Veliki koraljni greben na granici između života i nestanka

Veliki koraljni greben predstavlja oko deset posto svih poznatih koraljnih grebena u svijetu. On je također dom velikom broju morskih životinja, algi i biljaka te se nalazi na popisu UNESCO-a.

Iako turizam može biti dijelom problema, on je također dio rješenja jer kroz naknade i edukaciju više turista na Grebenu pridonosi njegovom očuvanju.

Park pokriva gotovo 350.000 četvornih metara kod obale Queenslanda i, prema Upravi parka, australskom gospodarstvu svake godine donosi više od 6,4 milijarde dolara. Osigurava oko 64.000 radnih mjesta s punim radnim vremenom, a iako se prostor koristi za morski turizam i slobodno vrijeme, ovdje su regulirani ribolov, brodarstvo i znanstvena istraživanja.

Kako posjetitelji pomažu?

Više turista na Velikom koraljnom grebenu čini se kontradiktornom pojavom u svijetu gdje postoji raširena zabrinutost uslijed prekomjernog turizma, gdje postoji potreba za održivošću i očuvanjem ugroženih prirodnih područja – u svijetu u kojem je izbjeljivanje koralja izravna posljedica globalnog zatopljenja.

Međutim, nova kampanja koju je pokrenuo Tourism Tropical North Queensland (TTNQ), službena regionalna turistička organizacija Cairnsa i Velikog koraljnog grebena, ističe da turisti zapravo posjećujući ovo mjesto UNESCO-ve svjetske baštine pomažu naporima za očuvanje, osobito ako se odluče za certificirane održive ture.

Stoga je TTNQ u suradnji s Expediom kreirao prvu svjetsku platformu koja promiče odluke o putovanju koje su pozitivne za grebene i koja nagrađuje putnike za učenje o Velikom koraljnom grebenu.

U suradnji s Upravom parka, čuvar grebena spaja znanost i obrazovanje o okolišu s domorodačkom mudrošću i održivim proizvodima, kako bi putnicima pomogao da nauče više o zdravlju Grebena i očuvanju inicijative, navodi TTNQ.

Turističke aktivnosti odvijaju se na samo sedam posto Velikog koraljnog grebena, a svaki posjetitelj pridonosi njegovom očuvanju kroz naknadu za upravljanje okolišem u visini osam australskih dolara (oko 4,8 eura). Prikupljena sredstva podupiru napore kao što su upravljanje parkom, programi kontrole za morske zvijezde krunice od trnja i razne inicijative za obrazovanje i očuvanje.

Putnici mogu posjetiti novu web stranicu i educirati se kroz niz kratkih edukativnih videa od kojih svaki ima sustav nagrađivanja. Sudionici stižu do »dna oceana« gdje mogu sudjelovati u izvlačenju za osvajanje putovanja na Veliki koraljni greben i otključati ekskluzivna iskustva, kao što je boravak u prvom australskom podvodnom smještaju ili privatni vođeni safari s disalicom.

– Uvijek možemo učiniti više za zaštitu i očuvanje. Potičući više ljudi da posjete Greben, pomažemo u izgradnji globalne podrške za očuvanje naše dragocjene imovine, poručuje Michael Healy, ministar turizma Queenslanda.

FOTO: PIXABAY

Platforma Guardian of the Reef

Veliki koraljni greben dom je 142 eko certificirana pružatelja usluga, što je najveći broj u Australiji, čineći 30 posto eko certificiranih operatera Ecotourism Australia.

Platforma Guardian of the Reef povezuje putnike s pružateljima usluga certificiranim od strane Ecotourism Australia, EarthCheck ili Zoo and Aquarium Association, a program ostaje s korisnikom od planiranja do putovanja i nastavlja se nakon njihova posjeta kako bi se osiguralo da su aktivni dio njegovog očuvanja.

Glavni izvršni direktor TTNQ-a ističe kako će platforma pomoći putnicima da razumiju probleme koralja te kako jednostavnim posjetom Grebenu mogu pomoći istraživanju i očuvanju.

Veliki zagađivači

Industrija krstarenja je veliki zagađivač – zagađuje more, zrak, stvara buku i svjetlosno zagađenje te uzrokuje veliki turistički pritisak u mjestima u kojima se putnici iskrcavaju radi razgledavanja. Kruzeri proizvode ogromne količine otpada, uključujući otpadne vode, kanalizaciju, kemikalije i plastiku.

Iako postoje propisi koji ograničavaju ispuštanje otpada u more, neki brodovi i dalje nepropisno ispuštaju zagađivače. Osim toga, zvukovi i svjetla s brodova mogu negativno utjecati na morski ekosustav, kao i na lokalno stanovništvo.

