OPORAVLJA SE Glavata želva pronađena kod Dugog otoka uskoro se vraća u more

U Oporavilištu za gmazove koji djeluje pri pulskom Aquariumu trenutno se oporavljaju tri glavate želve, od kojih su dvije pronađene prošlog mjeseca – jedna u Salima na Dugom otoku, a druga u blizini Tara na sjeverozapadu Istre. Riječ je o srednje mladoj i juvenilnoj jedinki koje su zahvaljujući brzoj reakciji građana i stručnosti tima Oporavilišta na dobrom putu prema povratku u svoje prirodno stanište.

Obišli smo kornjače u bateriji San Giovanni i u fortu Verudela i upoznali se s njihovim pričama uz stručno vodstvo biologa Alena Kazalca. Jedna od njih je Queen, glavata želva teška 22 kilograma i duga 65 centimetara koja je nađena u moru ispred Dugog otoka.

Polagani oporavak

– Nalazimo se u karantenskom bazenu gdje imamo našu glavatu želvu Queen. Uočio ju je gospodin Paško Dominis dok je plutala na površini mora koji ju je onda izvukao na brodicu i obavijestio nadležnog veterinara Marina Mirčetu u Zadru. Po dolasku u naše Oporavilište, opazili smo da je pothlađena i letargična. Imala je poremećaj plovnosti što znači da nije mogla zaroniti, već je stalno plutala zbog problema izjednačavanja plinova. Putem rendgenske snimke, s obzirom da Aquarium od nedavno ima i veterinarsku ambulantu, otkrili smo i ostatak udice u donjoj čeljusti koju smo kirurški odstranili, objasnio je Kazalac. Poremećaj plovnosti, navodi, čest je problem kod morskih kornjača, a najčešće ga prate ozbiljnija zdravstvena stanja.

Mlada glavata želva Lucky Lady/Foto: Doria MOHOROVIĆ

– Ako kornjača pluta, to je loš znak. Ona diše plućima, nema škrge, tako da je najsigurnija na površini. Kad ima neki problem, ona će najčešće biti na površini da bi mogla disati. Tako da, taj poremećaj plovnosti je u stvari popratni sindrom, kaže Kazalac. Nakon primjene infuzije i antibiotika, Queen se polako oporavlja. Oporavak morskih kornjača odvija se pod nadzorom veterinara koji propisuje potrebni tretman. Svakodnevna njega kornjača obuhvaća redovito hranjenje i čišćenje bazena te pregled njezinog zdravstvenog stanja. Hrane se različitim morskim organizmima, najčešće srdelom, jer ona predstavlja kvalitetniju hranu od njihove normalne prehrane.

– Sada leži na dnu, što je dobar znak jer može samostalno zaroniti. Počela se i samostalno hraniti pa joj više ne moramo otvarati usta i nutkati je. Vjerujem da ćemo je moći pustiti natrag u more pred kraj svibnja, dodaje Kazalac.

Foto: Doria MOHOROVIĆ

– Kako je bio prijelaz iz zime u proljeće, vjerojatno je bila gladna i naišla je na tu udicu. Ustvari se i najviše nezgoda događa kod morskih kornjača kada se more postepeno kreće zagrijavati i njihov metabolizam brže radi, priča nam Kazalac. Procjenjuje da želva ima oko deset godina, a budući da spol nije moguće utvrditi bez genetske analize, točan identitet će ostati nepoznat.

Valja spomenuti da kornjače koje se nalaze u karantenskim bazenima nisu dostupne posjetiteljima jer zahtijevaju intenzivnu skrb, dok se one stabilnijeg zdravstvenog stanja premještaju u izložbene bazene u sklopu mediteranskog postava, u fortu Verudela. Ondje se nalazi druga glavata želva, Lucky Lady, koja je pronađena kod Tara početkom ožujka. Riječ je o izuzetno mladoj jedinki, teškoj svega 3,5 do 4 kilograma. U istom potkupolnom prostoru utvrde Verudela, u ostakljenom heksagonalnom bazenu, nalazi se još jedna manja želva imena Minja.

Minja/Foto: Doria MOHOROVIĆ

– Lucky Lady je plutala na površini i bila je potpuno obrasla algama, što pokazuje da se dulje vrijeme nije mogla dobro kretati. Zahvaljujemo sportskom ribolovcu Luki Mikičiću koji nas je obavijestio o njoj, kaže Kazalac. Nakon odrađenih pretraga, ustanovljeno je da nije progutala strane predmete.

