Zdravlje životinja u fokusu sastanka na kojemu je sudjelovala i HPK-a

Hrvatska poljoprivredna komora sudjelovala je na sastanku predstavnika Copa-Cogeca, s predstavnicima glavne uprave Europske komisije za zdravlje i sigurnost hrane, na kojoj se raspravljalo o trenutačnoj situaciju vezano za zdravlje životinja u EU, na kojem je, među ostalim rasprava bila i oko stanja sa afričkom svinjskom kugom (ASK), ali i drugim bolestima poput visokopatogene infulence ptica, epizootskojhemoragijskoj bolesti, bolesti plavog jezika te groznici Zapadnog Nila.

Zahtjevi HPK

– Predstavnici HPK na sastanku su iznijeli trenutnu situaciju sa ASK-om u Hrvatskoj. Zatražili smo da se period karantene smanji s godinu dana na 4,5 mjeseci, na način da se 3 mjeseca provodi dezinfekcija, a da se 40 dana testira s tri posto populacija i nakon toga omogući punjenje farmi. Isto tako zatraženo je i da se osigura nadoknada štete prema tržišnim cijenama, te da dodatna potpora svinjogojcima koji proizvode genetski rasplod/crnu slavonsku svinju, kao i da se omogući u svim kategorijama, klanje na gospodarstvima. Među našim zahtjevima upućenim EK je i da se strogo zabrani prijevoz zaraženih svinja jer se sumnja na veliki porast uzrokovan upravo takvim transportom, priopćeno je iz HPK.

Iz HPK ističu kako su Europsku komisiju izvijestili i o traženjima prosvjednika – dijela poljoprivrednika iz Slavonije, među kojima da eutanaziju zdravih svinja treba odmah prekinuti, pod hitno treba dopustiti promet i prodaju zdravih svinja, omogućiti klanje i preradu svinjskog mesa u vlastitom dvorištu, te hitno izvršiti sve oblike kategorizacije objekata za držanje svinja. Isto tako, među zahtjevima je i to da je potrebno osigurati rasplodni materijal za sve one koji se žele dalje baviti svinjogojstvom, a u svim selima u kojima ima afričke kuge treba osigurati pokretne klaonice kako bi oni koji imaju zdrave svinje mogli obaviti klanje u svom dvorištu. Među zahtjevima prosvjednika je i to da dok traje zabrana uzgoja svinja, uzgajivačima svinja i njihovim obiteljima treba osigurati primjerene prihode, te dopuniti propise koji se odnose na kvalitetu mesa, posebice uvoznog svinjskog mesa.

Stanje u Europi

Prije sastanka s Europskom komisijom održani su bilateralni sastanci s članicama Copa-Cogeca na kojime je dan presjek stanja sa ASK u pojedinim državama EU, kako bi se vidjelo kako koja države provodi mjere što može biti učinkovito i edukativno za druge države članice, nadležne institucije i proizvođače.

Tako je rečeno da je u Poljskoj bilo30 izbijanja ASK-a među svinjama (8.535 svinja) i 2.328 slučajeva među divljim svinjama. Tražili su dodatne iznose za očuvanje genskog materijala ako se radilo o svinjama koju su genetski važne za Poljsku, poput naše crne slavonske svinje. U prethodnom razdoblju imali su 30 posto eutaniziranih svinja od ukupne proizvodnje.

Više od godinu dana nije bilo pojave ASK kod domaćih svinja u Slovačkoj. U 2021. godini zabilježeno je 10 izbijanja zaraze, a u 2022. godini potvrđeno je 5 izbijanja zaraze kod domaćih svinja. Posljednji slučaj bio je u srpnju 2022. u istočnoj Slovačkoj, a sve 62 domaće svinje iz malog uzgoja morale su biti eutanazirane. Od prvog pozitivnog slučaja ASK u populaciji divljih svinja u Slovačkoj u srpnju 2019., do kraja listopada 2023. registrirano je ukupno 4.750 slučajeva. Ukupno su u istom razdoblju potvrđena 43 izbijanja infekcije kod domaćih svinja.

Što se tiče ASK u populaciji divljih svinja situacija je više manje stabilizirana. Trenutačni pozitivni slučajevi potvrđeni su u središnjoj Slovačkoj na granici s Mađarskom, u istočnom dijelu Slovačke na granici s Ukrajinom i u sjeveroistočnom dijelu Slovačke na granici s Poljskom. Što se tiče ove godine, krajem listopada 2023. godine potvrđeno je 539 slučajeva ASK u populaciji divljih svinja. Njih 432 su pronađene mrtve, 107 pozitivnih divljih svinja lovci su ustrijelili. Od 79 okruga u Slovačkoj, ove godine ASK je potvrđena u njih 27, to predstavlja 34 posto. Od samog početka 2019. ASK je potvrđena u 39 slovačkih okruga, dakle ASK je pogodila 49,37 posto slovačkih okruga.

U Češkoj je afrička svinjska kuga (ASK) trenutno je prisutna samo u populacijama divljih svinja u blizini sjevernih granica. Bolest se još nije pojavila u domaćem svinjogojstvu zahvaljujući poštivanju visokih biosigurnosnih standarda. Oko 34.000 svinja ubijeno je u Italiji nakon izbijanja epidemije u Lombardiji, regiji poznatoj kao talijanski svinjski pojas i jednom od glavnih europskih područja za proizvodnju svinja.Kompenzacija će biti, indirektna pomoć farmama koje su u restriktivnim dijelovima AFS. U Latviji je zaraza kod divljih svinja bila je u razdoblju 2014. do 2022. ukupno 6.828 svinja; 2023. do 851 svinja, odnosno sve zajedno 7.679 svinja. Kada je riječ o domaćem uzgoju domaće svinje 2014. do 2022. – 52 980 svinja; 2023. do 269 svinja, odnosno ukupno 53.249.

Biosigurnosne mjere

U Švedskoj domaća proizvodnja svinja trenutno nije pogođena ASK-om, već samo kod divljih svinja. Na području gdje je otkrivena ASK-a bilo je samo nekoliko domaćih svinja (50-ak) koje su sada eutanazirane kako bi se izbjegao rizik od zaraze domaćih svinja. Imaju dosta proizvođača svinja nedaleko od zone, pa se stvarno nadaju da se zaraza neće naći izvan zone. Sada rade na daljnjem povećanju biosigurnosti na farmama s posebnim statusom ASK-a u okviru postojećeg programa kontrole infekcija za proizvođače svinja kako bi se proizvodnja mogla nastaviti ako završe u zaraženoj zoni. Trenutačno se čini da vlasti drže zarazu pod kontrolom.

Portugal i Španjolska ulažu maksimalno u biosigurnosne mjere. Ako bi do njih došla kuga, imaju program koji su provodili u prošlim izbijanjima. Eutanazija svih životinja na farmi, te dezinfekcija farmi, kao i tri mjeseca bez životinja. Ponovno punjenje farme nakon 3 mjeseca i to 3 posto. Ako je sve u redu, nakon 40 dana potpuno punjenje. Poljoprivrednici su u prošlim slučajevima dobivali potpuni iznos, tj. cijenu koju je bila na tržištu plus 10 posto na taj iznos. Na taj način se sprječavalo zataškavanje slučajeva. Naglasili su kako moraju ubiti sve svinje kako bi se farma pročistila.

U Mađarskoj nemaju proboj ASK-a zbog jakih biosigurnosnih mjera. Uložili su 100 milijuna eura u prevenciju. Također, upozorili su kako je potrebno paziti na transport jer je jedan od najvećih uzročnika prijenosa virusa.