Edukacija, suradnja i digitalna rješenja u borbi protiv bacanja hrane

Povodom obilježavanja Međunarodnog dana osviještenosti o gubicima i otpadu od hrane u ponedjeljak, 29. rujna 2029. godine, državni tajnik Tugomir Majdak je otvorio izložbu učeničkih radova »Hrana nije otpad, i ja mogu utjecati«.

Izložba se održava u svrhu podizanja svijesti i veće informiranosti potrošača o važnosti sprječavanja stvaranja velikih količina otpada te potrebe za smanjivanjem otpada u kućanstvima. Ova manifestacija je jedna od aktivnosti kojima se nastoji osvijestiti javnost o ovom velikom problemu i potaknuti na promjenu obrazaca ponašanja kada je hrana u pitanju.

U okviru obilježavanja Međunarodnog dana osviještenosti o gubicima i otpadu od hrane, Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i ribarstva je i ove godine organiziralo podjelu edukativnih slikovnica »Kako su Dora i Mario spasili hranu« učenicima 1. razreda svih osnovnih škola u Republici Hrvatskoj. Cijeli projekt je dio redovne edukativne kampanje na temu sprječavanja bacanja hrane i doniranja hrane koju provodi ovo Ministarstvo uz naglasak o važnosti educiranja najmlađih od najranije dobi.

Potrebni dodatni napori

– Zadovoljstvo mi je sudjelovati na otvaranju još jedne izložbe kojom, petu godinu zaredom, obilježavamo Međunarodni dan osviještenosti o gubicima i otpadu od hrane. U protekle dvije godine je na godišnjoj razini donirano oko 1.800 tona hrane, što je porast od 20 % u odnosu na prethodne godine. Na svakome od nas je dio odgovornosti da spriječimo i smanjimo nepotrebno bacanje hrane. Samo zajedničkim djelovanjem i razmjenom znanja i iskustava možemo napraviti značajne iskorake. Stoga se zahvaljujem školama koje su ovogodišnji izlagači na manifestaciji i želim im čestitati na izvrsnim i poučnim materijalima koje su pripremili, a pomoću kojih se svi mi možemo educirati i dobiti poučne informacije i savjete, rekao je državni tajnik Majdak.

Zadnji službeni podaci govore da se u RH godišnje baci preko 286.000 tona hrane, od čega veliki dio nastaje u kućanstvima. Stoga je potrebno uložiti dodatne napore, i to upravo na smanjenju otpada u kućanstvima.

Prema podacima Europske komisije, oko 59 milijuna tona hrane se godišnje baci unutar EU, što čini gotovo 131 kilogram po osobi. Više od 50 % tog otpada potječe iz kućanstava, dok preostali dio otpada nastaje u sektorima prerade, maloprodaje, ugostiteljstva i proizvodnje. Hrvatska, iako ispod prosjeka EU, suočava se s izazovima u uspostavi učinkovitog sustava gospodarenja hranom.

Važni lokalni projekti

U 2023. godini sklopljen je i dobrovoljni sporazum »Zajedno protiv otpada od hrane«, kojeg je potpisalo Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i ribarstva te 39 potpisnika, predstavnika proizvođača i prerađivača hrane, trgovine, ugostiteljstva, znanstvene i akademske zajednice, jedinica lokalne i regionalne samouprave, neprofitnih organizacija i inicijativa te udruženja i tvrtki. Prvo godišnje izvješće o provedbi projekta je objavljeno ove godine iz kojeg je razvidno da su potpisnici koju posluju s hranom smanjili otpada od hrane za 9 % od početka provedbe sporazuma.

Također, za smanjenje otpada od hrane u okviru Nacionalnog plana za oporavak i otpornost RH je isplaćeno 1,84 milijuna eura bespovratnih sredstava za infrastrukturno opremanje posrednika u lancu doniranja hrane i banki hrane te su u provedbi nova 53 ugovora u ukupnoj u vrijednosti 1,36 milijuna eura.

Usporedno s financijskim potporama, razvijaju se i digitalne platforme koje omogućuju lakšu koordinaciju između donatora i organizacija koje distribuiraju višak hrane. Time se ne samo smanjuje otpad, već se i doprinosi socijalnoj inkluziji i borbi protiv siromaštva.

U brojnim gradovima pokrenuti su i lokalni projekti poput »frižidera solidarnosti«, gdje građani mogu ostaviti višak hrane dostupne onima kojima je najpotrebnija. Takve inicijative pokazuju kako pojedinci, poduzeća i lokalne zajednice mogu zajedno stvarati otporniji prehrambeni sustav.

Sve dosadašnje aktivnosti su dio Plana sprječavanja i smanjenja nastajanja otpada od hrane u Republici Hrvatskoj za razdoblje od 2023. do 2028. godine, čiji je cilj smanjenje otpada od hrane za 30 % do 2028. godine.

Gospodarenje hranom više nije samo pitanje održivosti, već i pitanje etike i ekonomije. Svaki kilogram bačene hrane predstavlja rasipanje resursa — vode, energije, rada, zemljišta i novca. Prema nekim procjenama, čak trećina proizvedene hrane na globalnoj razini nikada ne završi na tanjurima, što stvara ogromne ekološke i ekonomske gubitke.

Usprkos pomacima, izazovi ostaju

Upravo zato, Europska unija je kroz Zeleni plan (European Green Deal) postavila cilj prepoloviti otpad od hrane do 2030. godine. Hrvatska aktivno sudjeluje u toj misiji kroz integraciju ciljeva u nacionalne strategije, uz potporu različitih fondova EU i suradnju s nevladinim sektorom.

Uloga obrazovanja u ovoj temi je neprocjenjiva. Kroz školske kurikulume, radionice i projektne aktivnosti, djeca uče o tome kako čuvati hranu, kako pravilno planirati obroke te zašto je važno donirati višak. Takva znanja kasnije primjenjuju u vlastitim kućanstvima, čime dugoročno utječu na smanjenje otpada.

Uz to, informiranje potrošača o značenju oznaka »najbolje upotrijebiti do« i »upotrijebiti do« može znatno smanjiti bacanje ispravne hrane, što su pokazale i brojne EU kampanje.

Iako su napravljeni značajni pomaci, izazovi ostaju. Promjena navika, bolja organizacija u opskrbnim lancima i snažniji angažman svih dionika nužni su kako bi Hrvatska ispunila ciljeve iz Plana i dala svoj doprinos globalnim naporima u borbi protiv otpada od hrane.

Gubitak hrane nije samo nacionalni problem, već globalna prijetnja održivosti sustava prehrane, posebno u kontekstu klimatskih promjena, rasta populacije i ograničenih prirodnih resursa.

ULOGA DRUŠTVENIH MREŽA

Važnu ulogu u podizanju svijesti, osobito među mlađom populacijom, imaju i društvene mreže. Platforme poput TikToka sve su češće prostor u kojem se promiču teme održivog življenja, planiranja obroka i iskorištavanja ostataka hrane. Kreatori sadržaja kroz jednostavne savjete, »zero waste« recepte, ideje za spremanje ostataka obroka ili analizu potrošačkih navika doprinose promjeni načina razmišljanja svojih pratitelja. Primjeri hrvatskih profila poput ili stranih kreatora s milijunima pregleda pokazuju kako se i na zabavan, informativan način može graditi kultura odgovornog postupanja s hranom. Ovakvi sadržaji često nadopunjuju službene kampanje, dosežući publiku koju klasični kanali ponekad promašuju.