Kruzeri koriste dizelske motore s visokim udjelom sumpora, što stvara emisije štetnih plinova poput sumpor-dioksida, dušikovih oksida i ugljikovog dioksida. Ove emisije pridonose lošoj kvaliteti i onečišćenju zraka u lukama i obližnjim mjestima zbog čega neki gradovi uvode ograničenja uplovljavanja.

Brodovi za krstarenje koji posjećuju Veliki koraljni greben, u ocean ispuštaju kontaminiranu vodu i kemikalije riskirajući time zdravlje najpoznatijeg sustava grebena na svijetu, opetovano upozoravaju lokalni aktivisti.

Glasnogovornik organizacije Whitsunday Conservation Council (WCC) kazao je za portal Whitsunday News da brod za krstarenje prosječne veličine, s otprilike 3000 putnika i 1000 članova posade, svaki dan proizvede oko 680.000 litara sive vode (iz kuhinja, praonica i soba za goste, odnosno osoblje).

Kruzeri »općenito mogu pohraniti ovu sivu vodu prosječno samo 56 sati zbog ograničenog kapaciteta«, dodao je glasnogovornik WCC, što sugerira da se ogromne količine kontaminirane vode ispuštaju izravno u morski park.

Oko 700.000 litara visoko kontaminirane kisele morske vode, koja sadrži visoke razine sumpora, nitrata i teških metala, stvara se svakog sata iz otpadnih voda za čišćenje ispušnih plinova, utvrdio je WCC.

Pročišćivač ispušnih plinova, osmišljen kako bi spriječio ulazak sumpora u atmosferu, ispušta otpad izravno u more. To je 16,8 milijuna litara dnevno samo s jednog kruzera.

Broj licenci

Važno je naglasiti da nisu dostupni potvrđeni podaci o onečišćenju, ali lokalni poduzetnik koji iznajmljuje čamce i član pomorskog savjetodavnog odbora, Trevor Rees, strahuje od štetnih učinaka onečišćenja.

– Također ne znamo kakav utjecaj ova ispuštanja imaju na kvalitetu mora i divlje životinje, ali temeljem drugih studija iz cijelog svijeta znamo da to ne može biti dobro, rekao je za The Guardian.

Predsjednik WCC-a naglašava da aktivisti ne pozivaju na prestanak svih aktivnosti kruzera. Prijedlozi organizacije, naime, uključuju pročišćavanje otpadnih voda i kanalizacije prije ispuštanja, neispuštanje u parku i kompenzaciju ugljika.

No vlasti parka, čija je prvenstvena zadaća zaštititi ga, priopćile su kako su »strogi propisi« već na snazi i da podržavaju »ekološki održive aktivnosti kruzera u morskom parku«. Međutim, u posljednjih pet godina izdali su više od sto novih licenci za kruzere.

Ugroza za greben

Nažalost, Veliki koraljni greben bori se za preživljavanje s klimatskim promjenama koje su im glavna prijetnja. Rastuće temperature mora i onečišćenje čine koralj podložnijim izbjeljivanju i konačnoj smrti.

Turisti također mogu imati negativnu ulogu ako dodiruju i oštećuju dijelove grebena, ostavljaju za sobom smeće i onečišćuju vodu kremama za sunčanje i drugim zagađivačima. Velike prijetnje su izbjeljivanje koralja i zakiseljavanje oceana, obje u konačnici povezane s antropogenim (ljudski izazvanim) visokim razinama ugljikovog dioksida u Zemljinoj atmosferi.

Znanstvenici predviđaju da ćemo do 2050. godine zbog globalnog zatopljenja izgubiti 90 posto koraljnih grebena, čak i ako postignemo ciljeve Pariškog sporazuma. Prema profesoru Charlieju Veronu, gubitak koraljnih grebena diljem svijeta uzrokovao bi masovno izumiranje jedne četvrtine svih morskih vrsta.

Još nije kasno

Sretna je okolnost da su grebeni otporni, pa čak i uz prognozirani gubitak postoji mogućnost da mriještenjem »ustanu iz mrtvih« – pružimo li im uvjete u kojima mogu rasti. Danas se, primjerice, ulažu napori prema smanjenju otjecanja sedimenta, dok napredne laboratorijske tehnike omogućuju uzgoj otpornih koralja dalje od grebena i njihovu sadnju u divljini kada budu za to spremni.

Iako turizam može igrati ulogu u kreiranju problema, on je također dio rješenja. S više od dva milijuna posjetitelja godišnje, Veliki koraljni greben jedna je od najpopularnijih atrakcija u Australiji i godišnje generira milijarde dolara. Ova sredstva uvelike pridonose njegovoj zaštiti pa možemo zaključiti da što više ljudi cijeni greben, to će biti odlučniji pomoći mu da preživi.