BLAGDANSKA DEPRESIJA Uključivanjem ranjivih skupina razvija se osjećaj pripadnosti

Kraj godine mnogima je prilika za provođenje vremena s obitelji i prijateljima, na uredskim proslavama i u darivanju najmilijih. I dok smo s jedne strane obasjani lampicama i širenjem euforije savršenog ugođaja s društvenih mreža, postoji i ona druga strana medalje blagdana koja prikazuje tugu, usamljenost i strah. Laički, ova druga strana medalje naziva se »blagdanskom depresijom«, stanjem o kojem nam je više kazala socijalna radnica Lorena Živković, dotaknuvši se pritom čimbenika koji utječu na depresiju, ali i načina na koji možemo pomoći onima kojima je pomoć potrebna.

Možete li opisati pojam blagdanske depresije i kako se razlikuje od ostalih oblika depresije?

– Blagdanska depresija kao klinička dijagnoza ne postoji. Taj termin odnosi se na kratkotrajna stanja depresivnog raspoloženja, odnosno raspoloženja obilježenih tugom, tjeskobom i sniženom energijom koja se javlja tijekom blagdanskog razdoblja. Javlja se kao emocionalna reakcija na stres uzrokovan očekivanjima vezanim uz blagdane, obiteljske odnose, financijskim pritiscima i/ili osjećajem usamljenosti, uglavnom je privremena i nestaje nakon završetka blagdanskog perioda što je, uz uzrok nastanka, intenzitet simptoma i liječenje, razlikuje od kliničke dijagnoze depresivnih poremećaja.

Postaje li ovakva vrsta depresija češća tijekom posljednjih godina?

– Prema istraživanjima Američke psihološke udruge, posljednjih godina bilježi se porast postotka ljudi koji izvještavaju o većem stresu tijekom blagdana. Povećani stres može dovesti do lošijeg zdravlja, uključujući depresiju, anksioznost, zloupotrebu psihoaktivnih tvari, ali i tjelesne bolesti. Iako nemamo informaciju u konkretnim brojkama o učestalosti blagdanske depresije za područje naše zemlje, ono što znamo jest da problemi mentalnog zdravlja generalno bilježe porast. Posljednjih godina sve se više govori o terminu »blagdanske depresije« što ukazuje na prisutnost narušenog mentalnog zdravlja u vrijeme blagdana, kako u globalnom, tako i u lokalnom kontekstu.

Volontiranje u Udruzi Igra

Kako je Lorena postala socijalna radnica?

– Od malih nogu bila sam okružena idejom volontiranja, pomoći drugima i izgradnje zajednice, tako da su mi upravo ta iskustva usađena kao vrijednosti koje su oblikovale moj profesionalni put. Zato je odluka o odabiru socijalnog rada kao profesionalnog puta bila prirodna i jednostavna. Tijekom fakulteta započela sam volontirati u Udruzi Igra, radeći s mladima s iskustvom života u alternativnoj skrbi. Već na samom početku to iskustvo mi je pokazalo koliko je taj rad dinamičan, izazovan i ispunjavajući, a posebna veza i povjerenje koje se stvaraju s mladima dodatno su me motivirali.

Upravo su ti trenuci rada s djecom i mladima u riziku oblikovali moj profesionalni identitet i potvrdili mi da je to put kojim želim ići. Od završetka fakulteta do danas nastavila sam raditi u Udruzi Igra gdje smo svakodnevno usmjereni osiguravanju resursa i pružanju podrške djeci i mladima u riziku te njihovim obiteljima. Rad u ovom području pruža mi različite mogućnosti za profesionalni razvoj, dok istovremeno doprinosim zajednici na smislen i ispunjavajući način. Odluka o tom zanimanju nije nastala iz jednog ključnog trenutka, već je rezultat mog cijelog odrastanja. Vrijednosti poput zajedništva, društvene odgovornosti i solidarnosti bile su prisutne kroz moj život, što je prirodno vodilo do izbora ovog profesionalnog puta.

Koliko je to izazovan posao danas?

– Rad socijalnog radnika danas može biti vrlo izazovan, a izazovi značajno ovise o specifičnom radnom mjestu na kojem se nalazi. U mom trenutačnom angažmanu kao v.d. direktorice organizacijskog razvoja, suočavam se s izazovima tipičnim za organizacije civilnog društva: upravljanje različitim izvorima sredstava i održavanje financijske stabilnosti, administrativno opterećenije, usklađivanje ciljeva s potrebama zajednice itd., no usprkos izazovima, pružanje podrške pojedincu u potrebi daje smisao i motivaciju za daljnji rad.

