Količina uroda na voćkama može se unaprijed odrediti

Mnogi voćari suočili su se s pojavom alternativne rodnosti voćaka, odnosno povremenog izostanka roda. Ova frustrirajuća pojava raširena je kod mnogih voćnih stabala, a do nje najčešće dolazi kada vegetativni porast i plodonošenje nisu uravnoteženi.

Glavni razlog je nepravilna rezidba, ali i naglo zahlađenje u proljeće, kada su voćke u fazi oplodnje, pa cvjetni pupoljci smrzavaju te voćka reagira na način da potiče vegetativnu aktivnost i to na štetu stvaranja cvjetnih pupoljaka za narednu vegetaciju. I premalo vode ili prihrane mogu smanjiti vegetativni porast, a time i količinu roda u narednoj godini.

Rodnije sorte i starije voćke imaju veću sklonost alternativnoj rodnosti, kao i voćke koje su jedne godine pretjerano rodile, pa nemaju dovoljno energije da formiraju cvjetne pupove koji će u narednoj godini dati urod.

Alternativna rodnost najčešće se javlja na jabuci, pa zatim na kruški, šljivi, marelici. Ipak, neke sorte jabuka poput Gala, Jonagold, Idared i Granny Smith manje su podložne alternativnoj rodnosti.

Kako bismo uravnotežili prirod i svake godine imali optimalan urod, najprije treba obratiti pozornost na rezidbu. Tako jabuku koja je jako rodila treba u zimu orezati tako da joj se smanji broj formiranih rodnih grana, ukloni slabo razvijene grane te one koje su previše bujne. Neophodno je ostaviti dovoljno jednogodišnjih grančica duljine od 30 do 40 cm koje će tokom vegetacije pripremiti rod u sljedećoj godini.

U godini u kojoj je urod bio slab treba ostaviti sve rodne grane, a s bujnih rodnih grana potrebno je ukloniti ljetorast (grančica duljine od 30 do 40 cm, koja nosi cvjetove uzduž čitave svoje osi) te time poboljšati zametanje i opterećenje rodom. Ako je voćna krošnja previše bujna, treba je i tijekom ljeta orezati.

Rezidba ima svoj cilj

Rodnost već odrasle voćke može se povećati uspostavljanjem vrlo osjetljive ravnoteže između rodnosti i porasta, između vegetativnog i generativnog, ako obratimo pozornost na: pravilnu rezidbu, obradu tla, navodnjavanje, prihranu, pravodobnu berbu, oprašivanje, prorijeđivanje ploda i prstenovanje.

Stupanj cvjetne diferencijacije pupa reagira na sve vrste rezidbe u neprikladno vrijeme. Ovdje ćemo to objasniti na primjeru stabla masline. Prekid zimskih niskih temperatura s desetodnevnim razdobljem visokih temperatura u sredini siječnja, u proljeće rezultira vegetativnim kretanjem svih pupova formiranih na prošlogodišnjim izbojcima, posebno kod rezanih maslina.

Maslinari koji su požurili s rezidbom samo potiču ovakve fiziološke procese. Nasuprot tome, u uvjetima u kojima nije bilo prekida u razdoblju niskih temperatura, pupovi s izbojaka daju samo cvjetove.

I količina svjetla ima veliki utjecaj na diferencijaciju pupa i rast. Tako masline gustih krošnji daju manje cvjetnih pupova od onih čije su krošnje prozračne i dobro osvjetljene. Osjetljivost stabla masline na zasjenjivanje je velika, pa tako zasijenjene krošnje manje cvjetaju i slabije zameću plodove.

Rezidba ima svoj cilj i opravdana je za pomlađivanje i rod maslina, ali direktno i indirektno može utjecati na diferencijaciju pupa ovisno o vremenu kada se provodi i intezitetu rezidbe.

Alternativna rodnost jabuke ima slične uzroke, pogrešnu rezidbu.

Tako kada orežemo sve jednogodišnje grane prekinemo ciklus stvaranja novih rodnih grana, pa će nam rod izostati. Naravno, ovo se ne odnosi na vodopije, koje rastu ravno u vis i koje treba u potpunosti odrezati.

Rodnost se razvija u razdoblju kroz tri godine. Prve godine grana naraste. Druge godine, ako je kod rezidbe ostavljena neprikraćena, formira pupove, a tek treće godine ona rađa. Kod rezidbe treba prvenstveno voditi brigu da u krošnji ima dovoljan broj grana koje rastu, koje su ostavljene neprikraćene da u narednoj godini razviju pupove i na kraju trogodišnje i višegodišnje rodne grane, na kojima se nalaze cvjetni pupovi ili pršljenasti začeci cvjetnih pupova.

Prstenovanja kore

Prilikom zimske rezidbe jasno vidimo cvjetne pupove. Ako dođe do oplodnje određenog broja od tih pet cvjetova sva se energija voćke počinje trošiti na razvoj plodova, pa je ostaje jako malo u pazušku tog pupa za stvaranje pršljenastog rodnog drva s novim cvjetnim pupom za narednu godinu. Najčešće se stvori samo začetak novog cvjetnog pupa, koji u narednoj godini daje rozetu listova bez cvjetova. Cvjetovi se razviju u istom pupu tek za dvije godine.

Prorjeđivanjem nastojimo osigurati dovoljan broj cvjetnih pupova za narednu godinu, a to znači redovnom obnovom i zamjenom rodnog drveta. Na svakoj rodnoj grani treba ostaviti jednu granu za pripremu. Ako se uoči preveliki broj rodnih grana i preveliki broj cvjetnih pupova na rodom drvetu i manjak jednogodišnjih grana za pripremu, tada se ne smije ostaviti sve pupove da krenu i iscrpe se cvatnjom.

Ako se pravodobno spriječi da barem polovica cvjetnih pupova ne sudjeluje u cvatnji, odnosno ako se prorjeđivanje obavi najkasnije do 20 dana poslije cvatnje jabuka, oni će se vrlo brzo početi pripremati za cvatnju u sljedećoj godini.

Na mjestu jednog pupa razvije se 5-6 cvjetova, pa i do 5 mladih plodića, pa je 3-4 najbolje skinuti. To je najbolje učiniti kada su plodići promjera od 8 do 10 mm. Na taj način ćemo dobiti krupnije i zdravije plodove.

Drugi način je na samome početku preobilne cvatnje škarama porezati svih pet cvjetova iz svakog drugog pupa. Tako će se na pupovima, gdje su odstranjeni svi cvjetovi, već u istoj godini početi razvijati novi cvjetni pup za narednu godinu.

Još je jedan način za povećanje rodnosti, kada se na pojedinim granama želi oslabiti rast i pojačati zametanje rodnih pupova, tehnikom prstenovanja kore. Taj se postupak obavlja tako da se voćarskim nožem izreže prsten kore. Rez mora prodrijeti kroz koru kambija, u širini od 5 do 10 mm, zavisno od debljine grane.

Tanje se grane zarezuju tanjim zarezom, a deblje grane debljim. Zarezanu koru treba izvaditi te golo mjesto oblijepiti ljepljivom trakom kakvu koriste električari. Kada rana zacijeli, ljepljivu traku treba skinuti.

Na koštičavim voćkama nije preporučljivo raditi prstenovanje jer im rane slabo zacjeljuju i lako ih napadnu bolesti i štetočine. Najpogodnije vrijeme za prstenovanje je proljeće kada počne kolanje sokova.