Ubojica Johna Lennona iduće bi godine mogao biti pušten na uvjetnu slobodu: 'Nisam više htio biti nitko'

Protekli je četvrtak označio 42. godišnjicu smrti Johna Winstona Lennona.

Ovu je vrlu istaknutu figuru glazbe dvadesetog stoljeća, ikonu, vizionara i nezamjenjivog člana jednog od najpopularnijih bendova svih vremena, The Beatles, prije 42 godine podmuklo ubio Mark David Chapman.

Chapman nakon uhićenja

Deklarirani obožavatelj glazbe liverpulskog benda jedne je noći u New Yorku oduzeo život tada četrdesetogodišnjem Lennonu.

Pjevač, tekstopisac i pjesnik, glazbenik i skladatelj, posljedično i aktivist, ali prije svega umjetnik, John Lennon svojim je čuvenjem obilježio sredinu dvadesetog stoljeća.

Uz udarnu postavu, koju su uz Lennona činili Paul McCartney, George Harrison i Ringo Starr, te nekolicinu ranijih članova benda, Beatlesi su u svega deset godina pozornice Liverpoola zamijenili vrhovima svjetskih glazbenih ljestvica.

Beatlemanija

U siječnju 1964. godine pjesma “I Want To Hold Your Hand” zauzela je prvo mjesto američke glazbene ljestvice. Svijetom je zavladala groznica zvana – Beatlemanija!

Ni dan danas se to sedmo desetljeće prošlog vijeka ne može zamisliti bez pozadinske glazbe britanskog kvarteta. A kako i bi kada su Beatlesi od 1963. do 1970. godine objavili čak trinaest albuma čiji se produkti još uvijek slušaju.

John Lennon Beatlese je napustio u rujnu 1969. godine, a službeno su se razišli 1970. godine, nakon objave albuma “Let It Be!”. Unatoč tome, pjesme benda The Beatles još se uvijek slušaju, pjevaju i uživaju. “Here Comes The Sun” i dalje blaži, “All You Need Is Love” se i dalje fućka, “Yellow Submarine” plovi radijskim valovima, a “Hey Jude” i dalje ulazi u srca.

Lennonovo “postbeatlesko” vezano je za njegovu drugu suprugu Yoko Ono. Lennon i Yoko umjetnički su surađivali u Plastic Ono bendu. Iz Lennonove diskografije tog razdoblja najviše se pamte pjesme “Imagine” i “Give Peace a Chance”, koja je nastala kao produkt aktivističkog djelovanja zaljubljenog para.

Naime, nakon njihovog gibraltarskog vjenčanja u proljeće 1969. godine Lennona i Yoko pozvao je Nizozemac Hans Boskamp da u Amsterdamu održe neku vrstu mirnog protesta. Tako je nastala akcija “Bed-ins for peace” prilikom koje su supružnici tjedan dana boravili u krevetu sobe 902 amsterdamskog hotela Hilton, primali posjete novinara, prijatelja, obožavatelja, istomišljenika i ostalih.

Zagovarali su ljubav i toleranciju te ležeći ustajali protiv Vijetnamskog rata, koji je istodobno bjesnio na drugom kraju svijeta.

Njihovo drugo aktivističko mirovanje održano je krajem svibnja 1969. godine u Montrealu. Hotel Queen Elizabeth ugostio je svjetske zvijezde, ali i nekolicinu njihovih kolega s kojima su skladali i snimili himnu mira nazvanu upravo “Give Peace a Chance”.

Lennon se tijekom sedamdesetih godina distancirao od estrade, posvetio se obiteljskom životu i situiranju u Sjedinjenim Američkim Državama. Godine 1975. dobio je sina Seana, a u lipnju godinu kasnije tražio zelenu kartu koja mu je omogućila da u SAD-u ostane kao stanovnik. Stoga, kada je u noći 8. prosinca 1980. godine John Lennon ubijen, glazbena industrija 20. stoljeća je stala.

John Lennon i supruga Yoko Ono vraćali su se u svoj stan na njujorškom Upper West Sideu. Dok je Lennon ulazio u nadsvođeni prolaz svoje stambene zgrade iznenadio ga je Mark David Chapman, koji ga je sleđa upucao svojim revolverom Charter Arms Undercover.38 Special, koji je kupio tri mjeseca prije atentata.

