Petak, 9. kolovoza 2024

Weather icon

Vrijeme danas

24 C°

NAVODNJAVANJE

U Podgrađu pored Benkovca spasili 70.000 trsova od toplinskog vala

Autor: Nedjeljko Jusup/AGROKLUB

01.08.2024. 18:30
U Podgrađu pored Benkovca spasili 70.000 trsova od toplinskog vala


Iza toplinskog vala, dugotrajne žege i suše, u većini vinogorja, posebice na jugu, ostaju posljedice. Loza je i dalje u stresu, mladice su sparušene, listovi otpadaju, bobice su zakržljale. Venu. Ponegdje dolazi čak i do sušenja cijelih trsova. Ali, ima i izuzetaka. Primjerice, u vinogradu Bože Bačića (65) u Podgrađu kod Benkovca loza je u dobroj kondiciji. Bujna. Listovi su smaragdno zeleni (djeluju istodobno energično i smirujuće), bez ijedne ožegotine, a bobice grožđa dobro razvijene i zdrave. K’o cekin.


»Bolje je nego lani u ovo vrime kada suša i žega nisu bile ni približne ovoj«, kaže stasiti vinogradar.



Od šikare do eko vinograda




Ostvario je gotovo sve što je prije 19 godina započeo kada se, poput Samsona, uhvatio u koštac s nepristupačnim krševitim brdom, očistio ga od šikare, povadio pa samljeo kamen i na 18 hektara posadio 70.000 trsova vinove loze, od kojih 27.000 Syraha, 23.000 Cabernet Sauvignona i 20.000 sadnica Merlota. Bio je to tada pothvat bez premca u hrvatskom vinogradarstvu.


Božo se od početka odlučio za ekološku proizvodnju. Ali i za navodnjavanje čim uzmogne. U međuvremenu je nabavljao strojeve i priključke za obradu, ulagao u proizvodnju, sagradio vinariju i profilirao se kao vrstan vinogradar i vinar.


Svi već znaju za vinariju Bačić, osvaja nagrade čak i na Decanteru, ali ovaj vrijedni i samozatajni čovjek nije bio potpuno zadovoljan dok u lipnju ove godine nije riješio glavni problem. Navodnjavanje. Doduše, on je još prije 11 godina u podnožju vinograda sa sjeveroistočne strane na 60 metara dubine otkrio izdašan izvor.


Iz bušotine je crpio vodu i u cisterni je traktorom razvozio po vinogradu, trudio se spašavati lozu u najvećim sušama. Bilo je to ubitačno, a nije bilo rješenje. »Voziš cili dan, a ne uspiješ ništa. Voda odleti u dolinu. Panj na vrhu, koji je najviše izložen ne dobije ništa, a oni niži i više nego što im triba. Sva voda odmah poleti prema nižim pozicijama, pogotovo ako tlo nije prorahljeno«, kaže Božo.



Već tada, prije 13 godina, počeo je kontaktirati s Neviom Colićem (60), vlasnikom obiteljske tvrtke Colić Trade koja se, između ostaloga, dokazala u projektiranju i uspostavi sustava za navodnjavanja. Colić mu je rekao da bez navodnjavanja u sušnim ljetnim mjesecima posao nema smisla, osobito u vinogradima koji su kao njegov nastali melioracijom krša.


Odnos zemlje i kamena u Bačićevom vinogradu je 20 prema 80 u korist kamena i pravo je čudo da je opstao. A opstao je jer su vode od oborina s vremenom zemlju i humus spuštali niže oko korijenovog sustava, a kamen je štitio od isparavanja.


No, kako je iz godine u godinu oborina sve manje, a vrućina i suša sve više, Božo i Nevio su se suglasili da bi najbolje odgovarao sustav natapanja kap na kap, ali to nije jednostavno izvesti. Najprije je to zahtjevno izvesti zbog konfiguracije terena. Jer, najviša kota u Božinom vinogradu je na 230, a najniža na 210 nadmorske visine. To ne samo da komplicira nego i poskupljuje uspostavu odgovarajućeg sustava navodnjavanja. Bazen, crpke, preko 60 km cijevi…


»Ne možeš sve odjedanput«, rekao je Božo. Tada još nije bilo fondova. Morao je ulagati u mehanizaciju za unaprjeđenje proizvodnje, proširenje vinarije u sklopu obiteljske kuće, nabavku opreme i još puno toga, ali kad je, nakon svega zatvorio financijsku konstrukciju, došlo je vrijeme i za navodnjavanje.



Preduhitrili početak toplinskog vala


»Najbitnije mi je bilo da voda iz bušotine stigne ravnomjerno do svakog trsa i da se međuredna obrada normalno nastavi«, rekao je Božo. Upravo takav, kompletan sustav za navodnjavanje uključujući i vodospremu (bazen) u njegovom vinogradu uspostavila je tvrtka Colić Trade. »Prednost je što je već postojala relativno izdašna bušotina«, kaže Nevio koji je zajedno sa sinom Lukom (30), magistrom agronomije, realizirao i ovaj projekt. Sustav započet u veljači ove godine pušten je u proizvodnju prije mjesec dana, točnije 26. lipnja. Znači, u pravi trenutak prije toplinskog vala. Spas u zadnji čas.


