Foto: DAVOR JAVOROVIC/PIXSELL
Prijetnje carinama, uključujući moguću kaznenu carinu od 50 posto na europsku robu čije je uvođenje američki predsjednik Donald Trump najavljivao već za 9. srpnja, a ovog je tjedna Bijela kuća ipak poručila da odgađa uvođenje do 1. kolovoza, potaknule su Europsku uniju da smanji ovisnost o američkom tržištu te da se okrene Aziji i Latinskoj Americi.
Stoga nekoliko dana prije isteka spomenutog roka koji je Trump postavio, predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen otvara novu stranicu u trgovinskoj politici EU-a – Unija se okreće zemljama Azije i Latinske Amerike kako bi diverzificirala trgovinske odnose i smanjila izloženost američkom protekcionizmu, navodi se u najnovijem Fokusu tjedna Hrvatske udruge poslodavaca.
Kao ključan korak razmatra se pridruživanje Sveobuhvatnom i progresivnom sporazumu za transpacifičko partnerstvo (CPTPP) koji obuhvaća 12 azijsko-pacifičkih zemalja (Australija, Brunej, Kanada, Čile, Japan, Malezija, Meksiko, Novi Zeland, Peru, Singapur, UK, Vijetnam), a kao prednosti pridruživanju Unije tom sporazumu ističe se ukidanje carinskih i necarinskih prepreka, lakši pristup tržištima i usklađivanje pravila pogodnih za izvoznike.
Trenutačno je jedina europska zemlja članica CPTPP-a Ujedinjeno Kraljevstvo, a Njemačka, kao vodeća ekonomija EU-a, podržava pristupanje Unije tom bloku.
Blok Mercosur
Europska komisija istodobno nastoji zaključiti dugotrajne pregovore s južnoameričkim blokom Mercosur, čime bi se otvorilo jedno od najvećih svjetskih tržišta slobodne trgovine. Sporazum predviđa pristup tržištu od gotovo 300 milijuna ljudi i ukidanje carina na 91 posto europskog izvoza u zemlje Mercosura. Štoviše, navodi se u Fokusu tjedna HUP-a, EU bi trebao kroz Mercosur bolje parirati Kini, koja također ima ambicije u Latinskoj Americi, gdje nastoji dodatno ovladati dobavnim lancima za sirovine kritične za zelenu tranziciju i modernu industriju (npr. električna vozila, vojni program).
– Sporazum bi mogao donijeti koristi Hrvatskoj kroz jači izvoz i blaže deflacijske učinke izazvane nižim uvoznim cijenama zbog ukidanja tarifa. S druge strane, sporazum bi mogao imati negativni utjecaj na poljoprivredu. Otpor sporazumu je, međutim, i dalje snažan jer Francuska, Poljska i Njemačka izražavaju zabrinutost za svoje poljoprivrednike, navodi se u Fokusu tjedna HUP-a i dodaje da Komisija razmatra donošenje dodatne deklaracije s pojačanim zaštitnim mjerama za poljoprivredu te inicira uspostavu fonda za kompenzaciju negativnih učinaka na europske proizvođače kako bi se umanjili rizici za europsku poljoprivredu.
U hrvatskom kontekstu, liberalizacija trgovine s Mercosurom može imati izravne posljedice, kažu u HUP-u, jer sporazum otvara prostor za povećan uvoz osnovnih poljoprivrednih proizvoda iz zemalja koje imaju mnogo povoljnije uvjete proizvodnje, a brazilska, argentinska i urugvajska poljoprivreda znatno su konkurentnije zbog veličine, nižih troškova rada, klime i manje regulative.
– Ako velike europske poljoprivredne sile ne mogu zaštititi vlastite proizvođače, jasno je da Hrvatska, koja ne može konkurirati ni njima, teško može parirati zemljama Mercosura, upozoravaju u HUP-u i dodaju da su u sektorima poput mesa, šećera i žitarica negativni učinci za hrvatske proizvođače gotovo izvjesni, a djelomične prilike moguće su u izvozu proizvoda s dodanom vrijednošću poput sireva, slastica i pića, no i tu je upitna cjenovna održivost, napominju u udruzi poslodavaca.
Negativni utjecaji
– Stoga je nužno da Hrvatska hitno rješava unutarnje prepreke poput hitnih izmjena Zakona o poljoprivrednom zemljištu, konsolidacijom istog te snažno potiče modernizaciju i ulaganja u sektor. Bez rasta produktivnosti na svega 32 posto njemačkog prosjeka i konkurentnosti domaća poljoprivreda ostat će trajno izložena negativnim utjecajima ovakvih i sličnih sporazuma, poručuju iz HUP-a i naglašavaju da Hrvatska mora brzo i odlučno djelovati kako bi zaštitila vlastite interese, posebno u poljoprivredi, te osigurala konkurentnu poziciju na novim tržištima.
Paralelno s Mercosurom EU je postigao načelni sporazum s Ukrajinom o trgovini poljoprivrednim proizvodima. Uvode se kvote za osjetljive proizvode poput šećera, jaja, kukuruza, meda i peradi unutar kojih će Ukrajina moći izvoziti bez carina. Istodobno, Ukrajina otvara tržište za perad, svinjetinu i šećer iz EU-a. Ovim dogovorima EU jasno pokazuje kako želi smanjiti ovisnost o SAD-u i Kini te osigurati pristup strateškim sirovinama poput litija i bakra ključnima za zelenu tranziciju.
U HUP-u zaključuju da EU redefinira svoju trgovinsku strategiju u sve protekcionističkijem globalnom okruženju, a Hrvatska mora pronaći održiv model kako bi u novoj trgovinskoj stvarnosti zaštitila vlastite interese s naglaskom na poljoprivredu.
najnovije
najčitanije
Novosti
priprema za parlamentarne
Na desnici novi pokušaj okupljanja, ali bez Jonjića, Domovinskog pokreta i Mosta
Novosti
halo inspektore
Isti proizvod u Austriji košta 60, a u Hrvatskoj120 eura: “Netko nas ozbiljno vara i vuče za nos”
Zadar
koncert na višnjiku
Još jedan koncert za pamćenje: Thompson i večeras napunio Višnjik
Novosti
obavezno usmrćivanje
Nakon svinja, na red došle ovce i koze: Kuga malih preživača prvi put potvrđena u Hrvatskoj
Kultura
Prorokova škrinja
Nebojša Gunjević predstavio novi višeslojni roman u kojem je Zadar puno više od kulise
Zadar
POSLAO PORUKU
Na kraju zadarskog koncerta Thompson održao govor: ‘Onaj tko ne izlazi na izbore, nije ga briga za Hrvatsku’
Zadar
špica
Kalelarga kao modna pista: Pogledajte tko je privlačio poglede ove subote
Hrvatska
JAVNO SAVJETOVANJE
Zabrana prodaje stana od 35 godina mnogima je preduga, građani imaju niz primjedbi…
Županija
ZLATNA LUKA
Vijeće hoće smijeniti direktoricu sukošanske komunalne tvrtke kojom je načelnik Vanjak – zadovoljan
Zadar
PORAST