Urod mandarina prepolovljen, no kvaliteta im je izvrsna

Započela je berba mandarina u dolini Neretve čiji je ovogodišnji urod, kako ocjenjuju proizvođači, prepolovljen u odnosu na prethodnu sezonu.

Međutim, plodovi su zlatne boje i slatkog okusa, a njihovu kvalitetu prati nešto veća otkupna cijena.

»Otkup je započeo prije desetak dana s ranijim sortama, poput Zorice rane, Iwasakija i Ichimare. Cijena za prvu klasu iznosi 70 eurocenti, dok je za drugu 30 eurocenti. Međutim, nismo zadovoljni ovom cijenom, posebno zbog smanjenog uroda«, naglašava Neven Mataga, vlasnik OPG-a Mataga iz Opuzena i dopredsjednik Hrvatske voćarske zajednice (HVZ)

Uzgajivači očekuju da će, zbog sušnog razdoblja, ubrati oko 30 tisuća tona slatkih plodova, što je dvostruko manje u odnosu na prošlu sezonu, kada je prikupljeno oko 60 tisuća tona.

Prepolovljeni urod

Ove godine, dodaje, berba je počela tjedan dana ranije nego inače, a mogla je i prije, budući da su svi parametri pokazivali da je mogla krenuti već početkom rujna. Omjer šećera i kiselina bio je 1:7, a sadržaj soka čak 53 posto, što je daleko iznad minimalnih 33 posto.

»Plodovi su izvanredni, nikad slađi, možda čak i više nego što bi trebalo. Nažalost, na nekim parcelama nema voća, a ako cijena padne ispod trenutačne, to će predstavljati ozbiljan problem. U prosjeku ćemo dobiti manje od 60 centi, a uzimajući u obzir odbitke za drugu klasu, možda čak i 55 centi. Uglavnom, kada se sve zbroji i oduzme, teško je opstati«, upozorava Mataga.

S druge strane, cijena mandarina u trgovačkim centrima prelazi dva eura, a na nekim mjestima dostiže i 2,7 eura, dok na tržnicama ide i do tri eura. Kaže nam i da su prije početka berbe uzgajivači tražili prosječnu otkupnu cijenu od 70 centi, predlažući 80 centi za prvu klasu i 50 centi za drugu, što bi značilo povoljniju situaciju za sve.

Također, vlasnici nasada su primijetili da su kasnije sorte ove godine slabije rodile.

»Predviđam da ćemo u prosinac, možda čak i ranije, ući bez dovoljno mandarina. Kasnije sorte, kao što su Okitsu i Kawano Wase, slabije su rodile. Kraj berbe, koji je prethodnih godina bio najintenzivniji, kada se ‘spajaju’ sorte, ove sezone se neće dogoditi zbog nedostatka plodova na stablima«, dodaje Mataga.

Klimatske promjene također su utjecale na kvalitetu plodova, koji su naglo žutjeli zbog previše sunca i kiše koja je nedavno padala.

»Na stablima ima dosta žutih plodova. Svake godine se susrećemo s problemima s nametnicima, no ove godine visoke temperature nisu pogodovale ni njima. Dosezale su 40 stupnjeva Celzijevih, što je onemogućavalo njihovo razmnožavanje«, zaključuje.

Nikad slađe mandarine

Izazovi s kojima se susreću uzgajivači u dolini Neretve tijekom godine su brojni, prvenstveno zbog vrućeg ljeta, što je rezultiralo ranijom berbom, opisuje i Marino Babić, uzgajivač iz Opuzena i predsjednik nedavno osnovanog Odbora za agrume Hrvatske poljoprivredne komore.

»Otkup je započeo 16. rujna, a najoptimističnija predviđanja govore o urodu od maksimalno 30 tisuća tona. S druge strane, trenutačna otkupna cijena je dobra, prva klasa postiže 70 centi po kilogramu, što pruža određenu nadu. Kvaliteta plodova je izvrsna, čini se da nikad nisu bili bolji i slađi!«, ističe Babić.

