Bez sjetve i žetve loše se svima piše

Mjesec dana punom su parom žela dva do tri kombajna, a sada se sve požanje u tri do četiri dana. Razloge tome prvenstveno treba tražiti u rapidnom padu broja stoke, a istovremeno mladi ljudi su se okrenuli drugim unosnijim poslovima jer, kažu, ovaj im se nikako ne isplati, kaže Rudela, apelirajući ipak na poljoprivrednike da se ponovno okrenu zemlji jer bez sjetve i žetve, kaže on, loše se svima piše

I ove godine kraj listopada znači da na njivama Poljica, Radovina, Vrsi, Grba, Krneze, Žerave i drugih mjesta kreće sjetva usjeva zobi, ječma i pšenice.
Sva raspoloživa mehanizacija je u poljima, a prema pokazateljima na terenu od planiranih 30-ak hektara zasijat će se 30 posto i to najviše u žitorodnim poljima Radovina i Poljica. Razloge za ovakav podbačaj ponajprije treba tražiti u izostanku interesa kod ovdašnjih poljoprivrednika, osobito onih mlađe životne dobi i to prije svega zbog skupoće pogonskog goriva, zatim zbog skupoće umjetnih gnojiva, zaštitnih sredstava, sjemena, ali i velikog straha od najezde vrabaca.
Valja naglasiti kako su poljoljekarne i specijalizirane prodavaonice u ninskom i ražanačkom bazenu više nego dobro opskrbljene raznim sjemenjem, umjetnim gnojivima, zaštitnim sredstvima, raznovrsnom mehanizacijom te alatima i rezervnim dijelovima. Po onome što smo mogli uočiti, sjemenska pšenica sorti marija, žitarka i soasan, koje su se u proteklih nekoliko godina pokazale najrodnijima i najotpornijima na vremenske nepogode, poglavito na ovdašnje zimske bure i posolice, prodaju se po 4,14 kuna po kilogramu, dok kilogram ječma šesteroklasa stoji 3,60 kuna. Gnojivo s oznakom NPK 15-15-15, koje će se sada za vrijeme jesenske sjetve koristiti u najvećim količinama može se kupiti pakirano u od 50 kilograma po cijeni od 200 kuna, što je nešto više nego prethodne godine. Poljoprivrednici ove poslove u potpunosti planiraju privesti kraju do sredine studenoga, naravno, uz uvjet da ih posluži vrijeme.
Na lokalitetu Rudele u Radovinu u radovima sjetve zatekli smo trenutačno najpoznatijeg i najuspješnijeg tamošnjeg poljoprivrednika, maslinara i vinogradara Milana Miću Rudelu.
– Prije Domovinskog rata u Radovinu, koji broji 300 kućanstava, mjesec su dana punom parom žela dva do tri kombajna, a sada se sve požanje u tri do četiri dana. Razloge tome prvenstveno treba tražiti u rapidnom padu broja stoke, a istovremeno mladi ljudi su se okrenuli drugim unosnijim poslovima jer, kažu, ovaj im se nikako ne isplati, kaže Rudela apelirajući ipak na poljoprivrednike da se ponovno okrenu zemlji jer bez sjetve i žetve, kaže on, loše se svima piše.
 Slično razmišlja i poljoprivrednik Nikola Kojić iz Poljica kojeg smo u oranju i sjetvi posjetili na području Brist.
– Žalosno je što se iz godine u godinu proizvodnja u ovom našem kraju ubrzano smanjuje, pomalo ali sigurno iščezava. Tako od nekada bogatih i zasijanih oranica dobivamo zapuštene ledine, na kojima uz sve nedaće nema više ni krava ni druge domaće stoke, dok u isto vrijeme cijene hrane i mesa svakim danom sve više, kako se kaže, lete u nebo, pojašnjava Kojić te dodaje da je pogubno što Hrvatska samo godišnje izdvaja milijarde eura za uvoz hrane, stoke, mesa i mlijeka, a da je više pameti, volje i domoljublja samo polja ninskog bazena mogla bi hraniti ne samo Zadarsku županiju, nego sigurno i cijelu Dalmaciju.