Otvorena izložba "Umjetnost otpora – jučer, sutra"

Odjel za povijest umjetnosti Sveučilišta u Zadru u suradnji s Galerijom umjetnina Narodnog muzeja Zadar priredio je izložbu »Umjetnost otpora – jučer, sutra«, koja je postavljena u Edukativnoj dvorani Kneževe palače i otvorena za razgledavanje do 4. listopada.

Kustosica Koraljka Alavanja istaknula je kako izložba potvrđuje muzej kao mjesto učenja, kritičkog promišljanja i zauzimanja stava o društvenim i političkim pitanjima.

– Fundus i djela koja se ondje nalaze nisu samo predmeti iz prošlosti, nego podloga za promišljanje sadašnjosti. Oni mogu poslužiti i kao komparativni materijal kroz koji tumačimo ono što nam se danas događa. Muzeji, kao javne ustanove, imaju dužnost djelovati i zauzeti jasan stav, a institucije prečesto šute i reagiraju tek nakon građanskih inicijativa. Zato, baš kao što se nekada govorilo o Drugom svjetskom i Domovinskom ratu, danas moramo progovoriti i o onome što se pred našim očima događa u Palestini, započela je Alavanja te uputila posebnu zahvalu svima koji su pomogli u realizaciji »do it yourself« projekta, uključujući i izradu kataloga za čiju je pripremu zaslužna studentica Dorotea.

Profesorica Ivana Hanaček objasnila je kako je izložba nastala spontano, iz studentskog seminara.

– Ovo je prilično neobična izložba jer u početku uopće nije bila planirana, već je proizašla iz jednog malog seminara kolegice Nere, koji se trebao baviti Edom Murtićem i njegovim radovima u okviru narodnooslobodilačke borbe. Vrlo brzo interes se produbio pa smo počeli istraživati fundus i tražiti radove umjetnika koji su u drugoj polovici 20. stoljeća stvarali s eksplicitnim socijalnim komentarom. Pritom je Murtić ostao središnje čvorište izložbe – temelj kroz koji uspoređujemo različite poetike i pristupe društvenim okolnostima, pojasnila je Hanaček.

Za Murtića se često kaže da je Drugi svjetski rat prošao s kistom u jednoj i s puškom u drugoj ruci.

–​ Murtićeve radove odlikuju snažni, energični potezi koji prenose dinamiku trenutka i strahote koje su ljudi proživljavali, stvarajući gotovo opipljivu atmosferu vremena. Posebno mjesto zauzima grafička mapa »Jama«, koju je ilustrirao sa Zlatkom Pricom, a koja svjedoči o stradanju nedužnih civila bačenih u provaliju. I u tim radovima prepoznajemo poteze nabijene emocijama, kao da su autori sav bijes i očaj pretočili na papir. Pokazuju kako umjetnost može biti snažan prikaz užasa koji su se dogodili, ali i onih koji se, nažalost, i danas događaju, kazala je studentica Nera.

Izložba donosi i suvremene radove koji progovaraju o aktualnim društvenim pitanjima, nastavljajući tradiciju društveno angažirane umjetnosti.

– Radovi pokazuju suvremene tendencije i potvrđuju da umjetnici i dalje osjećaju intrinzičnu potrebu za stvaralaštvom kroz moralno djelovanje i odgovornost prema društvenim i političkim zbivanjima. Plakati, kao jedan od najsnažnijih načina prijenosa političkih poruka u povijesti umjetnosti, naglašavaju tu vezu, istaknula je studentica Dorotea.

Studentica Ivana dodala je kako ovom izložbom prate ulogu umjetnika kroz povijest umjetnosti do suvremenosti – kao svjedoka i glasa onih koji ne mogu progovoriti.

Nakon otvorenja izložbe, s umjetnicom Manuelom Pauk posadili su stablo rogača kao simbol života i težnje za mirom. Pritom je kustosica Alavanja podsjetila da rogač potječe upravo s područja Palestine. Dan nakon otvorenja, u Nigdjezemskoj su predstavljene i pojedine umjetnine namijenjene prodaji, a prikupljena sredstva usmjerena su za humanitarnu pomoć Gazi.