– Bila je riječ o pothlađenosti. Nije se dobro snašla na prelasku iz zime u proljeće pa je plutala na površini i bila je izuzetno pothranjena (jer nije mogla zaroniti i hraniti se na dnu, op. a.). Po dolasku kod nas, već nakon par dana intenzivne njege, znatno se oporavila, počela je samostalno roniti, samostalno se hraniti, tako da i nju očekujemo definitivno pustiti sad u svibnju, kaže Kazalac. Dodaje kako je Jadran za mlade želve pogodno i sigurno okruženje jer je zatvoreniji i bogat hranom u usporedbi s otvorenim dijelovima Mediterana, gdje ima više prirodnih neprijatelja.

– Dok su juvenilne, kornjače imaju zaista puno predatora, plijen su raznim grabežljivcima sve dok ne dosegnu određenu veličinu. Ono što se može isto dogoditi jest da ih napadnu paraziti i nametnici, ako se oni nakupe na njoj i krenu se razmnožavati, onemogućavaju joj plivanje i malo po malo je usmrćuju. Jedan od njih je rak vitičar koji inače nije toliko opasan za njih, ali ako je kornjača u lošem stanju, on će se razmnožiti na njenom oklopu i po njenim perajama. I malo po malo, stvara sve veću masu, zbog čega ona teže pliva. To je bio slučaj i s ovom želvom, što se može vidjeti po rupama po njenom oklopu, a što je uzrokovao rak vitičar, objašnjava biolog. U optimalnim uvjetima, glavate želve žive i preko sto godina. Kazalac apelira da ako netko primijeti morsku kornjaču koja pluta, važno je da odmah kontaktira broj 112, ali bez uznemiravanja životinje. Glavate želve svakodnevno su izložene mnogim prijetnjama, a najviše stradavaju pod ljudskim utjecajem. Najčešće je to ribarski materijal – mreža ili udica, zagađenje plastikom, udarci plovilima i izlijevanje nafte.

Foto: Doria MOHOROVIĆ

Veliki jubilej

Njihov oporavak u Oporavilištu najčešće traje do šest mjeseci, iako su zabilježeni i znatno duži boravci. Jedna od želvi, priča nam sugovornik, oporavljala se uz njihovu skrb više od dvije godine, dok se manji problemi poput pothlađenosti i plovnosti rješavaju u kraćem vremenu. Centar najčešće prima kornjače tijekom zime, dok ih u toplijem razdoblju, od lipnja do listopada, vraća u more. Populacije morskih kornjača su krajem 20. stoljeća bile u drastičnom opadanju te upravo su se zbog toga diljem svijeta započeli osnivati centri za njihov oporavak. Pulsko Oporavilište za gmazove, prvo takve vrste u Hrvatskoj, djeluje od 2000. godine, a do danas je u more vraćeno više od 200 glavatih želvi, uz jednu zelenu želvu. Osim skrbi o kornjačama, važan dio njegovog djelovanja je edukacija javnosti. Posebno je među građanima popularna manifestacija povratka kornjača u more, koja se tradicionalno održava u lipnju i listopadu na obližnjim plažama, a kojoj se uvijek odazove velik broj školaraca i posjetitelja.

Foto: Doria MOHOROVIĆ

Ove godine Aquarium Pula slavi i veliki jubilej – 25 godina postojanja, otkako je dr. sc. Milena Mičić, vlasnica Aquariuma, otvorila prvi akvarij na Puntiželi.

– Obilježit ćemo ga krajem svibnja puštanjem dviju kornjača, kao i uz bogat program – radionicu plave škole, modnu reviju koju ćemo održati u suradnji sa Školom primijenjenih umjetnosti i dizajna u Puli, glazbeni nastup školskog benda i jednu novost – atraktivnu maskotu kornjače koja će posebno razveseliti djecu, najavila je Mičić.

Foto: Doria MOHOROVIĆ

DOM ŽELVI

Morske kornjače obitavaju u svjetskim morima preko 110 milijuna godina, one su migratorne vrste kralješnjaka iz porodice Cheloniidae, a jedini su gmazovi koji naseljavaju morski okoliš. Premda danas u svjetskim morima razlikujemo sedam vrsta morskih kornjača, u Sredozemlju se gnijezde isključivo dvije vrste: glavata (Caretta caretta) i zelena (Chelonia mydas) želva.

Sjeverni Jadran predstavlja jedno od najznačajnijih staništa glavate želve. Modernim metodama procijenjeno je da u Jadranu obitava preko 20 tisuća jedinki.

Morske kornjače izložene su antropogenim utjecajima koji svakodnevno prijete njihovom opstanku, kao što su: klimatske promjene, protuzakoniti lov i komercijalni ribolov, izljevi nafte, umjetno osvjetljenje, neplanirani i nekontrolirani obalni razvoj, morski otpad i onečišćenje te destruktivne ribolovne tehnike.