U planu otkup gotovo 93 tisuće kilograma žira hrasta lužnjaka

Uprava šuma Našice uskoro započinje preuzimanje žira, a to je jedan od najvažnijih poslova u šumarstvu. Žir je glavna karika u lancu prirodne obnove šuma, bilo da se neposredno unosi u sastojinu, bilo da se koristi u rasadnicima za proizvodnju sadnica.

UŠP Našice ove će godine trebati gotovo 93.000 kilograma žira hrasta lužnjaka, a za žirom hrasta kitnjaka nema potrebe. Prema trenutačnim procjenama, urod žira hrasta lužnjaka na ovome području neće biti dovoljan za rasadničke potrebe za proizvodnju kvalitetnih sadnica i za ubacivanje žira u sastojine predviđene za obnovu te će se potrebna količina nadomjestiti žirom iz drugih podružnica.

Lužnjak i za izvoz

Žir se, kao i prijašnjih godina, preuzima i otkupljuje u objektima UŠP-a Našice, a kako je pojasnio voditelj Ivan Goran Adžić, to su radna jedinica Rasadnik te lugarnice Boljara i Prkos. Preuzima se samo kvalitetan žir, zdrav, bez vidljivih oštećenja i zaraženosti, jer o tome ovisi klijavost. Onaj lošije kvalitete, naime, ne može se upotrijebiti za sjetvu ili poslije za popunjavanje pod krošnje. Prije početka skupljanja sve fizičke i pravne osobe trebaju doći u pripadajuću šumariju, gdje im se izdaje dozvola za skupljanje šumskog sjemenskog materijala.

Ove će godine neto otkupna cijena žira hrasta lužnjaka biti 2,5 eura po kilogramu, a kitnjaka 2,7 eura po kilogramu. Prošle je godine na području UŠP-a Našice otkupljeno 96.536 kilograma žira hrasta lužnjaka i 49.559 kilograma žira hrasta kitnjaka.

Žir je ponajprije namijenjen za proizvodnju kvalitetnih sadnica i stoga je prije pet godina kao radna jedinica osnovan Rasadnik.

– Na površinama rasadnika proizvodimo sadnice hrasta kitnjaka i lužnjaka kojima se obavljaju sadnje na šumskim površinama na području Hrvatske. Godišnje uzgajamo 450.000 sadnica hrasta kitnjaka i milijun sadnica hrasta lužnjaka. U idućim godinama planiramo povećanje proizvodnje sadnica hrasta lužnjaka za 50 posto, ali prije toga treba riješiti plasman izvan Hrvatske, jer se potrebe Hrvatskih šuma zadovoljavaju trenutačnom proizvodnjom, kaže Adžić.

U Rasadniku je organiziran uzgoj sadnica hrasta u kontejnerima. Kontejneri su postavljeni na povišene rešetkaste podloge, a trenutačno je u rasadniku 150.000 sadnica hrasta lužnjaka. Te će kontejnerske sadnice u kasnu jesen ili ranu zimu biti presađene iz kontejnera u zemlju na površini rasadnika koji se nalazi na području Šumarije Donji Miholjac, a nakon toga na terenu.

Na području Šumarije Našice podignuta je 1991. pokusna klonska sjemenska plantaža hrasta lužnjaka, a 1996. godine proizvodna klonska sjemenska plantaža Kosovac na području Šumarije Orahovica.

Lijeska neisplativa

Na području Šumarije Našice nalazi se i nasad lijeske na površini od oko 18 hektara.

– Ne planiramo saditi lijesku na novim površinama, već održavati postojeće. Lijeska se dosad, naime, za nas nije pokazala kao dobar izvor prihoda i zato ćemo energiju ulagati u povećanje proizvodnje sadnica hrasta, osobito lužnjaka, za koji je sastav tla gotovo idealan, otkriva Adžić, koji funkciju voditelja UŠP-a Našice obavlja od prosinca prošle godine. Kaže da je od tada svu energiju usmjerio na način rada i prezaduženja određenih poslova i obveza.

