U 90. godini preminuo počasni predsjednik Hrvatskog skijaškog saveza

U 90. godini preminuo je Milan Tumara, počasni predsjednik Hrvatskog skijaškog saveza, čovjek izuzetne energije i nemumorni skijaški djelatnik, koji je još 1993. godine dobio Nagradu za sport »Franjo Bučar«, devet godina kasnije dobio je i odlikovanje predsjednika Republike Hrvatske »Red Danice Hrvatske«, a dobitnik je i Nagrade Hrvatskog olimpijskog odbora »Matija Ljubek«, što dovoljno govori koliki je trag ostavio u skijanju i njegovu razvoju, pogotovo u Primorsko-goranskoj županiji.

Milan Tumara bio je i predsjednik Hrvatskog skijaškog saveza osamdesetih godina, koji je kasnije dostigao svjetske visine s Janicom i Ivicom Kostelićem. Čovjek nevjerojatne upornosti želio je od Platka napraviti vrhunsko skijalište, spojiti ga s Grobničkim poljem kroz projekt »Planimor«, kojim bi se skijalište povezalo gondolom s Grobničkim poljem, pokrenuo je inicijativu za dobivanje domaćinstva zimske Univerzijade 2009. i zatim 2011. godine. I imao je rješenje za sve.

– Gorski kotar, Delnice, Mrkopalj ili Ravna gora čekaju skijaško trčanje, slalom, a veleslalom je izvediv u Tršću, Rudniku ili na Platku. Moguće je da se postojeća skakaonica u Delnicama uredi za 90 metarsku, a natjecanje na velikoj 120 metarskoj skakonici održalo bi se na Planici, dok bi klizanje pripalo Zagrebu.

Nepisano pravilo je da udaljenost od smještaja do sportskog borilišta bude dva sata vožnje. Ali ako se dobije Univerzijada, svakako bi trebalo iskoristiti da se kompletira Bjelolasica tako da se brze discipline alpskog skijanja tamo održe… – govorio je Tumara, čovjek kojeg se jednostavno nije moglo zaustaviti.

Jadranski slalom vratio je na kartu utrka za FIS bodove, a nije stao ni kada je otišao u mirovinu. Pisao je knjige, okupljao veterane, svoje skijaše, ali i druge je svojim primjerom tjerao na dodatni angažman. Nije slučajno Rijeka u jednom trenutku imala četiri olimpijke i olimpijca…

Jer i ljeti, kada su drugi uživali u moru i suncu, Tumara je oko sebe okupljao ljude, razgovaralo se o skijanju i radio plan aktivnosti.

– Gorski kotar nikad neće biti London, niti će ijedno skijalište u Gorskom kotaru dostići Pohorje jer su toliko toga izgradili da ih mi ne možemo stići u idućih 50 godina. Nama je izlaz u radu i maksimalnom zajedništvu.

Zato sam pripremio mega-projekt u kojem ne treba staviti naglasak na skijaške centre, već moramo razviti i ljetni turizam Gorskog kotara – rekao je na jednom skupu prije deset godina.

I zaista se nešto pokrenulo. Prije svega na Platku, zbog čega je bio neizmjerno ponosan, kada je već kompleks Haludovo, koje je vodio u zlatnim danima, potpuno devastiran. Godine su ga pomalo usporile, ali Tumara je uvijek želio više za svoj kraj.

»Kad san postane stvarnost«, naslov je knjige koju je napisao povodom 75 godina života i 55 godina rada. Ovih se dana spominjala jedna nova knjiga… Ispisao je Tumara posljednje poglavlje svojih memoara, ali njegova ostavština ostaje za buduće generacije.