Četrdeset je godina od slavnog filma "E.T. - izvanzemaljac". Smatra ga se jednim od najboljih svih vremena

Američki filmski institut stavio je jedan od najpoznatijih i najpopularnijih znanstvenofantastičnih filmova na 25. mjesto najboljih filmova svih vremena, na 44. najpotresnijih, 6. najinspirativnijih i na 14. mjesto za glazbu.
Text

Ove godine navršila se 40. godišnjica filma »E.T. – izvanzemaljac« (»E.T. the Extra-Terrestrial«, 1982.) Stevena Spielberga, jednog od najpoznatijih i najpopularnijih znanstvenofantastičnih filmova svih vremena.

Pozadina nastanka filma je takva da nakon što su mu se u šezdesetima razveli roditelji, Spielberg je ispunio prazninu s izmišljenim izvanzemaljcem koji dolazi u njegov život.

Vezano za to Spielberg je rekao: »E.T. je bio prijatelj koji može biti brat kojeg nikad nisam imao i otac za kojeg nisam imao osjećaj da ga više imam.«

Dok je snimao film iz serije o Indiani Jonesu, »Otimači izgubljenog kovčega«, Spielbergu su se pojavile slike djetinjstva kad je također osjećao sličnu usamljenost.

Rekao je scenaristici Melissi Mathison o projektu koji je planirao s Johnom Saylesom, nazvanim »Night Skies«, o zlobnom izvanzemaljcu koji terorizira obitelj.

Spielberg i Mathison razvili su drugu priču iz propalog projekta, ovaj put s Buddyjem, jedinim prijateljskim izvanzemaljcem, i njegovom vezom s autističnim djetetom. Buddyjevo slijetanje na Zemlju u zadnjoj sceni scenarija postalo je začetak priče o E.T.-ju.

Carlo Rambaldi, koji je dizajnirao izvanzemaljce za Spielbergove »Bliske susrete treće vrste«, ponovo je angažiran da dizajnira izgled E.T.-ja.

Inspiriran svojom slikom, »Woman of Delta«, Rambaldi je kreaturi dao rastezljiv vrat. Lice je bilo inspirirano likovima Carla Sandburga, Alberta Einsteina i Ernesta Hemingwaya.

Film se počeo snimati u rujnu 1981. godine, a kako bi produkcija ostala tajna projekt je sniman pod naslovom »A Boy’s Life« jer Spielberg nije htio da itko zna radnju kako bi je mogao plagirati.

Radnja filma počinje u kalifornijskoj šumi dok grupa izvanzemaljskih botaničara prikuplja uzorke biljaka. Pojavljuju se vladini agenti, a izvanzemaljci bježe natrag u svemir u svom svemirskom brodu, ali ostavljaju jednog svoga iza sebe.

Priča se prebacuje u tipični dom u predgrađu Los Angelesa, gdje dječak po imenu Elliott (Henry Thomas) glumi slugu svojem starijem bratu, Michaelu, i njegovim prijateljima.

Dok ide po pizzu, Elliott opaža izgubljenog izvanzemaljca-botaničara. Kako mu obitelj ne vjeruje, Elliott ostavlja bombone u šumi kako bi privukao izvanzemaljca u svoju sobu.

Kada usamljeni Elliott sretne napušteno biće iz svemira, početni obostrani šok i strah pretvorit će se najprije u predivno prijateljstvo, a potom i u misiju spašavanja malog izvanzemaljca koji žudi za povratkom kući…

Nakon što je uvidio da je izvanzemaljac u biti krhko biće kojem treba pomoć, Elliott ga prihvati kao svog prijatelja te ga odluči nazvati E.T. Maleni E.T. se sprijatelji s Elliottovim bratom Michaelom i njegovom sestrom Gertie (Drew Barrymore), koji s njim otkrivaju razne nove stvari.

No E.T. je i dalje u opasnosti, jer ga traže ljudi koji su i prethodno otkrili pripadnike vrste te zbog kojih je ostao na Zemlji, daleko od svoje obitelji. Počinje velika potraga za njim…

Unatoč velikom prijateljstvu s Elliottom, on također žudi za domom te počinje graditi napravu putem koje će moći komunicirati sa svojom vrstom.

Stvari se počinju komplicirati kad se E.T. razboli, a njegova velika emocionalna povezanost s Elliottom utječe i na dječakovo zdravlje.

Da bi stvari bile još gore, pripadnici ljudske rase očajnički žele E.T.-ja, kako bi mogli proučavati vrstu drukčiju od njihove te se nađu na dobrom putu da ga pronađu.

Antologijska je scena u kojoj Elliott i E.T. odlaze u šumu na biciklu, gdje E.T. uspijeva kontaktirati sa svojim domom. Sutradan, Elliott se budi i shvaća kako je E.T. otišao, te se vraća svojoj tjeskobnoj obitelji.

Michael pronalazi E.T.-ja na samrti i odnosi ga Elliottu, koji također umire. Majka Mary ostaje prestravljena otkrivši sinovu bolest i umirućeg izvanzemaljca.

U tom trenutku u kuću upadaju i vladini agenti. Znanstvenici kuću pretvaraju u medicinsku ustanovu, stavljajući u karantenu Elliotta i E.T.-ja.

Veza između E.T.-ja i Elliotta nestaje kad E.T. odjednom umire. Elliott ostaje sam s nepomičnim izvanzemaljcem, ali primjećuje kako se ovaj vraća u život.

