Colić Trade darovala maslinarima stručni skup i praktikum: 'Urod dobar, ne i randman'

Slavljenici obično dobivaju poklone, ali ima i izuzetaka. Neki ih i daju, kao što je ovih dana za svoj 30. rođendan obiteljska tvrtka Colić Trade darovala maslinarima stručni skup i praktikum: Maslinarstvo danas i sutra. Pod tim naslovom stručnjaci i znanstvenici, okupljeni u Poduzetničkom inkubatoru u Biogradu na Moru, podijelili su nova znanja o suvremenom maslinarstvu i kako proizvesti više vrhunskog ekstra djevičanskog maslinovog ulja.

Najnovije spoznaje

– Skup smo organizirali u suradnji s gradom Biograd na Moru uz pomoć gradonačelnika Ivana Kneza, koji je vrhunski odradio logisitiku, a znanstvenike i predavače smo okupili mi, kaže Nevio Colić, vlasnik tvrtke koja već tri desetljeća uspješno djeluje šireći znanja iz praktičnog poljodjelstva, plasira kvalitetne proizvode za potrošače i uspješno surađuje sa znanstvenim institucijama, posebno s Agronomskim fakultetom u Zagrebu i Sveučilištem u Zadru.

Tako su se i na ovaj skup znanstvenici rado odazvali. Besplatno.

Nakon što je gradonačelnik Knez otvorio skup o najnovijim spoznajama u ishrani višegodišnjih drvenastih kultura na području Ravnih kotara govorio je prof. dr. sc. Lepomir Čoga sa zagrebačkog Agronomskog fakulteta.

– Već niz godina Colić, MasVin i Vrana d.d. domaćini su terenske nastave našim studentima, a Ravni kotari su idealni i za to, rekao je profesor Čoga koji je inače rodom iz Zatona kod Šibenika gdje ima obiteljski maslinik pa je svoje izlaganje o ishrani višegodišnjih drvenastih kultura potkrijepio i vlastitim, ravnokotarskim iskustvima.

Na zanimljiv način govorio je o specifičnostima masline u odnosu na ostale voćne vrste. O životnom vijeku, građi korijena i lista, ekološkim uvjetima i posebno o načinima gnojidbe »svetog stabla«.

Hraniva od početka
do dozrijevanja

– Što maslini nedostaje, najbolje će pokazati analiza lista, kazao je Čoga i detaljno pojasnio koje su joj potrebe za hranivima od početka vegetacije do dozrijevanja plodova.

Nakon zimskog mirovanja visoke potrebe su za dušikom, fosforom, željezom, cinkom, manganom i bakrom, a ta se hraniva unose uglavnom preko tla.

Tijekom priprema za cvatnju i u samoj cvatnji masline trebaju dušik, fosfor, kalcij, magnezij i bor. Završetkom cvatnje i početkom razvoja plodova visoke su potrebe za dušikom, kalijem, kalcijem, magnezijem, borom te cinkom. Za rast i razvoj plodova nužni su dušik, kalij, kalcij i magnezij. Sva spomenuta hraniva unose se uglavnom preko tla rasipanjem gnojiva ili fertigacijom te folijarno.

– U fazi dozrijevanja ploda visoka potreba maslina je za kalijem kojeg unosimo preko tla rasipanjem gnojiva ili fertigacijom, pojasnio je Čoga.

Kad je tlo opskrbljeno kalijem i fosforom, gnojidba mineralnim gnojivima nije potrebna. Tada tlo treba gnojiti organskim gnojivima kao što su zreli stajski gnoj, peletirani dehidrirani stajski gnoj, komposti ili treseti.

Bez otrova
protiv štetočinja

O novim pristupima zaštiti maslina govorili su prof dr. sc. Tomislav Kos i doc. dr. sc. Josip Ražov, profesori sa zadarskog Sveučilišta.

– Prije nekoliko desetljeća kada smo govorili o zaštiti maslinika od bolesti i štetnika, fokus je bio na proizvodima koji su najčešće bili druga pa čak i prva skupina otrova. Lebaycid, Rogor, Lindan..Bili su dosta širokog spektra i toksikološki izrazito nepovoljni. Druge opcije se uglavnom nisu uzimale u obzir, podsjetio je Ražov.