Kako djeluje zanimalo je i dugogodišnjeg profesora zagrebačkog Agronomskog fakulteta Antu Kolegu (85), rođenog Zadranina s korijenima u Kalima na Ugljanu. Iako u devetom desetljeću života, radoznao kakav jeste, unatoč vrućini, nije odolio da vidi kako izgleda vinograd o kojemu je pisao, kad ga praktično još nije ni bilo. Božo je započeo i ustrajno, poput Nazorovog Velog Jože, krčio kamen i šumsku makiju da bi nepristupačno brdo pretvorio u izvrstan vinogradarski položaj.



»Znao sam da će uspjeti«, kaže profesor. Na ulazu u vinograd, uz Božu, dočekali su nas i kreatori sustava navodnjavanja Nevio i sin mu Luka. Nevio, diplomirani agronom, bio je profesorov student, a Luka, magistar agronomije uspješno je završio studije kod profesora kojem je svojedobno predavao prof. Kolega. Susret je bio srdačan. Iako se u međuvremenu nisu vidjeli, profa je odmah prepoznao Nevija. »Sjećam se samo onih koji su kod mene bili odlični«, rekao je uz karakterističan osmijeh. No, za evociranje uspomena nije bilo vremena, budući da smo odmah krenuli u vižitu navodnjavanja.


»Pa ovo je čudo«, rekao je prof. Kolega kada smo stigli do bazena u kojega voda stiže iz bušotine. Bazen ili vodosprema zapravo je čelični tank kapaciteta 250 metara kubnih. Postavljen je na ravnoj podlozi, s betoniranim obručem, širine 60 cm, na kojeg je instalirana konstrukcija bazena. Unutar bazena je prvo postavljen agrotekstil, a nakon toga i crna geomembrana. Zašto?


»Prva i najbitnija prednost bilo kakve vrste akumulacije je sigurnost vode. Bez sigurnosti vode, ne može se planirati ozbiljan sustav za navodnjavanje. Često proizvođači navodnjavanju direktno iz bušotine i onda nailaze na problem manjka vode u ljetnim mjesecima«, pojašnjavaju Colići.


S akumulacijom, koja se puni iz bušotine, moguće je, vele, konstantno nadopunjavati vodu u bazen i neometano koristiti sustav za navodnjavanje, u potrebno vrijeme.



Na upit zašto su se odlučili za zatvorenu, a ne otvorenu akumulaciju, kao što rade mnogi, odgovaraju: »To je stvar konfiguracije terena, mogućnosti instaliranja i želje investitora«.


Sa zatvorenom akumulacijom, koja ima crni pokrov, nema prodiranja sunčeve svjetlosti ni stvaranja algi, a samim time nema potrebe za pješčanim filterom. Kod navodnjavanja kap na kap iz otvorene vodospreme alge mogu zaštopati cijeli sustav, pojašnjavaju.


Dodatna prednost je što se zatvoreni bazen lako montira, a po potrebi može se i razmontirati, proširiti. Prije instaliranje bazena, potrebno je napraviti ravnu površinu, cementirati prsten, kao bazu na koju su instalirane čelične oplate.


Nakon što se oplate povežu, postavljen je agrotekstil, a nakon njega i geomembrana, koja sprječava izlazak vode iz bazena. U centru bazena se nalazi središnja cijev, kroz koju se provlači uže kojim se fiksira pokrivač bazena. I, to je to, što se tiče izgradnje bazena.


U montažnom objektu uz bazen je postavljena pumpa, koja pumpa vodu iz zatvorenog bazena u sustav kroz glavni cjevovod.


Više od 60 kilometara cijevi


Kopanje kanala za polaganje cijevi započeli su u veljači ove godine. Cijeli sustav, pojašnjavaju Colići, podijeljen je na osam sektora. Svaki sektor je slične potrošnje, te se svaki može neovisno navodnjavati.


Kroz sredinu vinograda postavili su glavni cjevovod s cijevima 110 mm, a nakon toga lateralni s cijevima 75 mm i 63 mm. Iz lateralnog cjevovoda postavljene su obujmice i izlaz za svaki red s cijevima kap na kap.


Cijevi su 16 mm, razmak između kapaljki je 50 cm, kapaciteta 2.1 l/h po kapaljci. Cijevi kap na kap su postavljene na žicu, kako bi se olakšala međuredna obrada. Ukupno ih je korišteno preko 60 km Ili još točnije 60.800 metara.


Sve ovo bilo je komplicirano izvesti zbog konfiguracije terena u Božinom vinogradu. Visinska razlika i nije puno velika, teren bočno pada prema dolje, ali ima pad i lijevo i desno. Znači, konfiguracija nije dozvoljavala grešku pa su, prije implementacije, napravili točne hidrauličke kalkulacije i parametre tako da svaki trs, prvi i zadnji u redu i u laterali dobije istu količinu vode.