Proizvođači su, dodaje, pokazali iznimnu prilagodljivost i uspjeli su izdržati izazove koje je ova sezona donijela. Imaju razloga za optimizam i nadaju se da će rezultati na kraju sezone potvrditi kako će ova godina ipak biti pozitivna za njih.

»Prošla godina bila je iznimno plodna, što je značilo da je bilo realno očekivati kako biljka ove sezone neće moći postići puni urod. Iako smo se nadali većem rodu, čim smo započeli s berbom postalo je jasno kakva će biti ova sezona«, dodaje Babić.

Prijašnjih godina berba je obično počinjala oko 29. rujna, no ove godine, ističe Babić, plodovi su dozreli otprilike sedam dana ranije, što je, srećom, pridonijelo odličnoj kvaliteti. Nažalost, neki uzgajivači će ove godine ubrati manje od 20 posto nasada, budući da stabla jednostavno nisu rodila.

Uzgajivači mandarina, kao i svi poljoprivrednici, bit će prisiljeni usvojiti nove strategije i prilagoditi se nepredvidivim klimatskim promjenama kako bi osigurali uspjeh svojih usjeva u budućnosti.

»Takve promjene zahtijevaju od nas brojne prilagodbe. Ipak, iako je ova godina bila osobito problematična, kvaliteta plodova, posebno u pogledu sladora i obojenosti, nije bila ovakva zadnjih desetak godina«, zaključuje Babić.

Neki i dodatno uranili s berbom?

Josip Mušan sebe opisuje kao mali OPG, a ove godine očekuje između 30 do 40 tona plodova. To je manji urod nego prošle godine, otprilike 40 posto.

»Mi berbu još nismo započeli. Obično krećemo početkom listopada, a planiramo ove godine započeti 30. rujna. Kako smo mali uzgajivači, sami dostavljamo proizvode, bilo kombijem ili brzom poštom na kućne adrese. Prodajem direktno kupcima, pa berem plodove danas, pakiram ih i sutra šaljem«, ističe Mušan.

U njihovoj ponudi nalaze se rane sorte, među kojima se ističu Zorana, Chahare i Kawano Wase, poznata u ovom kraju kao ruska. Ove sorte su prepoznatljive po svojoj sočnosti i bogatom okusu. Međutim, Mušan ističe da su neki proizvođači možda ubrali plodove prerano, dok su bili još zeleni.

»Razumijem pritisak da se postigne bolja cijena na otkupu, no ne shvaćam zašto je potrebna tolika žurba. Za mene su mandarine zimsko voće, a mi još uvijek imamo lubenice na štandovima«, kaže.

Mušan smatra, nakon razgovora s agronomima, da je uzrok lošeg uroda ove godine nedostatak prave zime. Svaka biljka treba imati svoj period hibernacije, a u dolini nisu imali pravu zimu. Naime, temperature su ispod nule bile samo dva dana.

Unatoč tome što je ove godine otkupna cijena veća nego lani, trenutačna situacija ostaje izazovna. Proizvođači se bore s rastućim troškovima i lošom sezonom, nadajući se stabilizaciji cijena koja bi omogućila održivost njihovih gospodarstava.

»Lani je otkupna cijena bila uistinu premala, što nije isplativo za ljude s većim površinama. Troškovi gnojiva i zaštitnih sredstava su porasli, a nova sredstva zahtijevaju više primjena, što povećava ukupne troškove. Iako će ove godine prosječna otkupna cijena biti oko 58 centi, to nije dovoljno«, zaključuje Mušan.

Nažalost, iz doline podsjećaju i da je sve izraženiji problem napuštenih parcela, prvenstveno zbog njihova izbacivanja iz ARKOD sustava. Pod mandarinama je inače 2.200 hektara, ali je iz ARKOD-a izbačeno više od 700 hektara.

I to, kako nam je još ljetos rekao Neven Mataga, ne znači samo da su ispali iz sustava potpora. Te se površine ne mogu osigurati, ne može se potpisati ugovor o otkupu, uzeti sredstva za zaštitu bilja i ljudi ih iz očaja ostavljaju.