TOP 10: Ovo su najgore izvedeni penali u povijesti svjetskih prvenstava, na popisu je jedan Vatreni!

Izvođenje kaznenih udaraca je na Svjetskom prvenstvu prvi put predstavljeno u Španjolskoj 1982., u polufinalnoj utakmici Francuske i Zapadne Njemačke koja je završila slavljem Elfa. Od tada, svaki Mundijal redovito servira obračune s bijele točke, koje od vratara i izvođača prave pukovnike i pokojnike.

Neki su pogoci s 11 metara obilježili turnire, poput Zidaneove i Abreuove ‘panenke’, dok se o promašaju Roberta Baggija snimaju filmovi i dokumentarci.

Danas smo se fokusirali na najlošije pokušaje u ruletu kaznenih udaraca na svjetskim prvenstvima, a među 10 je i jedan hrvatski reprezentativac: Krenimo s popisom:

10. Bixente Lizarazu v Italija – Četvrtfinale 1998.

Bivši bek Bayern bio je jedini Francuz koji je promašio u raspucavanju protiv Italije u četvrtfinalu ‘francuskog’ Mundijala. Lizarazu je šutirao nisko, a ‘živu loptu’ je uhvatio vratar Gianluca Pagliuca. Talijani su, pak, promašili dva, a tragičari su bili Albertini i Di Biagio.

9. Nicolai Jorgensen v Hrvatska – Osmina finala 2018.

Subašić je protiv Danske postao tek drugi vratar u povijesti koji je obranio tri penala prilikom raspucavanja. Suba je sjajno skinuo udarce Eriksena i Schonea, dok je Jorgensenov udarac zaustavio nogama, s time da naš vratar nije imao težak posao. Udarac je bio mlak, po sredini, bez dovoljne jačine.

8. Franco Baresi v Brazil – Finale 1994.

Iako se nakon finala u Pasadeni isključivo pričalo o promašaju Roberta Baggija, koji je bio ključan, ipak je udarac Franca Baresija bio za nijansu ‘viši’. Baresi je poput Baggija napucao loptu visoko iznad vrata Taffarela, što je bio najgori mogući početak za Azzurre.

7. Fyodor Smolov v Hrvatska – Četvrtfinale 2018.

Panenka je uvijek rizična, a da nije uvijek najpametnije rješenje pokazao je Fyodor Smolov, čiji je plahi polu-udarac, polu-lob odbio naš Danijel Subašić.

6. Diego Maradona v Jugoslavija – Četvrtfinale 1990.

Jedan od najboljih igrača svih vremena, legendarni Diego Armando Maradona, nije baš bio uvjerljiv s bijele točke. Hrvatski vratar Tomislav Ivković dva puta mu je branio penale, prvi put 1989. godine kada je branio u Sportingu, a onda na Svjetskom prvenstvu u Italiji, u četvrtfinalu. Maradonin penal protiv Jugoslavije bio je mačji kašalj za Ivkovića, jer je ‘El Pibe de Oro’ pucao prilično nonšalantno.

5. Milan Badelj v Danska – Osmina finala 2018.

Nakon što je udarac Christiana Eriksena završio na vratnici (uz pomoć Subašića), priliku da Hrvatsku gurne u vodstvo imao je Milan Badelj. No pritisak je bio prevelik za našeg reprezentativca, koji šutira po sredini, ravno u Kaspera Schmeichela. Ipak, Mikijev penal nije imao teže posljedice za Vatrene, jer se Subašić iskazao.

4. Juanfran v Republika Irska – Osmina finala 2002.

Branič Juanfran je upisao samo 11 nastupa za španjolsku reprezentaciju, koju je predstavljao na Mundijalu u Japanu i Koreji. Tamo je mogao zatresti mrežu tijekom penal-serije protiv Irske, ali njegov šut nije uopće pogodio vrata. Lopta je fijuknula pored vratnice Shaya Givena, ali to nije bilo kobno za Furiju, koja je trijumfirala rezultatom 3-2.

3. Eloy v Belgija – Četvrtfinale 1986.

Šut Eloya, koji je koštao Španjolce prolaza u polufinale Svjetskog prvenstva 1986. u Meksiku, jedva je došao do belgijskog vratara Jean-Marie Pfaffa, koji je to lagano zaustavio.

2. David Connolly v Španjolska – Osmina finala 2002.

Broj 13 je bio nesretan za Irsku u utakmici protiv Crvene Furije, jer je igrač s tim brojem na dresu David Connolly indisponirano šutnuo penal, a koji je Iker Casillas lagano odbio. Connolly je birao sredinu, potpuno pogrešno!

1. Willian v Čile – Osmina finala 2014

Neslavno prvo mjesto u ovom izboru pripada Willianu, Brazilcu poznatom po sjajnom izvođenju prekida. Willian je često šutirao penale i za Chelsea, ali protiv Čilea, na brazilskom tlu, nije uspio naciljati vratara Claudija Brava. Loptu je zahvatio ‘šlampavo’, atipično za Brazilce, koje krasi ‘Joga Bonito’.