ponedjeljak, 28. travnja 2025

Weather icon

Vrijeme danas

12 C°

PROLJETNE ALERGIJE

Za neke je proljeće toplo buđenje – za druge borba s peludi

11.04.2025. 16:20
Za neke je proljeće toplo buđenje – za druge borba s peludi

Foto: iStock/NL



Proljeće, iako za mnoge predstavlja doba buđenja prirode, novih početaka i dužih, toplijih dana, za znatan dio populacije donosi niz zdravstvenih izazova koje teško mogu ignorirati. Miris svježeg cvijeća, šarenilo cvatova i šuštanje lišća na blagom povjetarcu, koji u pjesmama često simboliziraju radost i preporod, za alergičare mogu biti izvor svakodnevne patnje. Proljetne alergije postaju nezaobilazna tema kako se temperature dižu, a vegetacija budi iz zimskog sna, šaljući u atmosferu milijarde peludnih zrnaca koja neprimjetno, ali uporno, prodiru u ljudski organizam i izazivaju burne reakcije.


Više od kihanja


Na prvi pogled, alergija se može činiti kao prolazna nelagodnost, blaga smetnja koja se može riješiti s jednim ili dva antihistaminika. Ipak, realnost je mnogo kompleksnija. Proljetne alergije predstavljaju ozbiljan zdravstveni problem za sve veći broj ljudi širom svijeta, a broj oboljelih iz godine u godinu raste, što stručnjaci povezuju s klimatskim promjenama, urbanizacijom, ali i sve većom sterilizacijom životne sredine. Kada govorimo o alergijama koje se aktiviraju u proljeće, najčešće se misli na peludnu hunjavicu, poznatu i kao alergijski rinitis. No, iza te medicinske sintagme krije se čitav spektar simptoma koji se mogu kretati od blažih, poput kihanja, suzenja očiju i začepljenog nosa, pa sve do težih oblika koji uključuju napade astme, kronični umor i poremećaj sna.


Simptomi često započinju neprimjetno. Blagi svrbež u nosu ili grlu, kihanje ili osjećaj pospanosti mnogi u početku pripisuju proljetnom umoru ili prehladi. Međutim, kako dani odmiču, a koncentracija peludi u zraku raste, simptomi postaju sve izraženiji. Tijelo, nesvjesno da pelud nije stvarna prijetnja, aktivira imunološki odgovor kao da se suočava s virusnom infekcijom. Taj pretjerani odgovor rezultira oslobađanjem histamina, supstance koja izaziva oticanje sluznica, povećanu sekreciju i iritaciju očiju i nosa. Kod osoba koje pate od astme, ovaj proces može dodatno pogoršati stanje, izazivajući otežano disanje i osjećaj stezanja u grudima.




Za razliku od sezonskih bolesti koje dolaze i prolaze, alergije često traju cijelu sezonu, pa i duže, ovisno o tome na koju vrstu peludi je osoba osjetljiva. Neki ljudi reagiraju isključivo na pelud breze, dok drugi simptome osjećaju od ranog proljeća, kada cvjetaju lijeska i joha, pa sve do ljeta, kada su najaktivnije trave i korovi poput ambrozije. Ova nevidljiva agresija iz prirode, koja za neke predstavlja tek tihu pozadinu, za druge znači svakodnevnu borbu za normalno funkcioniranje. Teškoće pri disanju, kronični umor i smanjena koncentracija mogu ozbiljno utjecati na kvalitetu života, radnu produktivnost i opće psihičko stanje oboljelih.


Opasnost samoliječenja


Nažalost, svijest o ozbiljnosti proljetnih alergija često je nedovoljna. Mnogi ih i dalje doživljavaju kao trivijalnu neugodnost, ne prepoznajući utjecaj koji alergijske reakcije imaju na cjelokupni organizam. Djeca su posebno ranjiva skupina jer im simptomi mogu smanjiti sposobnost učenja, koncentracije, pa i kvalitetu sna, što posredno utječe na njihov emocionalni razvoj i društvene interakcije. Odrasli, s druge strane, često posežu za samoliječenjem, koristeći lijekove bez konzultacija s liječnikom, što može dovesti do pogrešne terapije i nepotpunog suzbijanja simptoma.


Stručnjaci ističu važnost pravovremene dijagnostike i individualnog pristupa liječenju. Alergološki testovi, koji uključuju kožne probne testove i laboratorijske analize, mogu precizno identificirati alergene na koje je osoba osjetljiva. Na osnovu tih rezultata, liječnici mogu preporučiti odgovarajuću terapiju koja uključuje antihistaminike, kortikosteroidne sprejeve za nos, pa i imunoterapiju – postupak kojim se organizam postepeno navikava na alergen s ciljem smanjenja ili potpunog uklanjanja simptoma. Ipak, terapija zahtijeva disciplinu i redovitost, što nije uvijek lako ostvariti u užurbanom ritmu svakodnevice.


Osim medicinskih metoda, važnu ulogu ima i edukacija oboljelih o preventivnim mjerama. Praćenje peludnih prognoza, izbjegavanje boravka na otvorenom za vrijeme visoke koncentracije peludi, pravilna ventilacija prostora, korištenje filtera za zrak i redovito tuširanje nakon boravka vani mogu znatno smanjiti izloženost alergenima. No, čak i uz sve mjere opreza, simptomi se često ne mogu u potpunosti izbjeći, što zahtijeva dodatnu psihološku otpornost i prilagodbu načina života.


Zrak pun prijetnji


S druge strane, klimatske promjene dodatno pogoršavaju situaciju. Blage zime i duga topla ljeta produžuju sezonu cvjetanja i povećavaju količinu peludi u zraku. Neke biljke, poput ambrozije, zahvaljujući višim temperaturama šire se na nova područja, što dodatno povećava broj oboljelih. Promjene u sastavu zraka, povećana koncentracija ugljičnog dioksida i zagađivača također utječu na jačinu alergijskih reakcija, čineći simptome intenzivnijima i dugotrajnijima.


Kako bi se dugoročno ublažio utjecaj proljetnih alergija, neophodan je multidisciplinarni pristup koji uključuje medicinu, ekologiju, urbanističko planiranje i edukaciju stanovništva. Potrebno je ulagati u ozelenjavanje gradova biljkama koje ne proizvode alergen pelud, poboljšati kvalitetu zraka, ali i razviti bolje alate za rano upozoravanje na visoke koncentracije peludi. U obrazovnom sustavu trebalo bi više pažnje posvetiti zdravstvenom opismenjavanju djece i mladih, kako bi se već u ranom dobu razvila svijest o važnosti preventivnih mjera i očuvanju imunološkog zdravlja.


I dok se priroda oko nas budi i širi svoje mirise, boje i život, za alergičare to buđenje često znači početak perioda smanjenih kapaciteta, borbe sa simptomima i potrebe za dodatnim oprezom. Ipak, uz odgovarajuću dijagnostiku, redovitu terapiju i informiran pristup životu s alergijom, moguće je pronaći ravnotežu i proživjeti proljeće bez patnje. Važno je shvatiti da alergija nije slabost ni prolazna smetnja, već ozbiljan izazov koji zahtijeva razumijevanje, podršku i sistemski pristup. Samo tako možemo omogućiti svim članovima društva da uživaju u blagodatima proljeća jednako, bez straha od vlastitog tijela koje reagira na dodir s prirodom.


Piše: Matea Guzalić