»Zato smo u Božinom vinogradu ugradili Irritec Multibar cijevi sa samokompezirajućim kapaljkama, kako bi svaka kapaljka davala istu količinu vode, neovisno o padu terena«, kaže Nevio i opetuje da su u Bačićevom vinogradu instalirane cijevi s ugrađenim kapaljkama, svakih 50 cm, kapaciteta 2,1 l/h. Prednost ovog sustava je iskoristivost vode gotovo 100 posto, nema erozije tla. Budući da su kapaljke na žici, moguća je međuredna obrada, kao i doziranje vode u pravo vrijeme, na pravo/potrebno mjesto, tako da voda dolazi u zonu korijena. Nadalje, kroz sustav kap na kap postoji mogućnost primjene gnojiva i zaštitnih sredstava, pojašnjavaju Nevio i Luka.


Uostalom, koja je isplativost sustava za navodnjavanje? Berba! Godina sa smanjenim prinosom ili bez prinosa je najskuplja godina.


»Točno«, kaže Božo. On će i sljedećih godina navodnjavati uglavnom u srpnju kad su vrućine i suše najveće. Ne zanima ga povećanje količina grožđa već da, kako reče, spasi urod i panj. »Još nismo imali urod preko 1, 20 kg po panju, tako da i ove godine očekuje 70 do 90 tona«, dodaje. Grožđe je u fazi šarke, a Syrah već pomalo zrije. Prva berba očekuje se krajem kolovoza, najmanje tjedan dana prije nego lani, a grožđe je već – prodano!


»Predbilježenih kupaca imam više nego što ima grožđa, tako da molim Boga da netko odustane da mogu zadovoljiti sve količine koje su zatražili stalni kupci«, kaže.


Nije tajna da među njima ima i vinarskih šampiona koji od Božinog grožđa prave vrhunska vina. Što samo potvrđuje činjenicu da najbolja vina nastaju u vinogradu, a u ovom u Podgrađu, uz sve ostale parametre kakvoće Merlot primjerice ima 24, Syrah 21-22, a Cabernet sauvignon 21-22 sladora u grožđu.


»Ako imate vrhunsko grožđe, imat ćete i vrhunsko vino«, kaže Božo.


Ove godine, zahvaljujući navodnjavanju, kvaliteta će biti još bolja. Zemlja je uređena tako da se samelje kamen i tako stvori skeletno tlo (tlo s puno kamena) koje se tijekom dana ugrije i po noći otpušta toplinu. Tako sprječava stvaranje vlage, a samom time i bolesti. Vinograd je na južnoj strani padine i tako bolje upija sunce. Na većoj je visinskoj koti zbog čega se stvaraju povoljne kiseline koje, uz povećane alkohole, čuvaju vino, a zbog navodnjavanja, uz ostale parametre, crno grožđe će imati još bolju boju i tanine.


Poznato je, također, da je za bolju kvalitetu vina bolje ako je period od pojave šare do zrenja bobice suša, odnosno ako se u toj fazi vinograd ne navodnjava kako bi u grožđu došlo do veće akumulacije šećera i ostalih aromatičnih tvari. Akumulacija topline veća je i za 50 posto pa će, kako prognoziraju stručnjaci, berba vinskih sorti vinove loze ove godine možda biti ranija i za 10 dana.


Zanimljivo je da Božo od ukupnih količina grožđa za vlastitu proizvodnju vina ostavi samo 15 tona. Zašto ne i više kad su njegova vina vrhunska, a još imaju i eko-markicu!?


Treba im podrum za dvije i pol berbe


»Nemamo pravi podrum. Trebao bi biti puno veći, barem za dvije i pol berbe, jer crna vina trebaju vremena da odleže u bačvama i sazru. Dok je u podrumu, vino je mrtvi kapital. Ovako nakon svake berbe dođem do novca kojim pokrivamo troškove proizvodnje, a oni su iz godine u godinu sve veći. Ipak, uspjeli smo nabaviti svu potrebnu mehanizaciju. Imamo tri traktora«, kaže Božo, kojemu u vinogradu pomažu supruga Božica i kćerka Suzana, magistra inženjerka ekološke poljoprivrede i agroturizma. Ona se, u međuvremenu, udala u Lišane Ostrovičke za Danijela Mamića, imaju trogodišnju kćer Mašu, ali je svakodnevno u vinogradu u Podgrađu gdje zarađuje svoju plaću.


»Vjerujem da naš posao može ići samo naprijed. Osim berbe i rezidbe, sve druge poslove od obrade, gnojidbe, zelene rezidbe do zaštite dozvoljene u ekološkoj proizvodnji obavljamo strojno. Sada imamo i navodnjavanje«, optimistična je Suzana.


Piše: Nedjeljko JUSUP/ Agroklub


Snimili: Nedjeljko JUSUP i arhiva Nevija COLIĆA