Bilo jednom na divljem Costnerovom zapadu

Prije negoli zli jezici izlanu onu neslavnu rečenicu »Pa tko još gleda kaubojske filmove osim mojeg oca?«, podsjetit ću vas kako je riječ o žanru koji je davno prešao obale matičnih S.A.D.-a i s vremenom se udomaćio na gotovo svim kontinentima uključujući Europu, Aziju, Australiju, Južnu Ameriku pa čak i Afriku i koji se snima još uvijek. Istina, westerni, iliti u nas populistički nazvani ‘kaubojci’, nisu već desetljećima na tronu najznačajnijih filmskih žanrova kao što su to bili primjerice 40-ih i 50-ih godina prošlog stoljeća, ali zahvaljujući određenim personama, nije niti na izdisaju kako bi neki naivno mogli zaključiti. Istina jest kako su od začetka ‘novog Hollywooda’ naovamo westerni polako gubili na svojoj popularnosti zahvaljujući nekim novim ‘klincima’ poput Spielberga ili Lucasa, koji su moćnim filmskim studijima osigurali brda ‘zelenih novčanica’ kroz prve ‘blockbustere’ i ljubitelji kaubojaca su se opravdano zabrinuli kako bi njihov omiljeni žanr lako mogao postati povijesna relikvija koja ne interesira nove generacije.

Ples s vukovima

Već 80-ih, žanr je bio ugušen ZF spektaklima, hororima, teen komedijama i akcijskim eskapadama, i tek su rijetki poput besmrtnog Clinta Eastwooda uspijevali mit o ‘Divljem zapadu’ održati živim. A zatim se dogodila 1990. i ‘’Ples s vukovima’’. Do tad tek proslavljeni glumac iz spomenutih 80-ih, Kevin Costner, odlučio je pokušati učiniti nešto čega su se mnogi pribojavali. Costner je naime stvorio čistokrvni western epskih proporcija koji je među ostalim konačno skinuo stigmu s autohtonih stanovnika njegove voljene zemlje, istih onih koji su kroz filmsku povijest najčešće prikazivani kao monstruozna i krvoločna rasa koja će učiniti sve što je u njezinoj moći kako bi uništila ‘bijele’ doseljenike. Naravno, Hollywood je jedno, a povijesne činjenice nešto sasvim drugo. Danas mislim gotovo svi znaju kako su opisane stvari bile potpuno suprotne i kako je danas moćni S.A.D. nastao na krvi jedne nacije. No, da ne lutam suviše s teme, Costner je sa svojim ‘’Plesom s vukovima’’ uspio slomiti otpor filmske industrije, osvojiti srca gledatelja i revitalizirati posrnuli žanr.

Unatoč hvalospjevima kritike i publike, ali i osvojenim Oskarima koje je Costnerov film osigurao, western nije dobio očekivan uzlet, ali je svakako utabao put onima koji su uslijedili. Prvenstveno Clintu Eastwoodu i njegovom remek-djelu ‘’Nepomirljivi’’. Njihov primjer možda i nije izazvao opći trend u ‘tvornici snova’, no žanr je preživio, a to je u konačnici najvažnije. Kroz narednih nekoliko desetljeća smo tako mogli svjedočiti brojnim žanrovskim perjanicama poput onih stvorenih u briljantnom umu Quentina Tarantina, a i sam Costner se nerijetko vraćao u ‘preriju’ kroz filmove ‘’Wyatt Earp’’ i ‘’Divlja prostranstva’’ ili TV serijal ‘’Hatfieldovi i McCoyi’. Je l’ ga enorman uspjeh recentne TV serije Taylora Sheridana, neo-western ‘’Yellowstone’’, ponukao da još jednom iz ladica izvuče scenarij svojeg životnog projekta kojeg bezuspješno nudi filmskim studijima još od konca 80-ih, obuče kaubojske čizme i na glavu natakne ridikulozni šešir, ne znam, ali znam da je u svoj najnoviji film, točnije, filmove uložio gotovo sve što ima. Da, dobro ste pročitali. Poput slavnog redatelja Francisa Forda Coppole koji je ove godine također predstavio svoj životni projekt ‘’Megalopolis’’ u koji je uložio sav ‘svoj’ novac, Costner je za western ep ‘’Horizont: Američka saga’’ iskeširao vlastitih 38 milijuna dolara (!). Uzevši u obzir kako Costner odavno nije najvruća roba u Hollywoodu i kako su njegovi honorari daleko skromniji od onih mlađih mu kolega, to je uistinu pravi hazarderski, no svejedno hvalevrijedan potez. Red bi sad bio da vam konačno u kratkim crticama i prepričam samu radnju filma, točnije, prvog nastavka potencijalne sage.

Početak Civilnog rata

Radnja nas odvodi u S.A.D. i period uoči samog početka Civilnog rata. Brojni avanturisti, oportunisti, ali i običan narod željan boljeg života biva zaveden misterioznim plakatom fiktivnog gradića imena Horizon smještenog negdje u dolini San Pedro, u blizini američko-meksičke granice. Ono što mnogi ne znaju jest da taj gradić uopće ne postoji i kako ta zemlja još uvijek vrvi brojnim plemenima Apaša koji i nisu baš oduševljeni idejom dijeljenja svoje zemlje s bijelcima. Unatoč činjenici što su prvi doseljenici izvukli deblji kraj u okršaju sa spomenutim domorocima (točnije jednim planinskim plemenom), to isto mjesto su nakon kraćeg vremena okupirali deseci novih doseljenika koji su tamo odlučili sagraditi svoje domove. I kad su pomislili kako su pronašli novi raj, jedne večeri doseljenike iznenadi silovit napad neprijateljskog plemena iz kojeg glave jedva uspiju izvući tek pojedinci.

