjesto direktorice, tim više što sam vodila razvojne projekte i vrlo dobro znam problematiku.
* Pred vam su ambiciozni infrastrukturni planovi razvoja ZL Zadar. Proširenje piste i stajanke jedan su od planova koji su u zamahu.
– Riječ je o proširenju tzv. vojne piste na 3.200 metara. Dakle, postojeća pista će se produljiti za 700 metara, 200 više od planiranog. Paralelno s proširenjem, rekonstruirat ćemo pistu kako bi ona mogla primiti i najteže zrakoplove poput Boeinga 747-400, znači preko 400 tona. Trenutačno, pista je u vrlo lošem stanju, ali je mi krpamo i održavamo. Usto, imamo civilnu pistu koja nema ILS (tzv. instrumentalno slijetanje, pr.a.), ali je osvijetljena i koristi se za burnog vremena. Postavlja se pitanje zašto nismo išli u rekonstrukciju te piste, jer prostorno-planski imamo rezervirano nekih 900 metara dužine prema “Kalmetini”. Razlog je što je u tom dijelu zemljište velikom većinom privatno, dok je Republika Hrvatska gotovo 100-postotni vlasnik u okolici vojne piste. Proširenje piste ide u paketu s proširenjem stajanke za dvije dodatne parkirne pozicije za veće zrakoplove. Rekonstruirat ćemo i rasvjetu koja trenutačno nema dovoljan intezitet. Taj problem ćemo rješiti tako da stubove, slične postojećim, dignemo na veću visinu. Zbog toga nam je bila potrebna objedinjena studija zaštite okoliša. Sva tri predviđena elaborata, kao i cijela procedura, bit će nadam se, gotove do ljeta, a onda idemo u ka EU fondovima. Svi ti naši planovi već su dva mjeseca spremni u bazi podataka Ministarstva prometa.
VIŠE U TISKANOM IZDANJU