Zrinka Serventi: 'Podvelebitski prostor ima brojne tajne iz prošlosti'

U izložbenim prostorijama Zavičajnog muzeja Pučkog otvorenog učilišta Obrovac do 31. listopada otvorena je multimedijalna izložba »Tajne svijeta mrtvih podvelebitskog prostora«. Izložba predstavlja rezultat dugogodišnje suradnje Zavičajnog muzeja Obrovac i Odjela za povijest Sveučilišta u Zadru i ujedno završnu fazu dvogodišnjeg istraživačkog projekta »Memento mori: antički svijet mrtvih podvelebitskog prostora«, čija je voditeljica izv. prof. dr. sc. Zrinka Serventi.

Uz Serventi, autorice izložbe su i dr. sc. Marina Jurjević i prof. dr. sc. Anamarija Kurilić s Odjela za povijest Sveučilišta u Zadru.

Pod njihovim vodstvom provedena su zajednička arheološka istraživanja na dva važna lokaliteta – groblju uz starokršćansku crkvu sv. Vida u Gornjem Karinu te na području nekropole podno arheološkog lokaliteta Zelengradina u Zelengradu. Rezultati tih istraživanja čine srž izložbe i donose nova saznanja o naseljenosti i kulturnim utjecajima podvelebitskog prostora kroz stoljeća.

Prolaznost života

– Ovom izložbom želimo približiti bogatstvo tog prostora javnosti. Riječ je o području koje je iznimno zanimljivo i povijesno vrijedno, a još uvijek nedovoljno istraženo. Na prostoru Gornjeg Karina već se godinama provode arheološka istraživanja, a u okviru ovog projekta posebno smo se posvetili grobovima uz kasnoantičku, odnosno ranokršćansku crkvu.

Ondje smo otkrili brojne kamene ukrase te u jednom grobu pronašli rijedak koštani češalj s biblijskim motivima na obje strane, istaknula je izv. prof. dr. sc. Serventi, dodavši kako ovakvi nalazi potvrđuju povezanost tog prostora s rimskim svijetom i njegovu dugotrajnu naseljenost.

Drugi istraživani lokalitet, Zelengrad, otkrio je tragove rimske naseobine i nekropole koja je, prema pretpostavkama, bila povezana sa stambenim dijelom tog antičkog naselja.

– Sam naslov izložbe podsjeća na prolaznost života. Dugo se bavim pitanjima vezanima uz prapovijesne i antičke nekropole, stoga je bilo prirodno da izložba prati taj tematski smjer.

Podvelebitski prostor skriva brojne tajne, a ovim projektom uspjeli smo ih barem djelomično rasvijetliti, dodala je Serventi.

Interaktivno iskustvo

U sklopu izložbe predstavljena su i recentna istraživanja rimskodobne nekropole u uvali Caska na Pagu, kao i rezultati analiza nekropola s različitih lokaliteta šireg podvelebitskog područja.

Stručni tim uključivao je brojne znanstvenike – Ivana Jerkovića, Fabija Cavallija, Josipu Baraku Pericu, Andreja Bašića, Krešimira Baljkasa, te studenticu povijesti Leu Lovrić i studenta arheologije Luku Žarkovića.

– Posjetitelji mogu vidjeti i posebne rekonstrukcije kroz upotrebu moderne tehnologije. Kolega Cavalli izradio je rekonstrukciju lica dvaju pokojnika iz grobova crkve sv. Vida, dok je kolega Bašić izradio trodimenzionalnu rekonstrukciju grobnih priloga iz nekropole u uvali Caska.

Naime, Caska je treći arheološki lokalitet u sklopu projekta, nalazi se u Novalji na otoku Pagu i već je ranije bio populariziran kroz prethodnu izložbu, objasnila je dr. sc. Serventi dodajući kako posjetitelji mogu skenirati i QR kodove te pogledati detalje putem 3D prikaza, što, kako ističe, omogućuje interaktivno iskustvo inače nedostupnih predmeta, koji na izložbama u praksi stoje iza stakla.

Izložba je popraćena i prigodnim deplijanima, a financijski je podržana od strane Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske, Grada Obrovca i samog projekta »Memento mori…«, a javnosti donosi jedan novi uvid u bogatu, ali još uvijek nedovoljno istraženu baštinu podvelebitskog kraja.