Preporuke savjetodavne službe o tome kako zaštititi vinograde i koštuničavo voće

Prilikom rezidbe vinograda, vinogradari bi trebali paziti da sve sumnjive ili zaražene lucnjeve na kojima su vidljivi simptomi crne pjegavosti (Phomopsis viticola) odstrane iz vinograda.

Bolest je vidljiva po srebrnkasto-bijeloj boji loze i crnim piknidima na kori. Boja kore nastaje od prodora zraka pod koru, upozorava Savjetodavna služba, dodajući da u zadnje vrijeme velik problem u vinogradima predstavlja ESCA. U vegetaciji se bolest prepoznaje po specifičnim šarama na listovima, poznatim kao tigrove šare. Dio lista uz žilu ostaje zelen, ostali dio dobiva žutu boju. Grozdovi se brzo osuše, a ponekad dolazi do potpunog sušenja trsa.

Uzročnici bolesti ulaze u biljku preko rana od rezidbe te se stoga preporuča napraviti što manje rezova – po mogućnosti samo s gornje strane trsa. Na tržištu je registriran u tu svrhu preparat Vintec na osnovi gljivice Trichoderma spp. – dozvoljen je za esku (Phaeomoniella chlamydospora), petrijevu bolest (Phaeoacremonium aleophilum), eutipozu (sušenje krakova trsa) te za sivu plijesan (Botrytis cinerea) u fazi 80 % otpalih cvjetova do 3 tjedna prije berbe.

S obzirom na to da je najveća koncentracija spora uzročnika propadanja drva u fazi mirovanja vegetacije, tretiranje je potrebno provesti u tom periodu nakon završene rezidbe.

Preparat je potrebno primijeniti na temperaturama od minimalno 10 °C i relativnoj vlazi zraka 70 % u dozi 0,2 kg/ha, uz utrošak vode 100 – 200 l/ha. Dozvoljene su dvije primjene. Druga primjena je dozvoljena samo u slučaju kada su nastupili nepovoljni vremenski uvjeti kao što je kiša ili period niskih temperatura. Ne preporuča se kombinacija sredstava na bazi bakra i sumpora.

U idućem razdoblju (nakon zimske rezidbe, u vrijeme bubrenja i početka otvaranja prvih pupova) valja planirati i početi provoditi prve usmjerene zaštite bakarnim pripravcima.

Vremenski će uvjeti u idućih tjedan dana moguće biti optimalni: najniže jutarnje temperature nešto više ili jednake 4-5°C, a dnevne će vrijednosti u idućih tjedan dana iznositi 14° do 16C°!

Što se tiče koštuničavog voća, protekle smo godine zabilježili pojavu nekih gljivičnih bolesti, poput truleži plodova (Monilinia laxa, Monilinia fructigena, Monilinia fructicola) (naročito u nasadima gdje nisu suzbijani uzročnici »crvljivosti« plodova), kozičavost lišća trešanja i višnje (Blumeriella jaapii), te šupljikavost lišća (Stigmina carpophilla).

Važno je prilikom zimske rezidbe ukloniti sve osušene grančice ili grane i zaostale »mumificirane« plodove u krošnjama. Povišenu koncentraciju registriranih bakarnih pripravaka potrebno je primijeniti u vrijeme bubrenja, a prije samog otvaranja zimskih pupova koštuničavih voćaka. Moguće je za amatersku primjenu na manjim površinama ili pojedinačnim stablima koristiti kombinaciju bakra i mineralnog (parafinskog) ulja.

Aplikaciju je potrebno provesti za mirnog vremena, pri temperaturama zraka većim od 5°C i povišenoj relativnoj vlažnosti zraka, uz nešto veći utrošak škropiva.

U manjim nasadima uz okućnice ili vikendice ove zaštitne mjere je moguće obaviti na većini voćnih vrsta. Pojedinačne voćke uz okućnice preporučujemo »okupati« zaštitnim bakarnim sredstvima u kombinaciji s mineralnim/parafinskim uljem.

U plantažnim nasadima bresaka i nektarina važno je prije najavljenih oborina planirati i preventivno suzbijati uzročnika kovrčavosti lišća (Taphrina deformans), dok je kod šljive, trešnje i višnje primjenu bakarnih pripravaka moguće odgoditi do razdoblja neposredno prije otvaranja zimskih pupova.