Užasna vijest o masakru zahvaljujući preživjelom dječaku dospije i do udaljenog vojnog garnizona kojim upravlja uštogljeni pukovnik Houghton (Danny Huston). Pukovnik unatoč zahtjevu svojeg poručnika Gephardta (Sam Worthington) ne naredi odmazdu i potragu za počiniteljima, no to ne spriječi grupicu plaćenika koja je svjesna kako će zaraditi hrpu novca na indijanskim skalpovima. Paralelno, u mali rudarski gradić smješten u Montani sa svojim ljudima dojaše i dotični Hayes Ellison (Kevin Costner), tragač za zlatom i vješti revolveraš. Njemu pak po dolasku u mjesto u oko upadne lokalna, krajnje uporna mlada prostitutka Marigold (Abbey Lee). Silom prilika, točnije, momenta ‘krivog čovjeka na krivom mjestu’, Hayes se sukobi s krvožednim, manijakalnim Calebom (Jamie Campbell Bower) iz klana Sykes što pokrene čitav niz neočekivanih događaja. U isto vrijeme, prema Horizonu se uputila još jedna karavana doseljenika koju predvodi iskusni kauboj Matthew Van Weyden (Luke Wilson).

Zvuči vam možda pomalo konfuzno? Podosta likova i različitih lokacija ni s čim povezanih? Vjerujte mi, ovo nije ni sam ‘vrh scenarističkog ledenjaka’ kojeg su John Baird i Costner ispisali. Za početak moram naglasiti kako je ‘’Horizont: Američka saga’’ tek prvi u nizu od četiri planirana nastavka i kako traje impozantnih tri sata (!). Unutar tog perioda, Costner nas upoznaje s čitavom gomilom likova, lokacija, prepletenih i još uvijek neprepletenih priča i događa se, ne samo nama gledateljima, već i njemu kao redatelju da pomalo gubimo konce. Amerikanci bi to najbolje pojasnili izrazom kako je film ‘all over the place’ ili ti na pojednostavljenom našem – razbacan na sve strane. Posve sam svjestan autorske intencije odavanju počasti epskim westernima iz doba ‘zlatnog Hollywooda’ poput nezaboravnog ‘’Kako je osvojen Divlji Zapad’’ (1962.), no dok su spomenutog, primjerice, režirala čak trojica velikana žanra – John Ford, Henry Hathaway i George Marshall, siroti Costner se ovdje nerijetko guši u vlastitoj ambiciji.

Greške u scenariju

Iz ozbiljnog ozračja i prilično brutalnih sekvenci poput masakra i krvavih obračuna pa sve do gotovo infantilnog ljubavnog gugutanja u kojem se zrela žena Sienna Miller sramežljivo skriva iza drveta dok promatra simpatiju, lako se može zaključiti kako Costner ni sam nije bio siguran kako sve stvari posložiti na najbolji način. Uz navedeno, još se jedna negativna stvar dogodila. Naime, jedna od ženskih akterica, do tad značajnih likova (neću vam »spojlati« koji) je u jednom trenutku samo netragom nestala bez ikakvog suvislog scenarističkog odgovora. Također, uz toliki broj likova i paralelnih radnji, nerijetko ste dojma kako gledate nekoliko epizoda kakve visoko budžetirane TV serije spojene u jednu cjelinu. Da, sasvim sam svjestan kako je ovo tek prvi nastavak potencijalne kvadrologije (drugi bi se također trebao prikazati u kinima ovog ljeta dok je snimanje trećeg nastavka započelo potkraj svibnja), ali takve greške se ipak ne bi trebale događati.

Unatoč navedenim i još nekim sitnijim opaskama, Costner je u konačnici kreirao jedan izvanredan kino doživljaj kakve bismo trebali gledati i češće na velikim ekranima. Glumački ansambl je impozantan i krajnje neobično složen od silnog broja vrhunskih karakternih glumaca poput Michaela Rookera, Willa Pattona, Jeffa Faheya, Jamesa Russoa ili Dale Dickey, gotovo je savršeno posložen. Priča sve skupa evocira niz znanih i manje znanih žanrovskih ostvarenja uključujući i recentniji prequel spomenutog ‘’Yellowstonea’’, fantastičnu ‘’1883.’’, produkcija djeluje daleko bolje negoli to kazuje sam finalni budžet, a Costner..? Paaa, na trenutke briljira redateljski, na trenutke je pogubljen, ali sam sveukupno dojma kako se u ovom slučaju bolje snalazi ispred kamere. ‘’Horizon: Američka saga – Prvi dio’’ nije film bez mana kao što mu niti ne manjkaju vrline, no za sad mi je ipak dosta slabiji od Costnerovih prijašnjih redateljskih izleta ‘’Divlja prostranstva’’ i posebno ‘’Ples s vukovima’’. Naravno, cijelu priču ćemo ipak bolje sagledati kao cjelinu kad ih sve, a držim mu fige da u tome uspije, snimi.