Danas su u Europi sva takva sredstva zabranjena. Na tržištu su ona izvan skupine otrova i ekološki puno povoljnija te sredstva dozvoljena u ekološkoj proizvodnji.

Prilikom planiranja zaštite maslinika od štetočinja (bolesti, štetnici i korovi), u obzir se uzimaju sve druge mjere profilakse.

– Točna determinacija štetočinje i njegove faze, kritični broj, poznavanje štetočinje, kvalitetna aplikacija sredstva za zaštitu bilja, dobra kondicija i stanje nasada, praćenje i nadzor štetočinje, korištenje svih manualnih i danas digitalnih alata u praćenju i predviđanju njihove pojave te tek na kraju korištenje sredstva za zaštitu bilja i to onih ekološki povoljnijih ili ekoloških, kaže Ražov.

Stoga, dodaje, danas više ne govorimo o proizvodima za suzbijanje štetočinja, nego o integriranim rješenjima kakve i tvrtka Syngenta razvija.

– Uz štetnike muhu, moljca i svrdlaša prijeti i mramorna stjenica. Već radi velike štete u Italiji pa i našoj Istri. Prisutna je i u Dalmaciji, ali ne uzrokuje velike štete. Od bolesti kao što su paunovo oko, olovna bolest, protiv raka masline još nema odgovarajućeg preparata, upozorava Josip Ražov, ovlašteni agronom i tehnički stručnjak za kontrolu insekata Biocontrols Europe.

Zaštita protiv bolesti

O važnosti prognoze štetnih organizama u maslinarstvu govorio je prof. dr. sc. Tomislav Kos, znanstveni savjetnik na Odjelu za ekologiju, agronomiju i akvakulturu Sveučilišta u Zadru.

– Poboljšanje i primjena modela prognoze populacije štetnika i bolesti te predviđanje gubitaka prinosa, uključujući one uzrokovane klimatskim promjenama, još uvijek je veliki izazov za znanstvenu zajednicu, rekao je.

On smatra da je primijenjeno prognoziranje pojave štetnika i bolesti uglavnom usmjereno na podršku za planiranje ili donošenje odluke o primjeni pesticida. Dodaje da postoji velika potreba za ovim tipom istraživanja kako bi se proširio opseg i procijenile mogućnosti prognoze pojave štetnika i bolesti.

Ključna istraživačka pitanja ne uključuju samo procjenu potencijalnih učinaka klimatskih promjena na agroekosustave maslinika, već i na nove patogene koji bi mogli promijeniti (još uvijek nepotpuno dokumentirane) utjecaje štetnika i bolesti.

– Podaci o gubicima prinosa prikupljeni u različitim trenutnim stanjima maslinika kroz godine možda više neće predstavljati odgovarajuću referencu za donošenje odluke za štetnike i biljne bolesti, zbog tekućih promjena u klimatskim obrascima, kaže.

Znanstvena javnost slaže se da je potrebna nova generacija alata temeljena na najmodernijem znanju i tehnologijama kako bi se omogućila analiza agreoekosustava maslinika. U pogledu prognoziranja štetnika daleko se došlo u primjeni umjetne inteligencije u »image recognition« kao alata u području prepoznavanja oblika na slikama i danas postoje modeli za prepoznavanje ulova na elektronskim klopkama maslinine muhe i maslinina moljca.

Razvijene su pouzdane samoodržive elektronske klopke koje cijelu godinu mogu pratiti populaciju gospodarski značajnih štetnika u masliniku. S druge strane, prognozni modeli za bolesti u maslinama ne postoje. Drugim riječima zaštita protiv bolesti još uvijek ide isključivo napamet.

Paunovo oko

»Gospodarski najvažnija biljna bolest masline paunovo oko, iako temeljito istražena i u biologiji i u ekologiji još uvijek nema prognozni model«, upozorava profesor Kos.

No, dodaje kako posljednja istraživanja bude nadu jer je dobiven prognostički model koji uključuje umjetnu inteligenciju i alate »strojnog učenja« te uz pomoć vizualne obrade slika krošnje i meteoroloških podataka o temperaturi, oborinama i duljini vlaženja lista daje pouzdanu prognozu ove bolesti.

