Renato Švorinić: Zadarsko kazališno ljeto zbog turista treba adekvatniji prostor

Večeras započinje Zadarsko kazališno ljeto koje ove godine slavi svoj 30. rođendan. Prilika je to za prisjećanje na same početke, bogatu povijest, važne trenutke i izazove. Prisjećajući se vremena odmah nakon Domovinskog rata, 1995. godine, ravnatelj HNK Zadar Renato Švorinić ističe kako je Zadar tada bio grad koji se dizao iz pepela, a prve produkcije, poput legendarne »Kafeterije« koju su realizirali Mužić i njegovi suradnici, vraćale su nadu i vjeru u bolji život.

Tih godina, kada Zadar nije bio preplavljen turistima i bukom, ovaj je kulturni festival imao posebno značenje za duhovno ozdravljenje grada zbog čega ova manifestacija i traje 30 godina.

Novi izazovi

Danas se suočavaju s novim izazovima, a najveći izazovi za dramske produkcije su borba s bukom, gužvom i vrućinom. Premda tehnička ekipa ulaže izuzetne napore kako bi realizirala sve zahtjeve, i dalje ostaje neostvarena želja za Ljetnom pozornicom na Kapetanovoj kuli koja bi mogla pružiti adekvatnu infrastrukturu za sve ljetne događaje.

– Sad su drukčiji uvjeti, više ne postoje prikladni prostori za dramske produkcije, ti prostori zahtijevaju tišinu, pristupačnost… Ali, takva je situacija i u Dubrovniku i u Splitu, jednostavno način života diktira uvjete kojima se moramo prilagoditi, zbog toga radimo premijeru u Kazalištu lutaka Zadar.

Osim toga, ni temperature više nisu kao prije 30 godina, sad se ljudi bolje osjećaju u klimatiziranom nego na otvorenom, tumači Švorinić osvrnuvši se na trenutne glavne izazove.

– Tehnika je svake godine izloženija sve većim zahtjevima, a tehničarima treba odati veliko priznanje i naklon, imamo šestero ljudi koji ulažu velike napore da bi se sve to moglo realizirati. Žao mi je što nismo uspjeli realizirati Ljetnu pozornicu, to nam je bilo u planu još prije trinaest, četrnaest godina na Kapetanovoj kuli.

Ovo nije problem samo Kazališta i Kazališnog ljeta, već svih izvedbenih umjetnosti, treba nam mjesto s infrastrukturom, s pozornicom, gledalištem s 1.200 mjesta koje bi bilo adekvatno za sva ljetna događanja, ističe ravnatelj.

No, usprkos tome, odaziv publike je od samih početaka pa do dan-danas i više nego dobar.

– Ne možemo se požaliti, imamo stvarno dobru popunjenost gledališta, riječ je o kapacitetu od oko 220 ljudi kada se radi o dramskim izvedbama, a na koncertima ih je nešto više. Nadam se da će tako biti i dalje, dodaje.

Ovogodišnje Zadarsko kazališno ljeto otvara predstava nastala u koprodukciji s Kazalištom lutaka Zadar »Oporuka« ili »Teštament«, pod redateljskom palicom Zorana Mužića, koja okuplja glumce koji su sudjelovali u prvim predstavama Zadarskog kazališnog ljeta.

– To je hommage predstavi »Kafeterija« koja je igrala prije 30 godina, pučka komedija u kojoj će se mnogi ljudi prepoznati, a nakon premijere nastupit će Matija Dedić, Zoran Predin i Kristijan Beluhan. Umjesto obilježavanja 30 godina klasičnim vatrometom, obilježit ćemo ovu veliku obljetnicu vatrometom glazbe, kaže slikovito Švorinić.

U okviru Zadarskog kazališnog ljeta igrat će brojne predstave, a jedna od njih, kao i uvijek, djelo je Zadarskog plesnog ansambla, Drame Plus, i tako dalje. Također, Jazz festival slavi deset godina.

– Imamo zanimljiv postav. Otvaramo taj festival s velikom zvijezdom, Omarom Hakimom koji je nastupao sa Stingom. On dolazi u Zadar zajedno sa svojom suprugom Rachel Z. Nakon toga je Raphael Wressnig, a zadnji dan Lehmanns brothers iz Pariza, izvanredan jazz band koji je prvi put u Hrvatskoj, najavljuje Švorinić.

Na umjetničkom nivou

Iako s obzirom na tehnički proračun Grada Zadra financijska sredstva kasne, Švorinić se nada da će se festival, zahvaljujući vlasitim prihodima, pokroviteljima i sponzorima, uspjeti održati na nivou.

– Bitno je da kazalište korespondira sa stvarnošću, da ne ide ispod umjetničkog nivoa koji bi ispunjavao populističke zahtjeve, da se ne odvija pred malim brojem ljudi, inače se pretvara u privatnu zabavu. Treba postojati komunikacija između publike i protagonista, ističe ravnatelj, i dodaje da je jako važno da manifestacija traje te da interes za nju ne jenjava.

– Samo se nadam da ćemo u dogledno vrijeme napraviti iskorak prema nekoj drugoj pozornici, jednostavno ćemo morati pred najezdom turizma odlaziti na druga mjesta, to je najveći izazov za sve izvedbene umjetnosti, programe i produkcije koje se odvijaju ljeti.

Kad bismo imali logistiku, bilo bi lakše nešto organizirati, logistika iziskuje i troškove i napore, za koncerte treba dovesti i postaviti pozornicu, razglas, stolice i graditi od nule svaki dan, zaključuje ravnatelj.

Zadarsko kazališno ljeto predstavlja ne samo kulturni događaj, već i simbol trajanja, prilagodbe i ustrajnosti. Od prvih koraka u poratnom Zadru do današnjih izazova s bukom, gužvom i klimatskim promjenama, festival je zadržao svoju važnost i posebnost.

Ravnatelj Renato Švorinić naglašava potrebu za daljnjim razvojem i prilagodbom, posebno u kontekstu osiguravanja adekvatnih prostora za izvedbene umjetnosti.

Publika je tijekom svih ovih godina ostala vjerna festivalu što svjedoči o njegovoj kvaliteti i značaju za zajednicu. S vizijom budućnosti koja uključuje bolju logistiku i infrastrukturu, Zadarsko kazališno ljeto nastavit će obogaćivati kulturni život Zadra, povezujući tradiciju s modernim izazovima.