Stvaranje pritiska

Koje su najčešće situacije ili čimbenici koji kod korisnika socijalnih usluga potiču osjećaj depresije tijekom blagdana?

– Nerijetko se u vrijeme blagdana, kod različitih skupina ljudi pa tako i korisnika socijalnih usluga, zbog njihovih specifičnih životnih okolnosti i osobnih čimbenika može javiti i/ili intenzivirati depresivno raspoloženje te drugi neugodni osjećaji (primjerice sram, krivnja, razočaranje, tuga…). Tome može pridonijeti činjenica da su korisnici socijalnih usluga nerijetko slabijih socioekonomskih prilika koje im onemogućavaju zadovoljenje često i najosnovnijih potreba, pa tako i dosezanje iskustava koja se promoviraju »ruku pod ruku« s blagdanima i blagdanskim slavljem. Odlazak na advent si ne može priuštiti svatko, blagdanski pokloni koje brojni žele priuštiti svojoj djeci nisu onakvi kakve bi htjeli i/ili mogli, a navedeno kao i mnogo toga drugoga je podloga za brojne negativne usporedbe s drugima, što može negativno utjecati na naše mentalno zdravlje. Također, poruka koja se nerijetko šalje putem medija i drugih kanala je da su blagdani isključivo vrijeme povezivanja i zajedništva i ugodnih emocija, no to nije nužno tako. Navedeno može stvarati golem pritisak. Također, postoje brojne obitelji koje su disfunkcionalne, čiji se članovi mogu osjećati pojačano usamljenima u ovo blagdansko vrijeme.

Na koji način financijski problemi i/ili nezaposlenost utječu na emocionalno stanje ljudi u vrijeme blagdana?

– Financijski problemi i nezaposlenost mogu povećati stres i anksioznost tijekom blagdana zbog nesposobnosti sudjelovanja u tradicionalnim aktivnostima poput darivanja poklona ili obiteljskih okupljanja. Osobe koje se suočavaju s financijskim poteškoćama mogu osjećati sram, usamljenost i biti depresivnog raspoloženja, pojačanog osjećajem gubitka i socijalne izolacije. Tijekom blagdana, kada je društvena norma da se ljudi osjećaju veselo i zahvalno, ti osjećaji gubitka mogu postati izraženiji te se tada može pogoršati njihovo mentalno stanje. Posebice ako si ne dajemo prostor u kojem je u redu osjećati se različito od onoga »kako se očekuje« u blagdansko vrijeme te u kojem smo nježni i suosjećajni prema sebi.

Online individualno savjetovanje

Koliko su usamljenost i izolacija ključni uzroci blagdanske depresije među starijim osobama i pojedincima bez obitelji?

– Usamljenost i izolacija mogu biti značajni uzroci blagdanske depresije među starijim osobama i onima bez obitelji. Tijekom blagdana, kada se očekuju obiteljska okupljanja, osobe koje žive same mogu osjećati duboku usamljenost i gubitak, pojačane nostalgičnim sjećanjima i socijalnim pritiscima. Ograničena mobilnost, smanjenje socijalnih interakcija i nedostatak obiteljske podrške mogu dodatno pogoršati osjećaj izolacije.

Koje konkretne mjere ili programi postoje u Hrvatskoj za pružanje podrške ljudima koji se bore s depresijom tijekom blagdana?

– U Hrvatskoj postoje razne mjere i programi koji pružaju podršku osobama koje se suočavaju s depresivnim raspoloženjem: osobe s obveznim zdravstvenim osiguranjem mogu koristiti usluge psihoterapije i psihološkog savjetovanja kroz primarnu zdravstvenu zaštitu (potrebno je od liječnika opće prakse tražiti uputnicu). Također, organizacije civilnog društva nude razne aktivnosti, kao što su kulturna događanja, druženja i radionice, koje pomažu osobama, posebno starijima ili onima koji se osjećaju izolirano. Neke od tih aktivnosti su dostupne i telefonski i/ili online putem chata, videopoziva, društvenih mreža i ostalih platformi. S obzirom na to da se određene mjere i programi razlikuju ovisno o gradu u kojem se osoba nalazi, ako joj je potrebna podrška, potičemo je da se raspita u svojoj zajednici ili kod liječnika opće prakse gdje može dobiti potrebnu podršku.