O drugim bolestima masline se istraživanja slabo provode u pogledu razvoja prognostičkog modela. Zaključno, sve se u konačnici mora digitalizirati i prilagoditi krajnjem korisniku kako bi mu se na najjednostavniji način dala podrška pri odlučivanju o primjeni mjera zaštite. Prognoziranje pojave je glavni alat koji se danas mora implementirati u maslinarstvo u smislu zaštite bilja jer su kemijska i druga rješenja u zaštiti isključena i ne postoje kao mogućnosti zaštite od štetnika i bolesti, zaključuje profesor Kos.

Zabluda o navodnjavanju

Koliko maslina ima u Hrvatskoj nitko točno ne zna. Još nemamo maslinarski katastar. Pretpostavlja se da postoji 10 do 12 milijuna stabala, od kojih je 50 posto ekstenzivna proizvodnja. Znači, realno ih ima oko 6 do 8 milijuna. Od toga, kaže Nevio Colić, navodnjavamo manje od 5 posto.

Još uvijek postoji zabluda da maslini ne treba navodnjavanje, što je ovogodišnja sezona opovrgla i to na drastičan način. Zbog ekstremnih vrućina i suša u srpnju i kolovozu bitno je smanjeno nakupljanje ulja u plodovima, zakasnile su zrioba i berba, a randmani, u ovo doba godine, nikad slabiji.

– Tko je navodnjavao ima zdrave plodove i u njima više ulja, kaže Colić.

Njegova tvrtka se već dvadeset godina bavi navodnjavanjem, zastupnik je Irriteca, jedne od najvećih u Europi. Iza Colić Tradea su vrlo zahtjevni projekti navodnjavanja kao što je bio MasVin u Polači, vinograd Bože Bačića, u Podgrađu, tvrtke Širjan, Ledine i mnoge druge.

Kako, koliko i zašto

Prednosti navodnjavanja su bolji urod (veći broj cvjetova, bolja oplodnja, puniji plodovi) bolja kvaliteta ulja i zdravija biljka pa joj i nije potrebna (velika) zaštita.

Istina je, kaže Colić, da maslina nije prezahtjevna za vlagom, odnosno oborinama. Međutim za ekonomski opravdan i stabilan prihod, neophodno je planirati navodnjavanje svih nasada. Na zadarskom području, primjerice, godišnje količine oborina iznose 922 litre na metar četvorni, od čega u vegetacijskom periodu od šest mjeseci, od travnja do rujna, kad je najbitnije, oborine iznose samo 424,34 litara.

– U tom razdoblju je potrebno dodati 30 posto ili oko 100 litara vode, kaže Colić.

A, koliko, zapravo, treba zalijevati maslinu? Svaka treba 100 litara po stablu ili 4 zalijevanja mjesečno. Jedno zalijevanje 250 maslina po hektaru iznosi 25.000 litara dnevno. Uz pretpostavku da svako stablo ima 4 kapaljke koje ispuštaju 4 litre po satu svaka maslina će dobiti 16 litara, odnosno obrok navodnjavanja traje 6 sati.

Poseban je režim kod mladih maslina. Španjolci su izračunali da jednogodišnje s promjerom krošnje od jednog metra troše 91 litru, a one malo starije s promjerom krošnje od dva metra 163 litre vode.

Colić je prezentirao i troškovnik za sustav navodnjavanja.

Kap na kap jeftiniji
od rasprskivača

Na jedan hektar maslina za sustav kap na kap valja izdvojiti 5.578, a za uspostavu rasprskivača 6.998 eura. U cijene nisu uračunati projektna dokumentacija te zemljani radovi i betonizacija.

Najbitnije je imati vodu. Izvornu iz javnog vodovoda ili bušenjem. Varijanta skupljanja kišnice u nekakve bazene je problematična. Akumulacije mogu biti otvorene. Problem tih akumulaciju su alge koje mogu zaštopati pumpe i cijevi.

– Bolja varijanta su zatvorene koje smo nedavno instalirali kod Bože Bačića. Prednost tih akumulacija je što nema sunčeve svjetlosti, nema isparavanja vode i stvaranja algi, opisuje.

