Antifašisti protiv ukidanja svog praznika, svećenici Tijelova, a branitelji Dana državnosti

Ima li još igdje na svijetu da Dan državnosti nije praznik?! No kod nas je sve moguće pa, izgleda, i to. Ne znam komu je to palo na pamet, ali mogu sa sigurnošću ustvrditi da su razmišljanja koja idu u tom smjeru izvan svake pameti, govori Vidaić, ističući da se o ukidanju nekih drugih spomendana možda i može raspravljati, ali o Danu državnosti i Danu pobjede i domovinske zahvalnosti – ni u kom slučaju

Vlada razmišlja o ukidanju triju državnih blagdana – Dana državnosti, Dana antifašizma i Tijelova – te pretvaranju tih praznika u spomendane, a konačan stav bit će donesen nakon što se provede javna rasprava.
Ovakve namjere vladajući opravdavaju argumentom da bi ukidanje triju neradnih dana sigurno imalo znatan ekonomski efekt.
Protiv ove ideje je Zlatko Komadina, ministar pomorstva prometa i infrastrukture, koji ukazuje da “ovo nije temeljno pitanje u ovom trenutku”. Pogotovo kada se uzme u obzir da se radi o osjetljivim pitanjima koja bi mogla izazvati žestoke javne polemike.
Da bi javne polemike mogle biti izuzetno žestoke, može se nagovijestiti i iz komentara Klaudija Vidaića, dopredsjednika zadarske HVIDRA-e.
Braniteljima ne treba Dan antifašista
– Ima li još igdje na svijetu da Dan državnosti nije praznik?! No kod nas je sve moguće pa, izgleda, i to. Ne znam komu je to palo na pamet, ali mogu sa sigurnošću ustvrditi da su razmišljanja koja idu u tom smjeru izvan svake pameti, govori Vidaić, ističući da se o ukidanju nekih drugih spomendana možda i može raspravljati, ali o Danu državnosti i Danu pobjede i domovinske zahvalnosti – ni u kom slučaju!
– Što se tiče Dana antifašizma, to za nas branitelje i nije praznik. Ako kome paše njegovo obilježavanje, neka izvoli. Ali Dan antifašizma ne treba biti praznik koji se kod nas obilježava. Tijelovo se pak slavi u većini europskih zemalja pa ni taj blagdan nikako ne bi trebalo dirati, govori Vidaić te zaključuje:
– Ako ne držimo do Dana državnosti, svima šaljemo poruku da ne držimo ni do svoje države. Najava ukidanja Dana državnosti u najmanju je ruku neozbiljna. Ne znam koliko smo puta već mijenjali odluku o tomu koji je datum od kojega važniji. Po ovim pitanjima ne bi trebalo biti ni lijevih, niti desnih, već bi trebao postojati konsenzus. Pa neće nas ukidanje praznika izvući iz krize! Prije bi moglo pomoći ukidanje slobode onima koji su nas doveli u ovakvu ekonomsku situaciju, stava je Vidaić.
No Jakov Jukić iz Udruge antifašističkih boraca i antifašista Zadarske županije, važnost državnih praznika očekivano je poredao potpuno drugačije nego Vidaić.
Tijelovo nije dobar izbor
– U Hrvatskoj možda i ima previše blagdana, ali uvijek mislim da baš Dan antifašističke borbe ne bi trebalo ukinuti. Dan borbe protiv antifašizma obilježavaju sve zemlje i ovaj bi praznik po važnosti trebalo izjednačiti s Međunarodnim praznikom rada. Ipak, ako oni koji nas vode odluče da je zbog uštede potrebno ukinuti ovaj praznik, morat ćemo to prihvatiti. No mislim da ima drugih, bilo državnih, bilo vjerskih praznika koje bi se moglo ukinuti prije negoli Dan antifažizma, rekao je Jukić.
Najavama Vlade nisu zadovoljni ni u Crkvi. Svećenik Zadarske nadbiskupije don Šimun Šindija napominje da, ako već mora doći do smanjenja broja neradnih dana, i ako će se već ukidati neradni dan na neki crkveni blagdan, to nikako ne bi smjelo biti na Tijelovo.
– Oni koji donose odluke trebali bi se najprije posavjetovati s liturgičarima i Hrvatskom biskupskom konferencijom. Naime, Tijelovo je velik blagdan koji se slavi u cijeloj Europi. Istovremeno postoje blagdani koji su liturgijski manje bitni. Naprimjer, Uskrsni ponedjeljak ili pak blagdan Sv. Stjepana koji se slavi drugi dan Božića, govori don Šimun Šindija.
Kad je riječ o blagdanima vezanima uz Domovinski rat i osamostaljenje Hrvatske, narod je tu, navodi don Šimun, već ionako dosta zbunjen. Stalno se donose nove odluke o tome koji je praznik važniji, pa još jedna nova odluka sigurno neće doprinijeti jasnoći oko slavljenja praznika iz ove skupine.
 – Kad govorimo o Danu antifašističke borbe, sigurno ima onih koji do njega drže i koji će ga i dalje obilježavati. Ipak, za veliku većinu naroda, koji su se mahom rodili po završetku Drugog svjetskog rata, taj praznik i nema neku važnost, mišljenja je don Šimun Šindija.

 SLOVENIJA IMA VIŠE NERADNIH DANA

Hrvatska ima 14 državnih praznika i blagdana.
Praznici i blagdan u lipnju zasigurno su među najpopularnijima jer su radnicima omogućavali da spoje po sedam neradnih dana.
No stručnjaci tvrde da je ovaj mogući potez logičan jer samo ove godine bi se spajanjem praznika i blagdana u lipnju dobilo bez problema šest dana, a svaki neradni dan gospodarstvu odnosi oko milijardu i sto milijuna kuna.
Spomenimo i da više neradnih dana od Hrvatske ima primjerice Slovenija, koja ih ima 15. Taj jedan više jest neradni 2. siječnja.