Chapman je ispalio pet hitaca, dok su njih četiri završila u Lennonovim leđima. Nakon atentata Chapman je ostao na mjestu zločina i čitao roman “Lovac u žitu” Jeromea Davida Salingera. Roman je čitao sve dok ga policija nije uhitila. John Lennon je ranije toga dana imao druženje s fanovima između kojih je bio i Chapman.

Božja volja

Rođen u Teksasu, Mark David Chapman odrastao je u gradu Decaturu u saveznoj državi Georgiji i bio svesrdni obožavatelj glazbe Beatlesa. U godinama koje su prethodile ubojstvu Chapman je pokazivao sklonost prema opsesivnom ponašanju, uključujući njegovu opsesiju umjetničkim djelima i glazbi Todda Rundgrena.

S Chapmanovog gledišta slavan je mogao postati samo ako bi izvršio atentat na poznatu osobu iz svog vremena. Mark David Chapman je stoga razmišljao i o atentatu na druge javne osobe, kao što su poznati televizijski voditelj i komičar Johnny Carson, Oscarima ovjenčana glumica Elizabeth Taylor, američki glumac, državnik i kasniji predsjednik Ronald Reagan ili drugi “Beatle” Paul McCartney.

Iako je volio Lennonov rad i nekoliko sati prije atentata stajao u redu kako bi dobio autogram, Chapmana su ražestili Lennonov životni stil i javne izjave. Nije odobravao pjevačeve izjave o tome da je njegov bend “popularniji od Isusa”, kao ni stihove Lennonovih pjesama “God” i “Imagine”.

Mark David Chapman 2012.

Chapmanov odvjetnički tim je u sklopu svoje obrane namjeravao imati svjedočenja stručnjaka za mentalno zdravlje koji su rekli da je ubojica bio u deluzijskom psihotičnom stanju. Chapman, spreman na suradnju s tužiteljem, tvrdio je da njegovi simptomi nisu bili dijagnoza shizofrenije.

Kada je suđenje bivalo sve bliže, Chapman je svojim odvjetnicima naglasio da se želi izjasniti krivim, a njegov nagon za ubojstvom opisao je Božjom voljom. Sudac je Chapmana smatrao sposobnim za suđenje, a atentator je osuđen na kaznu zatvora od 20 godina do doživotnog zatvora, uz uvjet da će mu biti omogućeno liječenje duševnih bolesti.

Osuđenik je prvih godina služenja zatvorske kazne odbijao intervjue za tisak. Naposljetku je pristao na intervju s novinarom Jackom Jonesom, koji je Chapmanove odgovore iskoristio u knjizi “Let Me Take You Down: Inside the Mind of Mark David Chapman”. Život Marka Davida Chapmana ekraniziran je u filmovima “The Killing of John Lennon” iz 2006. godine te “Chapter 27” iz 2007. godine.

Opet odbijen

Chapman je 2000. godine stekao pravo na uvjetnu slobodu te dvoznamenkasti broj puta podizao zahtjev za puštanje na uvjetnu slobodu. Posljednji takav zahtjev bio je u kolovozu 2020. godine kada je Chapmanov zahtjev za puštanje na uvjetnu slobodu 12. put odbijen. Tada 67-godišnji Chapman, dužnosnicima New Yorka tijekom saslušanja rekao je da nije bilo u redu ubiti pjevačku zvijezdu, no da je tražio slavu i da je imao zlo u srcu.

“Nisam više htio biti nitko. Neću kriviti nikoga drugoga što me doveo tamo. Znamo sam što radim, da je to što radim zlo, da to nije u redu. Toliko sam posesivno želio slavu da sam bio spreman dati sve i oduzeti ljudski život.

To je bilo u mom srcu. Želio sam biti netko i nije bilo nikoga da me spriječi. Povrijedio sam mnogo ljudi i ako me netko želi mrziti, to je u redu, jer shvaćam zašto bi to željeli”, rekao je Chapman.

2024. godine u veljači na rasporedu je 13. saslušanje za uvjetno puštanje.

Spomenik “Strawberry Fields,” nazvan po pjesmi The Beatlesa u Central Parku u New Yorku

Tijelo Johna Lennona kremirano je na njujorškom groblju Ferncliff u Hartsdaleu. Yoko Ono je Lennonov pepeo prosula u Central Parku u New Yorku, gdje i dan-danas stoji spomenik “Strawberry Fields”, nazvan po pjesmi The Beatlesa.