Provjerili smo kako živi zadarski škver: Čak i ako ne rade na brodu, ima ljudi za morsku ćakulu

Zadar je pomorski grad u kojem poslovi vezani uz more, brodogradnju i održavanje brodova imaju dugu tradiciju, a djelić te tradicije još uvijek možemo vidjeti u Jazinama, u našem malom škveru ili kako ga još zovemo – istezalištu. Škver je najviše korišten od sredine dvadesetog stoljeća pa do danas, kada je i dalje sigurna luka brodovima koji traže uljepšavanje, održavanje ili popravak. Doduše, nekadašnja blago nakošena površina koja je sezala duboko u more, kako bi se olakšalo izvlačenje broda ili brzinsko uređivanje u plićaku, zamijenjena je modernom dizalicom još 2016. godine prilikom uređenja obalnog pojasa zadarske uvale. Tad je novi izgled i novi način izvlačenja brodova naišao na podijeljene reakcije. Neki su modernizaciju ovog prostora odobravali, dok su drugi isticali gubitak tog dalmatinskog pomorskog štiha i potencijala koji se se mogao turistički valorizirati.

Duga radna sezona

Bilo kako bilo, zaputili smo se vidjeti kako škver danas živi, s obzirom na to da dolazi toplije vrijeme kad će Zadrani brodovima punom snagom potegnuti do otoka, na kupanje, na ribe ili samo nasred kanala doživjeti spokoj koji samo more može pružiti. Lijep sunčan dan, dao nam je naslutiti da bismo mogli nekog i zateći ispred poznate male kućice, na klupici ili pak u poslu oko brodova. Škver je oduvijek bio mjesto okupljanja vlasnika brodica, a nekad davno dok ih je bilo i kalafata kao i običnih prolaznika koji su došli na ćakulu. Tako smo i ovog tjedna sreli nekolicinu ribara i ljubitelja brodova koji su bili u razgovoru s dvojicom zaposlenika Županijske lučke uprave, a koji brinu o škveru i brodovima. Zaposlenici su nam objasnili princip rada škvera danas, ističući kako je njima sezona od ožujka do siječnja jer posla oko brodova uvijek ima. Kad djelatnici dizalicom spuste brod u škver, smjeste ga na nosače, nakon čega mu slijedi pranje od soli kako bi ljudi mogli započeti s radovima. Inače, u škveru je deset nosača, a za termin se treba dogovoriti barem petnaestak dana prije. Kad ga jednom izvučete, za obnovu plastificiranog broda imate šest dana, a za drveni malo duže – jedanaest. Doduše, danas rijetko tko ima drveni brod s obzirom na to da zahtijevaju puno njege.

Zaposlenici nam govore kako u škveru uvijek ima nekog, čak i ako ne rade na brodu, ljudi dolaze popričati, provjeriti ima li koga. Tako je i barba Đani malo došao na ćakulu, kao nekad davno dok je i on imao brod.

– Nekad je ovdje skroz bilo more, nije bilo obale. Onda je istezalište bilo najbolje jer je išlo s ovog mjesta ukoso skroz doli u more. Po starinski. Tu su se izvlačili brodovi, ali na guranje. Sad je dizalica, sve se prominilo, prisjeća se barba Đani dodajući kako je u škveru prije bilo puno življe.

Održavanje brodica

– Onda se ilo i pilo, svašta… A danas, gospodski! Danas nema ni onog ljudstva, onog kad smo se skupljali, kad smo se zezali… Danas ljudi dođu, obave što imaju na brodu i gotovo. A prije smo svi gurali jedan brod, po nas deset. Stavili bi palanke, drvene grde ispod koje su se mazale lojem. Brod bi se stavio na saonice i onda bi ga gurnuli tim palankama do mora. Bilo je tad normalno da svak svakome pomaže. Kasnije je tek bio jedan elektromotor i sajle pa smo ga izvlačili, kazao nam je Đani.

U škveru se najčešće obavljaju poslovi tzv. šlajfanja ili brušenja na drvenim brodovima ili na plastičnima s kojih se malo ručno skine »gujba« – naslage trave i sitnih školjki na brodu. Upravo to, Joško je tog jutra napravio, kao i ostale sezonske poslove održavanja broda.

– U ovo vrijeme malo brod treba počistiti, malo iskoperati, promijeniti cinkove. Napravim mali remont i na propeleru, promijenim i ležajeve i te sitne popravke obavim. Brod imam već 25 godina, a svake tri ga izvadim vani na remont. Stavim malo bolji koper, dva sloja pa to izdrži sigurno dvi sezone. I ova moja pasara je bila drvena, ali sam je plastificirao onda kad i svi, u ono vrijeme kad je to postalo popularno radi lakšeg održavanja, kazao je Joško kojeg smo upitali je li i on dovozio brod u škver i prije dizalice.

– Ono prije po starom sistemu je bio veći gušt radi društva i tradicije. Ali to je bila druga generacija ljudi. Ovo je sad kako je, ali i to je dobro, naglasio je Joško koji svojim brodom ponekad ode na ribe, a kako kaže uglavnom sam plovi dok ga na moru, čeka ekipa.

Pasara na »lickanju«

U tih šest dana koliko je brod na suhom, stignu se obaviti svi poslovi održavanja. Ako je kišno vrijeme, u dogovoru sa zaposlenicima, brod ostaje i duže, jer, ipak se treba sušiti, mazati i ulickati.

U sezonskom uređivanju broda smo zatekli još jednog vrijednog vlasnika, također, imena Đani. Kazao nam je kako brod izvlači svake godine, a sad je došao dok još nema puno gužve. Iako, kaže, bilo bi možda bolje da je došao malo kasnije radi vegetacije u moru koja tek počinje bujati.

– Nekad je brod potrebno baš popraviti, a ovo što sad radim je lickanje. Ovo je jedna lijepa pasara koju je moj otac kupio još prije rata, a nakon toga sam je ja plastificirao. On stalno živi, tj. boravi u Kornatima, ovo mu nije domicilna luka. Svake godine ga dovezem, točnije, povučem ga s većim brodom do tu, kazao nam je Đani kojeg smo upitali gaji li i on ona nostalgična sjećanja o škveru, istezalištu.

– Ovo je bolje rješenje, ali tu su podijeljena mišljenja. Ljudi su se malo odmakli od ove pozicije jer je nekako skučenija od one prije. Ovo je ipak malo kulturnije, mada, kad gledam neka svjetska mjesta, na primjer… u Ženevi na jezeru, tamo to ima dušu. To su barake, ali sve išarane od pranja tih kistova, od boje. To oni ostavljaju kao ukras grada, to je tradicija koju oni održavaju. Ovo kod nas je malo sad prefino, kao da je pomalo izgubilo dušu. Možda je to nama samo do te nostalgije za proteklim vremenom, za načinom druženja ovdje. Moram priznati kako je sad malo hladno jer nema više ljudi toliko, nema šušura. Međutim, kako je, tako je, neće se puno mijenjati. Ne znači da mora sve biti kao prije, ali nadamo se da će dobiti neku svoju novu dušu, naglasio je Đani kojeg smo ostavili da nastavi s radom na svojem kornatskom brodu spremnom za nove morske pustolovine.