– Pritom ponajprije mislim na poboljšanje međuljudskih odnosa i radne atmosfere. Ono što tražim od rukovoditelja odjela, upravitelja šumarija i radnih jedinica apsolutno je preuzimanje odgovornosti za poslove koje obavljaju te očekujem da slobodno iznesu svoje mišljenje i prijedloge za njihov djelokrug odgovornosti. Sve bitne odluke donosimo dogovorno, odnosno kao voditelj UŠP-a moram imati zadnju riječ, ali ću prije toga uvijek saslušati prijedloge i mišljenja, rekao je.

U sastavu UŠP-a Našice, uz šumarije Našice, Orahovica, Donji Miholjac i Đurđenovac, nalazi se i šumarija Koška, a uz spomenutu radnu jedinicu Rasadnik, tu je i radna jedinica Šumatrans.

– Radna jedinica Šumatrans čini bitan udio prihoda UŠP-a Našice. Zapošljava 83 djelatnika, a sastoji se od mehaničke radionice, u kojoj se obavljaju popravci vozila i strojeva za Hrvatske šume, te građevinske djelatnosti, koja uključuje građenje i održavanje šumskih cesta i traktorskih vlaka. Tu je i djelatnost prijevoza drvnih sortimenata kamionima dizaličarima, djelatnost proizvodnje drvne sječke i prijevoza sječke kupcima te usluga izvoza drvnih sortimenata iz šume na pomoćna stovarišta forvarderima. U sastavu Šumatransa nalaze se i tri kamenoloma iz kojih se eksploatira kamen za nasipanje šumskih cesta, nabraja Adžić. Dodao je kako Šumatrans obavlja građevinske radove ne samo na području UŠP-a Našice već redovito i na područjima uprava šuma podružnica Vinkovci, Osijek i Slatina, a povremeno i u teritorijalno udaljenijim podružnicama.

Uprava šuma podružnica Našice gospodari sa 39.072 hektara šuma i šumskog zemljišta. Skrbi se o 10.670.000 kubika drvne zalihe, a godišnji etat iznosi 229.000 kubika. U upravi je, uključujući šumarije i radne jedinice, trenutačno zaposleno 399 djelatnika.

Šire se štetnici

Zbog klimatskih promjena, kako ističe voditelj Adžić, šume su danas ugroženije nego ikada prije. Klimatske promjene svojim negativnim utjecajem na osjetljive šumske ekosustave narušavaju njihovu stabilnost kroz povećani rizik od šumskih požara, širenja štetnika i bolesti te ekstremnih vremenskih nepogoda. ‘’Dolazi do masovne pojave šumskih štetnika, od kojih se neki pojavljuju u posljednjih nekoliko godina u masovnom broju te onemogućuju normalan tijek gospodarenja šumama, što zahtijeva velike napore te financijska sredstva za zaštitu naših visokovrijednih šumskih sastojina, ističe Adžić.

I našičke šume napadaju tipični štetnici kao što su gubar, mrazovac i pepelnica te novi nametnik – hrastova mrežasta stjenica. Hrast napada i dendropatogena bakterija, koja izaziva nekrozu tkiva pod korom, zbog čega dolazi do raspada provodnog sustava i odumiranja stabla. Među najugroženijim vrstama je i jasen, a njega napada opasna gljivična bolest.

– Odumiranje stabala i sastojina poljskog jasena posljednjih je godina poprimilo velike razmjere u cijeloj Hrvatskoj, pa tako i na području naše uprave. Uzročnik je gljiva Hymenoscyphus fraxineus (Chalara fraxine), a kronična bolest očituje se progresivnim gubitkom lisne mase i propadanjem krošnje, objašnjava Adžić.

Našičkim su šumarima veliki izazov u gospodarenju šumama i sve češće dugotrajne suše, razorni vjetrovi te znatne količine oborina u kratkom razdoblju, koje smanjuju vitalnost stabala, otežavaju prirodnu obnovu te prouzročuju odumiranje stabala.

Autor: Snježana FRIDL