Utorak, 14. siječnja 2025

Weather icon

Vrijeme danas

7 C°

ZAŠTO SMO SIROMAŠNI

U Gradskoj knjižnici predstavljena knjiga Ferdinanda Perinovića

Autor: Đurđa Baljak

13.01.2025. 15:45
U Gradskoj knjižnici predstavljena knjiga Ferdinanda Perinovića

Foto: Mate Komina



U Multimedijalnoj knjižnici Gradske knjižnice Zadar održano je predstavljanje knjige Ferdinanda Perinovića naslova »Zašto smo siromašni« i zašto ne bismo trebali biti. Tu je misao autor sažeo na koricama knjige sljedećim riječima, koje je tom prigodom pročitao pred okupljenima.


– Ako počnemo misliti da nema smisla boriti se za dobro, za blagostanje, tada možemo biti sigurni da pripadamo u bića koja nisu moralna, a otuda ni slobodna. Ako počnemo misliti da nema smisla izaći na izbore, možemo biti sigurni da pripadamo u bića, koja ne samo da nisu moralna, nego su i bez osjećaja prema siromasima, koji nisu slobodni.


Štoviše, mi imamo dužnost, ne samo izaći na izbore, nego i da prema svakom čovjeku postupamo tako kao da je on slobodan; može biti da on s pomoću te pretpostavke vlastite slobode zbilja postane slobodan i riješi se vlastitog siromaštva, pročitao je autor Perinović, na čijim se koricama knjige, između ostalog, pored fotografije starice koja kopa po kanti smeća, nalazi i prikaz skulpture sv. Zoila, koji je upravo zaštitnik siromašnih Zadrana.


Identitet grada




Na promociji ove knjige sudjelovali su i recenzent Marko Vučetić, predsjednik zadarskog Gradskog vijeća i pročelnik Odjela za filozofiju Sveučilišta u Zadru, te Jure Zubčić, županijski vijećnik SDP-a, obojica društveno angažirani, koji su iz svojih perspektiva podijelili viđenje ovog književnog djela autora Perinovića koji je rođen i odrastao na Kalelargi te koji je u svojih dvanaest knjiga, na svoj osebujan način, do detalja opisao pojedine detalje prošlosti.


Jure Zubčić dodao je kako je svaka Perinovićeva knjiga dijelom autobiografska, ali i da se sâm pronašao u mnogim njezinim dijelovima, prepoznavajući naslijeđe onih starijih što je postalo dijelom njegovog identiteta i odrastanja.


– Odrastajući u Zadru, naučite od roditelja i drugih o mjestima poput Kidriča, koji više ne postoji, iako su ti nazivi ostali važan identitetski dio grada. Knjiga je zanimljiva jer nas poučava greškama starijih, posebno ističe prijelaz iz jednog gospodarskog sustava u drugi, gdje su preuzeli možda ono najgore.



Nekad je bilo više solidarnosti prema radnicima, dok danas trčimo za efikasnošću, gubeći pritom ljudsku crtu. No, ekonomija nije svrha sama po sebi – moramo biti solidarni i prepoznati one kojima prava nisu zajamčena, naglasio je 35-godišnji Zubčić.


Recenzent Marko Vučetić podijelio je svoje dojmove o knjizi, izražavajući zadovoljstvo brojnošću publike, ali i njihovim zrelim godinama budući da su većinom bili prisutni umirovljenici.


(Be)smisleno postojanje


– Čovjek je jedino biće koje može postaviti pitanje o tome što se dogodilo i što se događa. Ako to pitanje niste postavili, niste ostarjeli niti jedan dan, a vaše je postojanje besmisleno.


Kada postavljamo takva pitanja, dužni smo donijeti moralni stav, kaže Vučetić i dodaje da smo svi mi posljedica onoga što je bilo prije nas.


Tu povezanost s prošlošću prepoznaje već na prvoj stranici Perinovićeva knjige, gdje se autor poziva na Božju zapovijed »Poštuj oca i majku…«.


Međutim, Vučetić poziva na stvaranje nove zapovijedi, primjerene, kako kaže, vremenu u kojem živimo, ističući primjer Perinovićeve »jedanaeste zapovijedi« u kojoj se moralno biće obraća Bogu: »Ne laži Plenkoviću, ne biraj lopove za ministre…«.


– To je zapovijed za svijet u kojem trebamo živjeti. Da bismo se mogli suprotstaviti krađi i lažima, moramo se uzdignuti kao moralna bića, kazao je Vučetić.


Marko Vučetić sažeo je filozofski okvir knjige Ferdinanda Perinovića kroz prizmu filozofa Martina Heideggera, ističući njegovu sposobnost da otkrije postojanje u konkretnom vremenu i prostoru te o njemu donosi sud.


Perinović, kaže Vučetić, ne želi da Zadar ostane grad šutnje, gdje građani redovito kapituliraju pred režimima. Mentalitet Zadrana opisuje kao mentalitet zatvorenika vlastitog logora, u kojem su sami upravitelji.


– Ovo je knjiga o zadarskoj demokraciji, povijesti ruševina i neuspjehu društva koje nije očuvalo dostojanstvo, već je palo pred privatizacijom i pljačkom, poručio je Vučetić, dodavši kako je autor Perinović rođen 1945. godine, osamdeset godina od pada fašističkog režima, ali se ne miri s tim datum te direktno i dalje progovara o boljkama našeg društva.