Da bi potaknuli mlade da potraže pomoć, naša udruga već četiri godine realizira kampanju »Brave Together« u okviru koje pružamo podršku onima koji se nose s anksioznim i depresivnim teškoćama u obliku besplatne psihosocijalne online podrške kroz individualna savjetovanja. Nakon što osoba ispuni prijavni online upitnik, provodi se procjena i u najkraćem mogućem roku uključuje u online uslugu individualnog savjetovanja ili se upućuje na mjesto gdje može dobiti prikladnu uslugu s obzirom na iskazane teškoće. Ovim putem bih pozvala sve kojima je potrebna pomoć da se prijave putem našeg weba.

Smjernice za nošenje s blagdanskom depresijom

● Potražite podršku u sebi i drugima: Budite suosjećajni prema sebi, pružite si razumijevanje bez osuđivanja. Nemojte se ustručavati tražiti podršku od bližnjih i/ili stručnjaka mentalnog zdravlja. Podrška drugih može ublažiti osjećaj usamljenosti i pomoći u smanjenju stresa.

● Postavite realna očekivanja: Blagdani često donose pritisak na stvaranje savršenog okruženja i iskustava. Ako je tako i kod vas, pokušajte se osloboditi nerealnih očekivanja i prihvatiti da su blagdani prilika za uživanje u jednostavnim trenucima, a ne nužno za postizanje idealnog.

● Održavanje rutine: Koliko god to bilo moguće, nastavite s redovitim obrocima, fizičkom aktivnošću i snažnim ritmom spavanja. Ove navike mogu stabilizirati emocionalno stanje, pružiti osjećaj kontrole i smanjiti osjećaj neuravnoteženosti u blagdanskim danima.

● Provedite vrijeme u aktivnostima koje vas ispunjavanju: Posvetite se hobijima i aktivnostima koje vas vesele i opuštaju.

● Opuštanje i meditacija: Tehnike opuštanja, poput meditacije, joge ili jednostavnih vježbi disanja, mogu umiriti tijelo i um. One su učinkovite u smanjenju simptoma depresije, anksioznosti i stresa, pomažući vam da se osjećate smirenije i uravnoteženije.

Povezivanje u zajednici

Primjećujete li razlike u načinu na koji različite dobne skupine (djeca, odrasli, starije osobe) doživljavaju blagdansku depresiju?

– Kod djece i adolescenata stres i tuga za vrijeme blagdana mogu biti prisutni zbog napetosti koju osjećaju od strane roditelja, čežnje za savršenim obiteljskim slavljem, osjećajem usamljenosti i nerealnih očekivanja, koji proizlaze iz nesklada između stvarnosti i prikaza blagdanskog života na društvenim mrežama. Odraslima, uz stres zbog financijskih pritisaka, obiteljskih i poslovnih obaveza, mogu se javiti osjećaji tjeskobe zbog nesigurnosti u vezi s vlastitim životnim postignućima, kao i osjećaj »usamljenosti u mnoštvu« ako su daleko od voljenih. Za starije osobe, blagdanska depresija često se povezuje s tugom zbog gubitka voljenih, osjećajem izolacije i fizičkom ograničenošću, što može pojačati osjećaj usamljenosti. Također, stariji ljudi mogu osjetiti tjeskobu zbog promjena u obiteljskim tradicijama i gubitka fizičke sposobnosti da sudjeluju u slavljima.

Koja je uloga socijalnih radnika u prepoznavanju i ublažavanju blagdanske depresije kod korisnika usluga?

– Uloge socijalnih radnika razlikuju se ovisno o radnim mjestima na kojima se nalaze, no ono što im je zajedničko, jest cilj da podrže korisnika i pomognu mu. Korisniku mogu pomoći tako da prepoznaju simptome blagdanske depresije, da samog korisnika informiraju o istima, kao i članove njegove obitelji. Također mu mogu pružiti emocionalne podršku, informirati ga i povezati s odgovarajućim resursima poput savjetovanja, psihoterapije i kriznih linija, ovisno što je pojedincu potrebno.

Kako zajednica može pomoći?

– Zajednica može pomoći u nošenju sa simptomima blagdanske depresije stvaranjem okruženja koje potiče povezanost i podršku. Organiziranjem zajedničkih aktivnosti, poput kvizova, kreativnih radionica, blagdanskih okupljanja, kulturnih događanja ili sportskih aktivnosti, pružaju se prilike za socijalnu interakciju i povezivanje. Također je važno (uvijek, a ne samo za vrijeme blagdana) poticati otvorenost i razgovor o mentalnom zdravlju kako bi se destigmatizirali problemi mentalnog zdravlja te stvarati okruženje za isto: organizirati tribine, predavanja i/ili gostovanja stručnjaka mentalnog zdravlja. Humanitarne akcije su još jedan način na koji se ljudi povezuju i osjećaju korisno. Uključivanjem ranjivih skupina i pomaganjem drugima razvija se povezanost zajednice i osjećaj pripadnosti.

