Predstavljena multimedijalna izložba analogne fotografije »Fotolom«

U Knjigozemskoj je predstavljena multimedijalna izložba analogne fotografije »Fotolom – greške i distorzije u razvijanju negativa«. Izložbu je organizirala ekipa fotosekcije »Bonaca« koja djeluje unutar Knjigozemske, a ovim su događajem ujedno obilježili i drugu godinu svog rada.

Na izložbi su predstavljeni radovi Barbare Šegote, Damjana Vukoja Peranića, Petra Vickovića, Svena Bašića, Gabriela Vlakančića, Josipa Bučića, Leonore Shale, Kristiana Bilanžića, Roka Perkovića i Slavena Petrija.

Igra istraživanja

Analogna fotografija temelji se na fotoosjetljivom sloju srebra koji reagira na svjetlost uzrokujući kemijske promjene. Tijekom razvijanja ispiru se oni slojevi koji nisu bili izloženi svjetlu, čime nastaje negativ – na njemu su osvijetljeni dijelovi prozirni ili bijeli.

Kada se negativ prenese u pozitiv, svijetli dijelovi postaju tamni, a tamni svijetli, čime nastaje konačna fotografija. No, upravo greške u tom procesu čine glavni fokus ove izložbe – od diskoloracija i pretjeranog kontrasta do slučajnog osvjetljavanja filma i topljenja emulzije.

Umjesto da ih promatraju kao neuspjehe, autori i autorice prihvaćaju ih kao dio kreativnog procesa, pokazujući ljepotu nesavršenosti analogne fotografije.

– Izložba »Fotolom« nastala je iz pogrešaka u procesu razvijanja negativa i drugih nesavršenosti u analognom fotografskom postupku. Te greške, ili »fotolomovi«, neizostavni su dio našeg fotografiranja i razvijanja fotografija.

Ponekad je dovoljan trenutak nepažnje ili zaborava pri odabiru kemikalija, neočekivani kvar fotoaparata ili vas osoba koja razvija film ne razumije. Umjesto očajavanja zbog distorziranih fotografija, odlučili smo prigrliti nesavršenosti analognog filma i nas samih.

Stoga na ovoj izložbi otkrivamo ljepote i priče kadrova koji bi inače ostali zaboravljeni, započinje Kristian Bilanžić, predsjednik Udruge Punktum te jedan od izlagača, dodatno opisujući izložena djela.

– Na izložbi su prikazane razne diskoloracije, izrazito kontrastne fotografije, slučajno višestruko razvijeni snimci, pa čak i kadrovi u kojima je film slučajno bio izložen svjetlu. Također, jedan od radova prikazuje trenutak kada se emulzija na fotoosjetljivom filmu jednostavno rastopila.

Što se tiče motiva, oni su različiti – od portreta, prirode i kukaca do makrofotografije i apstrakcije. No, primarni fokus bio nam je na samim greškama, a ne na motivima. Najveća čar analogne fotografije leži u stalnoj potrebi za prisutnosti – u procesu donošenja odluka pri razvijanju filma, ekspoziciji i samom snimanju.

Upravo ta igra istraživanja i eksperimentiranja čini analognu fotografiju posebnom. A onaj trenutak kada vidiš čisto razvijen negativ? To je najbolji dio – naravno, uz druženje s ekipom.

Razmjena znanja

Bilanžić je i jedan od inicijatora fotosekcije »Bonaca«, koja je nastala prije dvije godine na temelju već, kako ističe, bogate povijesti radionica na temu analogne fotografije koje je u Knjigozemskoj održavao Slaven Petani, također jedan od izlagača.

– ​Ivan Ćuća i ja odlučili smo pokrenuti »Bonacu« kao opuštena nedjeljna druženja, bez stroge forme radionice, već kao prostor za razmjenu znanja o analognom filmu i fotografiji. Budući da smo imali opremu, počeli smo razvijati analogne filmove, skenirati negative i pretvarati ih u digitalne pozitive.

Ideja nam je bila stvoriti zajednicu ljubitelja analogne fotografije – i to je na kraju zaživjelo. Znanje smo stekli od Slavena Petanija, bivšeg predsjednika udruge Punktum i voditelja radionica analogne fotografije, priča Bilanžić.

Uz to, dodao je kako su na nedjeljna druženja dolazili i potpuni početnici, ali i iskusni fotografi koji su uvijek bili spremni podijeliti savjet.

– Danas sekcija broji dvadesetak članova, a na prošlogodišnjoj izložbi je izlagalo sedamnaest autora. Okupljamo se svake druge nedjelje oko 18 sati, a mogu nam se priključiti svi koji su zainteresirani, poručuje Bilanžić, dodavši kako se izložba »Fotolom« može pogledati nedjeljom kada su druženja, ali i na ostalim događajima u Knjigozemskoj, koja se mogu pratiti preko njihovih društvenih mreža.