Kod sadnje, kaže, maslinar ima na raspolaganju više opcija. Kap na kap, rasprskivači i mikrorasprskivači, a mogu se stavljati i cijevi pod zemlju. No, tamo gdje je teren krševit to je teško izvesti. Prednost sustava kap po kap u odnosu na rasprskivače je manja potrošnja vode. Osim toga lakše ga je održavati i putem njega distribuirati hraniva.

Potrebni elementi

– Obično kad proizvođač dođe kod nas u Colić Trade, trebaju reći kakva je i kolika parcela, duga, široka, ima li padova, gdje je izvor vode te ima li struje. Svi ti elementi potrebni su za projekt koji rade moje kolege iz Irriteca, a mi ga realiziramo, kaže Colić.

Trenutno su angažirani oko sustava navodnjavanja na Pagu. Maslinik na 11 hektara s visinskom razlikom i kompliciranom konfiguracijom terena. Problem je i posolica pa vlasnik želi da se uz kap na kap ugrade i rasprskivači.

– Dodatna komplikacija je što se podiže intenzivan nasad. U budućnosti možda i gusti sklop, ali i to ćemo vjerujem riješiti na obostrano zadovoljstva, kaže Colić.

Što se tiče sustava kap na kap Colic Trade ima dvije vrste cijevi. Jedne imaju ugrađene kapaljke u sebi, a na drugima bušite kapaljke uz stablo gdje želite. Zanimljive su i samokompenzirajuće kapaljke kojima omogućavaju istu količinu vode svakom stablu bez obzira na konfiguraciju terena. Imaju i Multibar cijevi koje se polažu u zemlju, a ne može ih ništa zaštopati. Jako je bitna fertigacija. Dodavanje hraniva i gnojiva kroz sustav, pri čemu je najbitnije ujednačeno navodnjavanje i prihrana jednaka za svaku biljku po cijelom masliniku. Cijena postavljanja sustava kap na kap na površini od jednog hektara iznosi 5.600, a rasprskivača i mikrorasprskivača 6.900 eura.

Colić je sugerirao maslinarima da na kraju berbe masline poprskaju bakrenim oksidom, a podsjetio je i na mikorize koje u simbiozi s korijenom biljke stvaraju jednu novu mrežu, a iz nje se stvaraju nova organka gnojiva.

Nakon Colića o ulozi poljoprivredne savjetodavne službe u maslinarstvu govorila je Marija Mikas dipl.ing. agr.

Poljoprivreda nije kalup

U panel raspravi koju je, nakon prezentacija svih izlagača, moderirao Ivan Čupić, zanimljive odgovore dao je doc. dr. sc. Šime Marcelić, dok je pojašnjavao prednosti uzgojnog oblika polikonične vaze. A, posebnu pozornost izazvali su komentari karizmatičnog dr. Radoslava Bobanovića.

– Onaj tko misli da je poljoprivreda kalup, bolje da ne ulazi u nju jer će ga boliti glava, rekao je direktor MasVina.

Uspoređujući lanjsku i ovodišnu berbu rekao je da je ovogodišnji urod veći, ali postotak ulja u maslinama manji. Od ukupno 12.000 maslina kod njega su njih 3.000 sorte oblica. Na upit zašto ta sorta ima alternativnu rodnost odgovor od splitskog Instituta za jadranske kulture i melioraciju krša čeka, kaže, punih pet godina.

Masline u MasVinovoj uljari prerađuju od početka listopada, posla ima preko glave, ali i zadovoljstva jer se randmani iz dana u dan popravljaju.

– Ugodno su iznenadile Ascolana Carolea. Dakle 15 posto, ističe Bobanović.

Istra još nije prošla 10 posto, Dalmacija je već u prosjeku na oko 14.

– Problem je radna snaga. Za osam sati rada plaćamo bruto 80 eura ručnim beračima, a onima s trasačima 100 eura dnevno, rekao je.

Nakon rasprave u Poduzetničkom inkubatoru svi sudionici su pohrlili prema uzornom masliniku Gaj, u vlasništvu OPG-a Ivan Birkić, gdje se upravo odvijala berba. Istodobno su Šime Marcelić i Stjepan Dević, mag. ing. agr. demonstrirali rezidbu i pojašnjali prednosti polikonične, odnosno višestožaste vaze.