Postoje li određene grupe koje su posebno ranjive tijekom blagdana, poput samohranih roditelja, beskućnika ili osoba s invaliditetom?

– Mentalno zdravlje u vrijeme blagdana može se narušiti kod određenih skupina ljudi zbog njihovih specifičnih životnih okolnosti i osobnih čimbenika. Osobe koje se već suočavaju s nekim od problema mentalnog zdravlja često su podložnije pojačanim simptomima tijekom blagdanskog razdoblja zbog stresa i pritisaka koji dolaze s ovim vremenom. Za one koji su nedavno doživjeli gubitak voljene osobe ili su prvi put bez nje tijekom blagdana, blagdansko razdoblje može biti ispunjeno tugom i osjećajem usamljenosti. Starije osobe, osobito one koje žive same, mogu osjećati snažniju izolaciju, a provođenje blagdana bez društva obitelji ili prijatelja može pojačati te osjećaje. Slično tome, beskućnici i osobe koje žive u ustanovama, daleko od svojih najbližih, isto se mogu osjećati isključeno u vrijeme kada većina ljudi slavi u zajedništvu, čime se povećava osjećaj tuge i usamljenosti.

Utjecaj društvenih mreža

Kako se promjene u društvenim okolnostima, poput pandemije ili gospodarske krize, odražavaju na emocionalno zdravlje ljudi tijekom blagdana?

– Mogu značajno utjecati na emocionalno zdravlje ljudi, posebno tijekom blagdana. Blagdani su često povezani s obiteljskim okupljanjima, zajedništvom, radošću i slavlju, no u vremenima kriza ti trenuci mogu biti posebno podvrgnuti velikim emocionalnim izazovima. Tijekom blagdana, kada se očekuje uživanje i opuštanje, ljudi mogu osjećati stres zbog zabrinutosti za zdravlje ili neizvjesnosti u vezi s budućnošću. Mogu osjećati da ne mogu sudjelovati u tradicionalnim obiteljskim ili društvenim okupljanjima zbog financijskih prepreka, što može dodatno povećati osjećaj osamljenosti.

Koliki je utjecaj društvenih mreža na umno stanje pojedinca? Tijekom cijele godine, a sada pogotovo, mnogi su izloženi konstantnim influksom fotografija savršeno okićenih jelki, raskošnih ručaka i ekstravagantnih poklona?

– Društvene mreže mogu imati velik utjecaj na mentalno zdravlje i emocionalno stanje pojedinca, ovisno o načinu i intenzitetu njihovog korištenja, a taj utjecaj može biti posebno izražen tijekom blagdana, kada su očekivanja o »savršeno« provedenim trenucima i obiteljskim slavljima još izraženija. Usporedba s drugima putem društvenih mreža može imati značajan negativan utjecaj na samopouzdanje i emocionalnu dobrobit pojedinca. Važno je kritički sagledavati ono što vidimo na društvenim mrežama te ako je potrebno, prilagoditi i smanjiti vrijeme provedeno koristeći ih.

Uz termin »blagdanska«, često nailazimo i na termin »postblagdanska« depresija, a u definicijama stoji da je riječ o negativnim emocijama koje se kod pojedinaca bude nakon što provedu neko vrijeme u zajedništvu, a potom odlazi »svatko na svoju stranu«. Možete li nam reći nekoliko riječi o tome?

– Kao i kod termina blagdanske depresije, ne postoji klinička dijagnoza postblagdanske depresije. Taj termin opisuje neugodna emocionalna stanja koja se javljaju nakon intenzivnog blagdanskog razdoblja. Nakon što su proveli vrijeme u zajedništvu s obitelji i prijateljima, povratak u svakodnevnu rutinu može kod pojedinaca izazvati osjećaje praznine, tuge i gubitka. Ta se stanja pojačavaju kada blagdanska očekivanja nisu ispunjena, ostavljajući osjećaj razočaranja i frustracije. Osjećaji tuge, usamljenosti i gubitka mogu se pojačati te rezultirati smanjenjem energije, motivacije i interesa za aktivnosti koje su inače bile ugodne. Posebno su pogođeni oni koji su se tijekom blagdana oslanjali na druženja kao izvor sreće, a povratak u svakodnevicu donosi im povratak izazovima i stresovima.