Strahujemo od povećanja uvoza jeftine hrane slabe kakvoće

Predstavnici Hrvatske poljoprivredne komore (HPK), na čelu sa predsjednikom Mladenom Jakopovićem sudjelovali su ovih dana na skupštini Copa-Cogeca, organizacije koja predstavlja europske poljoprivrednike, a na kojoj se raspravljalo o viziju nove poljoprivredne politike EU-a, koju je predstavila Europska komisija.

»Glavni je zaključak skupštine Copa Cogece kako je u tom prijedlogu EK ključni nedostatak izostanak jasnog financijskog okvira za provedbu tih planova odnosno ne postoji jasan plan financiranja Zajedničke poljoprivredne politike (ZPP) EU-a.

Tijekom skupštine je bilo rasprave i oko ključnih trgovinskih ugovora EU-a s brojnim državama i regijama, a koji bi mogli dovesti do povećanog uvoza jeftine hrane lošije kvalitete na EU tržište, što bi mogao biti dodatni udarac na konkurentnost europske, a time i hrvatske poljoprivrede«, priopćeno je iz HPK.

»Iako plan prepoznaje važnost poljoprivrede u geopolitičkom kontekstu, smatramo kako Europska komisija sada više naglašava ulogu poljoprivrednika kao poduzetnika i inovatora, ali da u planu nedostaje pitanje oko financiranja Zajedničke poljoprivredne politike.

Skupština je pozitivnim ocijenila najavu daljnjeg smanjenje administrativnog opterećenja za poljoprivrednike, te bolju usklađenost sa standardima Europske unije za uvezene proizvode«, izjavio je predsjednik HPK Mladen Jakopović.

Iz HPK ističu kako Copa-Cogeca poziva na povećanje proračuna za poljoprivredne aktivnosti kako bi se osigurala stabilnost sektora, te da je potrebno osigurati automatske prilagodbe za inflaciju te prepoznati rastuće odgovornosti poljoprivrednika, što je nužno kako bi se izbjegli ozbiljni problemi u budućnosti.

Na skupštini je bilo govora i o pozadini pregovora s Mercusorom, SAD-om, Ukrajinom i nekim drugim zemljama. HPK je na sastanku ponovila svoj jasan stav da, u cilju zaštite domaće i europske poljoprivrede, trgovački ugovori ne smiju ići na štetu poljoprivrednika i proizvođača hrane, posebice ako se radi o uvozu jeftinih proizvoda lošije kvalitete.

»Moje pitanje čelnicima EK odnosno Leopoldu Rubinacciju, generalnom direktoru DG Tradea, bilo je kako da građani EU-a razumiju da dio trgovačkih sporazuma otvara i moralno pitanje kupovanja iz zemalja koje nemaju iste uvjete proizvodnje kao i farmeri iz EU-a, posebice okolišne uvjete.

Naime, smatramo da je to pitanje poslovne odluke izvoznika iz tih zemalja, da se drže minimalnih standarda koje kupci u Uniji zahtijevaju i da je to temeljno pitanje poslovanja, a ne morala.

Ako mi kao proizvođači moramo zadovoljiti neke standarde za naše kupce, ako želim prodavati u tim zemljama, trgovačkim lancima, hotelima i slično.

Zašto bi za neke druge to bilo moralno pitanje, a ne jasna obaveza«, pojasnio je Jakopović. Iz HPK ističu kako je na skupštini bilo izneseno i zanimljivo objašnjenje po kojima je DG Trade tražio od Agencije za zdravlje i hranu EU-a znanstveno objašnjenje, pod kojim bi minimalnim uvjetima Agencija pristala na uvoz hrane i prerađevina u EU, a koji ne bi bio štetan za zdravlje građana EU-a, bez obzira na uvjete koji vrijede za proizvodnju u EU, a koji se traže od proizvođača i prerađivača u EU.