Na blagdanskom stolu naći će se lani pripremljene svinjske delicije

Jučer je bio blagdan svete Lucije i od tada je dvanaest dana do Božića. Prema legendi svaki dan od blagdana svete Lucije do Božića predstavlja jedan mjesec u godini. I kakvo će biti vrijeme tog dana takvo će biti cijelog mjeseca u nadolazećoj godini.

Sveta Lucija je zaštitnica očiju. Oni kojima trpi vid ili su bolesni na oči često se zavjetuju toj svetici. Na blagdan svete Lucije ne bi trebalo naprezati oči.

Posljednjih godina blagdan svete Luce gubi trku s blagdanom svetog Nikole koji je imao veće značenje u kontinentalnim krajevima. Ipak, ima onih koji još uvijek daju značaj blagdanu svete Luce i drže se starih dalmatinskih običaja. Uvečer pred blagdan svete Luce djeca, odlazeći na spavanje, stavljaju pod jastuk čarape jer očekuju da im sveta Luce stavi darove. U neka prijašnja vremena bez trgovinskih lanaca, mobitela i ostalih stvari u čarapi bi osvanula šibica, a dobra bi djeca dobila i suhih smokava, bajama, oraha, jabuka, eventualno i kupovnih slatkiša. Ujutro su djeca međusobno pokazivala što su dobila.

Darovi Svete Luce

Sveta Luce je svoje darove nekome ostavila pod jastuk ili u čarapu na prozoru, a nekoga je zaobišla zbog neimaštine. U sirotinjskim se kućama nekada djeci govorilo da je to zbog toga što nisu dobro očistili dimnjak, pa se sveta Luce nije mogla provući s darovima

Ako netko nije posijao pšenicu na dan svete Barbare, 4. prosinca, svetog Nikole, 6. prosinca ili dan Bezgrješnog začeća Blažene Djevice Marije, 8. prosinca, to će učiniti na blagdan svete Lucije, 13. prosinca. Predaja kaže da je običaj sijanja pšenice vezan uz bijeg Svete Obitelji. Bogorodica je, bježeći pred Herodovim vojnicima, zamolila seljaka koji je na njivi sijao pšenicu da kaže progoniteljima kako su tuda prošli, ali onda kad je sijao pšenicu. Kad su progonitelji stigli, pšenica je začudo, izrasla velika i gusta zbog čega su vojnici odustali od daljnje potjere misleći da je to bilo davno.

Također, smisao sijanja božićne pšenice je u narodnom vjerovanju da će cijela nova godina biti uspješnija i plodnija ako pšenica do Božića lijepo zazeleni i bude gusta i visoka U svakom slučaju sijanje božićne pšenice je lijep običaj kojem se posebno vesele djeca jer od tog dana imaju svaki dan do Božića poseban zadatak, zaliti pšenicu i provjeriti napreduje li dobro.

Cijene na sajmu

Približavanje blagdana, ali i vremenske neprilike, s obzirom da je obilna kiša padala u noći sa subote na nedjelju, gotovo su obustavile sve poljoprivredne aktivnosti na otvorenom. Među važnijim poslovima koje treba obaviti je svinjokolja. U nedjelju na sajmu u Benkovcu, bez obzira na kišu, nudile se debele svinje, bekoni. Cijena za kilogram žive vage u prosjeku je bila tri do tri i pol eura. S obzirom na ostale, ove cijene nisu pretjerane, ali mogu biti problematične, budući da se težina svinje ne utvrđuje vaganjem, već procjenom, a to uvijek ide na štetu onoga tko kupuje. Doduše, danas se sve više kupuju svinjske polovice kod nekih od lokalnih mesara, što u konačnici dođe na isto.

Kaže se u narodu da za Božić na blagdanskom stolu mora biti perad, prvenstveno tuka, a može je u krajnjoj nuždi zamijeniti domaći pulastar. Tko se odlučio za domaćeg tukca za staviti ga na ražanj morao je izbrojiti 50 eura, dok su se domaći pulastri nudili po 12 eura. Radi se, dakako, o živoj peradi.

Prijašnjih godina znala je ekipa potegnuti u Slavoniju i tamo obaviti svinjokolju. Cijena svinja bila je daleko manja nego u priobalju, što se kompenziralo s troškovima puta. Ali, što je najvažnije, uslužni domaćini napravili su pritom od svinjskog mesa sve delicije koje mogu. Budući da je blagdan svete Luce potisnuo blagdan svetog Nikole, tako su svinjske delicije kontinentalnog podneblja potisnule tradiciju prerade mesa u priobalju.

Bez obzira na sve tradicija svinjokolje, neovisno o tome kupuju li se bekoni, budući da domaćeg uzgoja gotovo nema ili se kupuju svinjske polovice, se nastavlja. Nezamislivo je da u kući nema pršuta, pancete, divenica i ostalih proizvoda od svinjskog mesa. Ne smije se, dakako, zaboraviti na čvarke koji koštaju koliko i škampi, a peku je gotovo nemoguće spremiti bez domaće svinjske masti.

Kod onih koji obavljaju svinjokolju bekona taj važan posao obavlja se dva dana. Prvog dana obavi se klanje. Posao je prvog dana gotov kada se meso razvrsta po pozicijama i stavi u konobu na hlađenje. Nakon povratka od veterinara i zelenog svjetla da je meso zdravo, tu su, dakako, i neizostavne gradele sa svježim najkvalitetnijim dijelovima mesa.

Drugog dana počinju oni finiji i precizniji poslovi obrade svinjskog mesa.

Obrada svinjskog mesa

Oblikuju se pršuti i pancete, sole se te se stavljaju na salamurenje, što je priprema za sušenje. Tu je i posao izrade kobasica ili kako ih zovu na prostoru Ravnih kotara, divenica. Za kobasice potrebno je izrezati meso na sitne komadiće. Nekada su žene prale crijeva za punjenje kobasica, ali danas se kupuju već pripremljena crijeva.

Receptura za kobasice ima onoliko koliko i stručnjaka za njihovo pravljenje. Svima je zajedničko meso s masnoćom i dodaci koji se sastoje od soli, papra, crvene paprike i luka. Njihov omjer su finese i tajna svakog gospodara ili mesara.

U Ravnim kotarima ne postoji tradicija pravljenja raznih prerađevina od svinjskog mesa kao što je to običaj u ravničarskom dijelu Hrvatske. Uz pršut i slaninu osuše se svinjske glave, kožice i nogice. Slanina se pretvori u mast te je posao kolinja gotov. Još treba meso paziti tijekom procesa salamurenja da ne dođe muha i ubaci upljuvak, tako da sa sušenjem završava posao prerade svinjskog mesa na vlastitom gospodarstvu. Kako zimske temperature više nisu kao nekad, postoji opasnost da u preradi svinjskih butova u pršut ne dođe do kvarenja, a tada cijeli trud i uložena sredstva odu u nepovrat, zbog čega je sve više onih koji posao sušenja prepuštaju stručnjacima. Naime, pršutane u našem kraju obavljaju uslužno sušenje. Budući da one imaju sve uvjete da butovi postanu odlični pršuti, sve više je onih koji se odlučuju za taj način prerade. Vremena su teška, vlada neimaština. Mnogi koji tradicionalno obavljaju kolinje ove godine morali su ga zaboraviti jer vrlo teško je izdvojiti više od 500 eura za dvije svinjske polovice. Morat će se i bez kolinja.