Elliott i Michael ukradu auto u koji je stavljen E.T. i počinje potjera. Odjednom, suočivši se sa slijepom ulicom, uspijevaju pobjeći pomoću E.T.-jeve telekinetičke sposobnosti, dignuvši se u zrak prema šumi.

E.T. stoji pokraj svemirskog broda, uzbuđen što se vraća kući. E.T. se oprašta s Michaelom i Gertie i, prije ulaska u brod kaže Elliottu: »Bit ću ovdje«, pokazujući svojim užarenim prstom na Elliottovo srce.

U tom trenutku i E.T.-jevo srce bilo je ispunjeno ne usamljenošću nego ljubavlju, a stupio je u magličasto svjetlo sa svojim geranijem.

Mnogi gledatelji našli su u »E.T.«-ju paralele sa životom Isusa Krista, uključujući profesora engleskog Ala Millara. Millar je objavio brošuru »E.T. – You’re More Than A Movie Star«, u kojoj je usporedio E.T.-jevo užareno srce s nekim prikazima Krista, kao i sposobnost izlječenja, njegov bijeg pred vlastima, smrt i uskrsnuće prije uzlaska na nebo.

Universal Pictures ušao je na kršćansko tržište s posterom nalik na Michelangelovo »Stvaranje Adama«, s logom »Mir«. Za razliku od toga, televizijski propovjednik Jimmy Swaggart proglasio je E.T.-ja »zvijeri iz pakla« te optužio Spielberga da je »Sotonin agent« (izvor: Wikipedija).

Spielberg je priznao da je ova scena potakla rasprave o tome je li film religijska parabola. Steven Spielberg je odgovorio kako nije htio napraviti religijsku parabolu, rekavši u šali: »Da sam ikad otišao svojoj majci i rekao: ‘Mama, snimio sam film kao kršćansku parabolu’, što mislite što bi rekla? Ona ima košer restoran u Los Angelesu«.

Ipak, jedna od tema filma, kao što je rekla i producentica Kathleen Kennedy, je tolerancija, koja će postati glavna tema Spielbergovih budućih filmova kao što su »Schindlerova lista« i »München«.

Glumac Peter Coyote dodao je kako dio popularnosti filma leži u tome da govori o nekome koji dobronamjerno dočekuje stranca i štiti ga u većinom zlonamjernom svijetu.

Film je pretpremijerno prikazan u Houstonu, Teksas, gdje mu je publika dala odlične ocjene. Premijeru je doživio na završnoj večeri festivala u Cannesu 1982., prije nego što je izdan u SAD-u, 11. lipnja 1982.

U prvom tjednu prikazivanja zaradio je 11 milijuna dolara. Kritičari su film proglasili klasikom. Roger Ebert je napisao: »Ovo nije jednostavno dobar film.

To je jedan od onih filmova koji nam otklanjaju oprez i osvajaju naša srca.« Michael Sragow iz Rolling Stonea je nazvao Spielberga »svemirskim Jeanom Renoirom…

Prvi put je stavio svoje zavidne tehničke vještine u službu svojih najdubljih osjećaja.« George F. Will bio je jedan od rijetkih koji su napisali negativnu recenziju, napisavši kako film širi rušilačke predodžbe o djetinjstvu i znanosti.

Film je bio nominiran za devet Oscara, a osvojio je četiri: za glazbu, zvuk, montažu zvučnih efekata i vizualne efekte. Bio je nominiran za najbolji film, režiju, scenarij, snimku i montažu.

Richard Attenborough osvojio je Oscara za najbolji film te godine (»Gandhi«), ali je rekao: »Bio sam siguran ne samo da će ‘E.T.’ pobijediti, nego da bi trebao pobijediti. Inventivan je, snažan i čudesan. Ja snimam više zemaljskije filmove.«

Na dodjeli Zlatnih globusa, film je osvojio nagradu za najbolju dramu te bio nominiran za režiju, scenarij i najboljeg novog glumca (Henry Thomas).

Udruga kritičara Los Angelesa dodijelila je »E.T.«-ju nagradu za najbolji film, režiju i nagradu Nova generacija za Melissu Mathison.

Skladatelj John Williams osvojio je Grammy, nagradu BAFTA i Zlatni globus za glazbu.

Williams je svoj rad na ovom filmu opisao kao izazov u stvaranju glazbe koja mora pobuditi suosjećanje za jedno čudno biće kao što je E.T. Kao i u njihovim prijašnjim suradnjama, Spielbergu su se svidjele sve teme pa ih je sve i uvrstio.

Njemu se toliko svidjela glazba iz posljednje potjere da je montirao sekvencu kako bi odgovarala glazbi.

Film je osvojio i nagrade Saturn za najbolji SF film, najbolju priču, najbolje izdanje DVD filmskog klasika, specijalne efekte, glazbu i najbolji poster, dok su Henry Thomas, Robert McNaughton i Drew Barrymore osvojili nagradu za najbolje mlade glumce.

E.T. je bio popularan i izvan Amerike; osvojio je nagradu za najbolji strani film na festivalu Blue Ribbon u Japanu, nagradu filmskih pisaca u Španjolskoj, nagradu Cesar u Francuskoj te nagradu David di Donatello u Italiji.

Američki filmski institut stavio je »E.T.« na 25. mjesto najboljih filmova svih vremena, na 44. najpotresnijih, 6. najinspirativnijih i na 14. mjesto za glazbu.

Citat »E.T. phone home« izabran je kao 15. najbolji među 100 najboljih filmskih citata u zadnjih 100 godina u izboru Instituta.