Nesvjesne reakcije našeg mozga na slušanje glazbe mogu "predvidjeti" njezin uspjeh

Nekad davno za slušanje glazbe bili su dostupni samo CD-ovi i kasete na kojima je bio reproduciran niz uvijek istih pjesama (što je uključivalo i onu pjesmu koja nam se baš nije sviđala, a bila je dio albuma).

Zatim su došli MP3 playeri, a s ovim uređajima bilo je moguće odabrati pjesme, miješajući žanrove, albume i izvođače.

Novi način slušanja glazbe, bliži ukusu korisnika, ali još ne u potpunosti zadovoljavajući.

Danas smo, s druge strane, navikli na platforme koje beskrajno reproduciraju pjesme, iskorištavajući snagu algoritma da nas nastave zadovoljavati pjesmama koje možda još ne znamo, ali koje bi nam se mogle svidjeti na temelju našeg ukusa.

Identificiranje pjesama kojima je suđeno da budu uspješne nije lako, čak ni za najsofisticiranije algoritme. No, nova pomoć u tome mogla bi doći od neurofizioloških odgovora slušatelja, kako pokazuje novo istraživanje.

Istraživači su ispitivali nesvjesne reakcije ljudi na slušanje različitih pjesama: neke od njih su streaming platforme smatrale hitovima, a neke nisu, ali slušateljima nisu priopćili razliku.

Točnost s kojom su nesvjesne reakcije “identificirale” uspješnu pjesmu jednaka je 69% slučajeva.

Ljudska intuicija tada je kombinirana sa sposobnostima učenja algoritma, po svojoj prirodi osposobljenog za prepoznavanje uspjeha.

Rezultirajući model uspio je locirati hit pjesme s 97% točnosti, a što je nevjerojatno postignuće!

Ovo je pokazalo da ljudski mozak ima urođeni talent za prepoznavanje hit glazbe, što može biti od velike pomoći u poboljšanju performansi streaming platformi.

Učinci glazbe na mozak

Jeste li ikada bili toliko uronjeni u neku melodiju ili pjesmu da ste se odvojili od stvarnosti i više ni o čemu drugome niste razmišljali?

Ovaj se fenomen događa u prisutnosti pjesama koje se smatraju hitovima (ili su za to predodređene), upravo zato što su u stanju izazvati tako intenzivne reakcije kod slušatelja.

U praksi, činjenica da svjesno tvrdimo da nam se određena pjesma sviđa ili ne nije pokazatelj stvarnog uspjeha pjesme.

Demonstracija toga leži u činjenici da mnoge pjesme koje nam se zapravo ne sviđaju na kraju postanu vrlo uspjele krilatice.

Iz tog razloga, umjesto da slušatelje pitaju o njihovom glazbenom ukusu, autori istraživanja analizirali su tehniku ​​skeniranja mozga kako bi procijenili nesvjesne reakcije na glazbu.