Foto: Pixabay
Rukola je naša autohtona biljka koja se sama zasijava, voli hladno vrijeme i podnosi mrazeve, ali jednako dobro uspijeva i po vrućini, nije zahtjevna, ne zauzima mnogo prostora i veoma je zdrava. U Britaniji je nedavno proglašena biljkom godine i prilično je skupa. Kod nas se može naći u svakom vrtu, u pukotinama zida, na livadama, čak i ako je nismo imali namjeru uzgajati, a lako je možemo imati i na terasi u kakvom rezervnom pitaru ili na prozorskoj dasci.
Ipak, ako želimo uzgajati ovu cijenjenu salatu u većoj količini, evo što nam je činiti.
Najprije, ona će svakako i sama nići ako previše ne preoravamo vrt, a čak i tada će naći svoje mjesto. Možemo je uzgajati kao jednogodišnju, ali, dakle, i kao višegodišnju biljku. Ako se ne zasije sama, što je najčešći slučaj, možemo je sijati cijele godine, od kraja zime do kraja jeseni, a u zatvorenom i tijekom cijele godine.
Najukusnija je u proljeće i jesen, zbog hladnijeg vremena, dok tijekom ljeta može poprimiti pomalo gorkast okus.
Ljeti je i na meti stjenica, no možemo ih ili skupiti ručno ili oprskati otopinom neema, prirodnog insekticida. Budući da je rukola kupusnjača, u vrijeme ljetnih vrućina brzo prelazi u sjeme. Zato je treba na vrijeme pobrati, a zrelost dostiže već nakon tri do četiri tjedna od perioda sijanja. Istina, može se konzumirati i dok cvjeta, ali tada listići postaju nešto manji i neukusniji.
Rukola je prava vitaminska bomba, bogata vitaminima C, K i A, te mineralima kalijem, manganom, željezom, kalcijem i cinkom.
Najkorisnija je kada se konzumira svježa, ali može se i dinstati i kuhati, na primorski način s krumpirom i maslinovim uljem najčešće. Rukola je puna antioksidansa, pa je odlična za zdravlje.
Maslačak još nazivaju divljim radičem ili žutenicom. Kao i rukola, raste na livadama i kao korov, a njegova ljekovita svojstva mogu se mjeriti s najboljom kombinacijom vitamina i minerala. Najkorisniji u kulinarstvu je dok biljka nije počela cvasti, jer su tada listovi ukusniji i manje opori.
Ubrani u hladu, bolji su od onih na suncu. Sadrže obilje vitamina C, pomažu u izmjeni tvari (metabolizmu) i otklanjanju toksičnih spojeva iz krvi, pa su dobri za zdravlje jetre i žuči, kod kostobolje i reumatizma, kao diuretik i pospješivač rada bubrega. Olakšava i izlučivanje znoja i općenito svojim tonizirajućim svojstvima jača i osvježava organizam.
Maslačak se razmnožava sjemenom od proljeća do jeseni te dijeljenjem korjena u proljeće. Sije se u lipnju i pognoji kompostom. Prvi nježni listovi ranih izbojaka daju blago gorku, ali vrlo zdravu salatu koja potiče izmjenu tvari. Listovi kasnije postaju gorki i nejestivi.
Cvjetove beremo u razdoblju cvjetanja (od ožujka do svibnja, ovisno o području), listove beremo prije nego maslačak počne cvjetati, dok se korijenje vadi u rano proljeće ili kasno ljeto (ranu jesen). Tada sadrži veliku količinu inulina, koji povoljno djeluje na probavu. Listovi i korijenje suše se na hladnom i prozračnom mjestu ili u pećnici na 40 °C.
najnovije
najčitanije
Županija
PREDAVANJE
Silvija Šiljeg održala predavanje na temu kvalitete života u Zadru
Zadar
ADVENT POČINJE
U nedjelju otvaranje ovogodišnjeg Adventa u Zadru, evo što vas čeka
Hrvatska
vremenske neprilike
HAK: Snijeg otežava promet prema Dalmaciji i Rijeci
Nogomet
STARI ZNANCI
Hrvatska saznala suparnika za četvrtfinale Lige nacija
Zadar
GOVOR
Gradonačelnik Dukić: ‘Zadar je baš zato toliko čudesan. Hvala vam svima na povjerenju…’
Županija
SILBA
FOTO Katamaran Jadrolinije udario o obalu Božave
Scena
IRIS PETRAČ
Tko je supruga Novice Petrača? Bivša zadarska novinarka i glasnogovornica Grada Zadra
Crna Kronika
PU ZADARSKA
U Murvici se zapalio automobil u vožnji, vatrogasci intervenirali
Zadar
INFORMIRAJTE SE!
Višnjik objavio važne upute za posjetitelje koncerta Doris Dragović!
Crna Kronika
zloupotreba položaja