U Gradskoj knjižnici Zadar otvorena izložba radova zatvorenika: 'Promjena je moguća dok su ljudi još unutar sustava...'

Zakoračivši kroz glavna ulazna vrata Gradske knjižnice Zadar posjetitelje će već na Pultu dočekati šarenilo kreativnih radova posebnih po tome što su nastali u zatvorima od Zadra, Šibenika i Splita pa sve do Dubrovnika. Riječ je o izložbi »Pitanje kulture III« koja predstavlja svojevrsni bijeg u maštu onih koji su lišeni fizičke slobode iz različitih razloga, a može se razgledati do 29. studenoga.

Ti radovi dio su trogodišnjeg projekta koji je ove godine pokrenula splitska Udruga ANST 1700 s ciljem organiziranja slobodnog vremena zatvorenika.

Kako ističe voditeljica projekta i stručna suradnica Hrvojka Lovrić, namjera je u sive zatvorske ćelije donijeti raznolikost kulturnog programa i ponuditi sadržaje koji će zatvorenicima omogućiti da kvalitetno ispune svoje slobodno vrijeme. Upravo kroz kreativne likovne radionice, kaže, potiču jačanje njihova psihosocijalnog statusa.

U radovima se vidi fokus i preciznost

Stvaranjem protiv stresa

Hrvojka redovito obilazi zatvore i vodi radionice u kojima je naglasak na upotrebi recikliranih materijala. Provela nas je kroz izložbu i pritom naglasila kako se projekt provodi u suradnji sa zadarskom Udrugom Portat te kako je financiran od strane Ministarstva pravosuđa i uprave te Ministarstva digitalne transformacije.

– Ovo nisu samo kreativni radovi. Bitne su priče koje stoje iza svakog od njih, ističe voditeljica dok prolazimo između vitrina u kojima se nalaze promišljeni i precizno izvedeni radovi u različitim tehnikama. Da ne znamo gdje su nastali, lako bismo pomislili da ih je izradio netko s likovne akademije.

Hrvojka Lovrić

Na izložbi se mogu vidjeti različite rukotvorine, crteži, slikarski radovi, keramika i razne kombinirane tehnike.

– Radovi pokazuju da svaka osoba iza zatvorenih vrata može stvarati, može raditi na sebi i pronaći smisao u tome. Naš stručni tim svakodnevno svjedoči njihovom psihosocijalnom rastu, smanjenju napetosti i načinu na koji se počinju nositi sa stresom, naglašava Hrvojka te dodaje kako od ove godine u zatvore diljem Dalmacije nerijetko dolaze i poznate ličnosti.

– Do sada su ih posjetili, primjerice, novinar i fotoreporter Feđa Klarić, alpinist Stipe Božić te glumac Leon Lučev. Svaki od njih donio im je inspiraciju i nadu, navodi voditeljica, pokazujući nam na radove nastale uz vodstvo akademske slikarice Milane Stojić Veže, koja već dugi niz godina vodi likovne radionice u zatvorima, kao i radove likovnog edukatora Petra Bilića.

Iza svakog rada stoji osobna priča

Promjena je moguća

Mnogi od njih nakon isteka kazne svoje radove nose kući ili ih poklanjaju najbližima.

– Ovim projektom želimo poručiti da je promjena moguća dok su još unutar sustava. Važno je da zajednica shvati da su ti ljudi dio nas, i da će se jednog dana vratiti među nas. A kada na tom putu nauče nove vještine, ojačaju samopouzdanje i postanu odgovorniji, onda se i lakše reintegriraju u društvo, naglašava Hrvojka.

Veliku podršku u tome pruža stručni tim tretmana u zatvorima.

– To su ljudi kojima je zaista stalo i bez njih ništa od ovoga ne bi bilo moguće. Zatvorenicima je ovo potpuno novo područje. Odjel tretmana bira sudionike, ne sudjeluju svi, ali oni koji sudjeluju, sudjeluju srcem. Kroz evaluacije smo utvrdili visok stupanj zadovoljstva i često traže još, otkriva nam Hrvojka.

Projekt je pokrenula splitska Udruga ANST 1700

Puno to govori o važnosti ovakvih projekata unutar surovog, često dehumanizirajućeg zatvorskog sustava. Iako nismo imali priliku razgovarati sa zatvorenicima, Hrvojka nam je približila njihove dojmove.

– Svi ističu kako im vrijeme brže prolazi kad rade nešto kreativno, da su ispunjeni i da im je to mnogo bolje nego samo stajati u sobi. Posebno im znači kad mogu pokloniti nešto što su sami izradili. Kroz to im se bude i emocije koje su možda zakopali duboko u sebi, objašnjava stručna suradnica i dodaje kako je kreativni rad nesumnjivo i terapijski.

Terapijski učinak

Dok prolazimo izložbom i slušamo njezina iskustva, razgovor se prirodno okreće onima koji najbolje razumiju koliko kreativnost može biti terapijska. Jedan od njih je i Siniša Kabić Peters, predsjednik Udruge Porat, koja radi s ovisnicima, njihovim obiteljima i djecom kroz različite projekte, ali i kroz kreativne radionice. Naglašava kako takve aktivnosti imaju snažan učinak na ljude u teškim životnim situacijama, poput zatvorenika.

– Mogu pripremiti radove za djecu, obitelj… time jačaju te veze, ali i svoje samopouzdanje. Ovo što danas gledamo, ova izložba, velika je pohvala za njih i siguran sam da im znači jako puno, govori Kabić Peters, čija je udruga u projektu sudjelovala ponajprije u organizaciji izložbe.

Siniša Kabić Peters

Ne skriva koliko su ga radovi dirnuli.

– Radovi su odlični. Iskreno, šokiran sam koliko su dobri. Crteži ugljenom i tušem su fantastični. Rekao bi čovjek da je to radio netko tko ima akademiju iza sebe, a ne ljudi koji to možda rade prvi put u životu, govori dok zastaje pred radovima.

Na pitanje jesu li zatvorenici kroz radionice možda otkrili umjetnost u sebi, odgovara kako pretpostavlja da je puno njih ostalo šokirano vlastitim sposobnostima za koje možda nisu ni znali.

– Svi radovi su čisti, precizni, uredni. Vidi se fokus, vidi se zadovoljstvo. Vidi se da im je to važno, zaključuje Kabić Peters.