U 15-ak voda Baranje ubacit će se i do pet tona šarana

Baranja je, kao što je već odavno poznato, pravi mali raj za ribolovce. Nepregledne pecaroške površine koje se prostiru na više od 4000 hektara, što regiju između Dunava, Drave i Mađarske čini najvećom ribolovnom površinom u Hrvatskoj (ako se izuzme Jadransko more), samo su dio dokaza da ta tvrdnja i nadalje vrijedi.

Bušili led

No, vode u ovom trenutku još uvijek ‘’spavaju zimski san’’. Nedavno je počeo lovostaj na štuku, voda je prilično hladna, vanjske temperature još su uvijek blizu ništici (donedavno su se spuštale i do -10), pa velika većina ribiča svoj pribor drži na suhom. Tek tu i tamo može se čuti kako je na svjetlo dana izvučen pokoji smuđ… Vrijeme je to kada u Zajednici športsko-ribolovnih udruga Baranje (ZŠRU Baranja) obavljaju administrativne i ostale neterenske poslove.

– Prošloga tjedna organizirali smo polaganje ribičkih ispita, a neprestano traje prodaja ribolovnica, koje se od prije par godina prodaju u digitalnom obliku. Kupnja je moguća tijekom cijele godine – kaže Pero Čalušić, dopredsjednik ZŠRU-a Baranje, ujedno i koordinator Ribočuvarske službe baranjske ribičke zajednice. Naglašava kako su u Baranji u ovom trenutku 23 športsko-ribolovna društva, u kojima je lani bilo učlanjeno približno 1600 ribiča, od kojih 400-tinjak juniora, juniorki i žena. Respektabilna je to brojka, kada se zna da je u šest ribolovnih zajednica na području Osječko-baranjske županije (ZŠRU Baranja, ZŠRU Donji Miholjac, ZŠRU Đakovo, ZŠRD Osijek, ZŠRU Valpovo i ŠUD Šaran Našice) približno 5000 ribiča. Čalušić ističe kako su tijekom zime ribiči, najčešće članovi ribočuvarske službe, bušili led na vodama na kojima je to bilo potrebno.

– Gotovo sve vode bile su zaleđene, dakako, ako se izuzmu tekućice. Iz iskustva znamo na kojima je potrebno bušiti led, pa smo to zimus i činili – kaže.

Bit će ribe

I ove godine planiraju poribiti ribolovne vode, njih 15-ak, sukladno Planu poribljavanja. Ovisno o cijeni ribe, u vode će biti ubačeno između 4000 i 5000 kilograma šarana, s tim da nema poribljavanja otvorenih voda – Dunava i Drave, kao ni onih koje se nalaze u području Natura 2000, poput Halaševa, Šiblja, Mrtvaje i ostalih. Čalušić tvrdi kako je, unatoč suši, mrijest dobro uspio, pa će vode, bez obzira na poribljavanje, sigurno biti bogate ribom. Nastavlja kako reciprociteta između ovlaštenika s područja Osječko-baranjske županije, po svemu sudeći, neće biti ni ove godine.

– Reciprocitet se potpisuje na inicijativu Županijskog saveza. Prije dvije godine bio je potpisan, dok lani do toga nije došlo. Sva naša društva imaju spremne odluke svojih skupština o mogućnosti potpisivanja kada se stvore povoljne okolnosti – naglašava. Napominje kako većih problema u radu nemaju, a kada je već riječ o njima, ističe neke zapuštene dotoke, neodržavanje dijela kanalske mreže, zbog čega dolazi do zamuljivanja i dizanja muljnog sloja. Prije je dolazilo i do zagađenja nekih kanala, najvjerojatnije od otpadnih voda s farmi.

Četiri gospodarska ribara na Dunavu

Većih problema nema ni s ribokradicama. ‘’Ne možemo se ‘pohvaliti’ nekim ekstra velikim napadima ribokradica, barem ne na dijelu voda koje poribljavamo. Otvorene vode, poput Dunava i Drave, nešto su sasvim drugo, budući da je na njih lakše doći’’, priča Čalušić, dodajući kako je Dunav i područje gospodarskih ribara kojih u ovom trenutku na području ZŠRU-a Baranje koje se proteže Dunavom od mađarske granice do Kazuka ima četiri.