Otvorena vrijedna izložba »Kralješnjaci Jadrana – vrijeme promjena«

Prirodoslovni odjel Narodnog muzeja Zadar otvorio je izložbu pod nazivom »Kralješnjaci Jadrana – vrijeme promjena« koju je realizirana uz pomoć Zadarske županije, Grada Zadra, Ministarstva kulture i medija RH te vlastitih sredstava NMZ-a. Riječ je o zajedničkom projektu skupine autora – dr. sc. Snježane Vujčić-Karlo, Natali Čop, Dore Lovrić i Marijana Kocijana, dok su autori fotografija Đani Iglić, Ive Šoša i Dražan Mimica, ali i Marijan Kocijan, Roberto Dani, Susana Martins, Tatiana Belova, Pavaphon, Ian Scpt, Jesus Cobaleda, Aleksandra Tokarz, Niak Stock, Branko Dragičević, Ante Žuljević, Neven Iveša.

Posjetitelji najmanje do 2027. godine mogu putem izloženih dermoplastičnih preparata i fotografija obnoviti svoje (ne)znanje o hrvatskim autohtonim vrstama, ali i upoznati nove vrste koje su zabilježene u Jadranskom moru.

Raznolikost života

Autorica koncepcije izložbe, dr. sc. Snježana Vujčić-Karlo, istaknula je da izložba iz fundusa, kroz dermoplastične preparate i fotografije, prikazuje 162 vrste morskih kralješnjaka koji obitavaju u Jadranu. Izložba na poseban način spaja znanost, umjetnost i podmorski svijet, kroz koji se može uroniti u raznolikost života u Jadranu.

– Osim što smo predstavili lokalnu faunu, izložba se bavi i ključnim temama koje danas ugrožavaju naše more – otpadom, klimatskim promjenama, marikulturom i alohtonim, odnosno novopridošlim vrstama o kojima često čitamo u medijima. Izloženi su muzejski preparati, što znači da se radi o prepariranim životinjama.

Imamo vrlo bogatu zbirku s primjerima koji datiraju od kraja 19. stoljeća pa sve do danas. Izložba, na kojoj smo radili dulje vrijeme, smještena je u našem malom prostoru i kroz nju predstavljamo priču o prirodi – ribama, gmazovima, posebno želvama, te nešto malo o sisavcima. Također, ispričana je priča o povijesti prirodoslovlja u našem gradu.

Primijetit ćete da neki preparati nisu u najboljem stanju jer su stari, čak pomalo »ofucani«, što svjedoči o njihovoj pripadnosti najstarijim zbirkama iz kraja 19. stoljeća. To nam govori da su Zadrani oduvijek bili zainteresirani za prirodu i svijet koji ih okružuje.

Na pripremi izložbe radila su četiri autora: kolegice Dora Lovrić i Natali Čok, kolega Marijan Kocijan kao vanjski suradnik zaslužan za 3D prikaze i digitalizaciju vodiča, te ja. Kroz izložbu smo željeli naglasiti kako svijet oko nas prolazi velike promjene – klimatske promjene, pritisak ljudske aktivnosti i opterećenje mora od kojeg živimo rezultiraju nestajanjem nekih vrsta i pojavom novih.

Poznajemo li ih dovoljno? Na ovo pitanje pokušali smo odgovoriti stvaranjem priče koja se dijelom temelji na stvarnim eksponatima, a dijelom ulazi u digitalnu sferu, za koju vjerujemo da će posebno privući mlađe posjetitelje, kazala je Vujčić-Karlo.

Svečano otvorenje izložbe uključivalo je i predavanja triju stručnih suradnika, a to su bili dr. sc. Lav Bavčević, koji je održao predavanje na temu »Marikultura u Hrvatskoj«, dok je dr. sc. Pero Tutman govorio na temu »Morski otpad; Rastuća prijetnja morskom okolišu«, a dr. sc. Jakov Dulčić je imao temu pod naslovom »Novopridošle (alohtone) vrste riba«.

Važna pitanja

Putem izložbe i izlaganja postavljena su važna pitanja, poput toga koliko zapravo razumijemo promjene u našoj prirodi, posuđujući ideju grčkog filozofa Heraklita koji je rekao: »Ovaj naš svijet jest i bit će vječna živa vatra, koja se s mjerom pali s mjerom gasi«, propituje se koliko smo svjesni posljedica koje zadiru u prirodu, izazivajući pritom nepovratne promjene, uslijed čega se neminovno narušava ravnoteža ekosustava.

Iz toga proizlazi i pitanje kako to more podnosi i kako se to u konačnici odražava na faunu kralješnjaka u Jadranu. Koja su to autohtona i alohtona bića koja su došla te kako utječu na morske ekosustave, a time i na čovjeka koji o njima ovisi? Koliko štetimo našem moru bacajući u njega plastiku, otpadne vode i nasipavajući obalu?

Autori ove vrijedne izložbe pozivaju sve posjetitelje da razmisle o važnosti očuvanja ravnoteže prirode kroz niz pitanja, ističući pritom da nas more još uvijek uči nečemu vrlo važnom za opstanak čovjeka, a to je da iza jednog horizonta uvijek postoji drugi, iz čega proizlazi i jedno od ključnih pitanja – koliko će taj drugi horizont nama odgovarati u konačnici?

Tri vrste riba – sklat, jesetra i hama – zauvijek su izgubljene iz Jadrana, dok je čak 23 vrste danas ugroženo. Prekomjerni ribolov i metode poput stajaćih mreža razaraju morska dna, prekidaju hranidbene lance i uništavaju staništa, osobito u osjetljivim plitkim priobalnim zonama.

Dodatno, zagađenje plastikom, otpadnim vodama i balastnim vodama brodova te klimatske promjene, poput porasta temperature mora za 0.3° C od 1990. godine, ozbiljno ugrožavaju biološku ravnotežu. Morski sisavci, poput dobrog dupina i sredozemne medvjedice, suočeni su s izazovima migracija, zagađenja i ljudskih aktivnosti.

Sredozemna medvjedica već je regionalno izumrla, dok je dobri dupin ugrožen, a kratkokljuni obični dupin označen kao nedovoljno poznat. Uz njih, vrste poput velikog sjevernog kita i prugastog dupina osjetljive su na zagađenje, buku i ribolovne alate.

Tu su i morske kornjače, koje Jadran koriste kao važan prostor za hranjenje i prezimljavanje, iako se ne razmnožavaju u njemu. Sve vrste morskih kornjača uvrštene su na Crveni popis IUCN-a i zaštićene su međunarodnim zakonima, no bez smanjenja zagađenja i prilagodbe ribolovnih praksi, njihov opstanak zasigurno ostaje neizvjestan.

Ribe, sisavci i kornjače ne mogu čekati – njihov opstanak zahtijeva hitne mjere zaštite, od odgovornog ribolova do smanjenja otpada i reagiranja po pitanju klimatskih promjena. Štoviše, njihova sudbina, ujedno, sudbina je svih nas koji ovisimo o moru.