"Naš je zadatak da zadarskim talentima damo prostor, znanje i priliku da rast"

Glazbena škola Blagoje Bersa obilježila je u Hrvatskom narodnom kazalištu Zadar veliku obljetnicu – 55 godina Plesnog odjela – produkcijom simboličnog naslova »Igra glazbe i plesa«. Tim povodom razgovarali smo s ravnateljicom škole Brankom Višić Karavidom i nastavnicom suvremenog plesa te pročelnicom odjela Patricijom Gospić.

Sve počinje s imenom Kuzme Beovića, maestra koji je sredinom 20. stoljeća došao u Zadar i pokrenuo baletni studio.

–​ Beović je 1954. godine u Zadru stvarao plesnu scenu, okupio je mlađe i starije te pokrenuo baletni studio. Radili su fantastične predstave koje su se u kazalištu iščekivale kao pravi kulturni događaj, rekla je Višić Karavida.

Osim vlastite produkcije, studio je gostovao i izvan grada, a plesna se scena postupno snažno ukorijenila.

– Baletni studio toliko se popularizirao u Zadru da je mnogo djece onomad pohađalo nastavu. Odatle je krenula inicijativa da se 1970. godine studio pripoji Glazbenoj školi Blagoje Bersa, koja je djelovala još od 1946. godine. Tada škola dobiva Odjel za balet i ritmiku, dodala je Višić Karavida te podsjetila kako je škola otvorena 17. veljače 1946. godine, te kako iduće godine slavi jubilarnu 80. obljetnicu postojanja.

Novi početak

Plesni odjel nije stao ni u najtežim vremenima. Tijekom Domovinskog rata školska je zgrada bila granatirana, a rad gotovo ugrožen.

– Od početka rata 1991. godine postojala je realna opasnost da škola prestane s radom. Međutim, Sanja Petrovski i pokojna Nives Šimatović Predovan održavale su Plesni odjel zahvaljujući svom entuzijazmu i energiji, zadržavši kontinuitet i u najtežim vremenima, istaknula je Višić Karavida te dodala kako se tada nastava održavala u tadašnjem Omladinskom domu.

– Tamo se sada nalaze sveučilišna referada i studentska menza. Tamo se odvijala nastava dok nismo došli u ovaj sadašnji prostor, u nekadašnjoj vojarni Đure Đakovića, kazala je ravnateljica.

Nakon rata stvoreni su bolji uvjeti, povećavao se broj učenika, organizirale su se godišnje predstave i nastupi.

– Sudjelovali smo na natjecanjima, radili dvije godišnje predstave – jednu u predbožićno vrijeme, drugu na kraju školske godine u svibnju. No uvidjeli smo da nakon osnovne škole dio učenika ostaje, slikovito rečeno, prepušten sam sebi, rekla je Višić Karavida te dodala kako je iz te potrebe proizašla ideja o srednjoj plesnoj školi.

– Shvatili smo da djeci moramo omogućiti nastavak obrazovanja, pa smo prionuli otvaranju srednje plesne škole. To smo uspjeli realizirati 2012. godine. Od tada do danas maturirala je 41 učenica Plesnog odjela, naglasila je Višić Karavida.

Jedna od njih je i današnja pročelnica Plesnog odjela, nastavnica suvremenog plesa Patricija Gospić.

– Moja majka bila je u drugoj generaciji osnovne plesne škole, a ja u prvoj generaciji srednje plesne škole. Tradicija se u obitelji nastavlja. Poklopilo se da sam pripala prvoj generaciji srednjoškolaca, pa kroz vlastiti život vidim koliko su Plesni odjel i Glazbena škola važni i koliko kontinuitet imaju u životu grada Zadra – ne samo u umjetničkom obrazovanju, nego uopće u kulturnom životu grada, kazala je Gospić.

Kvalitetno obrazovanje

Ravnateljica tu fazu opisuje kao pravi procvat.

– Nakon osnivanja srednje plesne škole zaista je došlo do svojevrsne »eksplozije« plesa u gradu, istaknula je Višić Karavida.

Srednja plesna škola danas je strukovna škola s jasnim profesionalnim ishodima.

– Po završetku se stječu kvalifikacije za zapošljavanje. Osim toga, sve ostale aktivnosti vezane za ples – plesne udruge, radionice, slobodne aktivnosti – dobivaju educiran kadar, čime se podiže razina rada. Kad se ljudi bave plesom uz educirane pedagoge, sve poprima kvalitetniji oblik, istaknula je ravnateljica Višić Karavida.

Patricija Gospić dio je zadarske plesne priče od djetinjstva.

– Kao dijete sam započela u studiju Zadarskog plesnog ansambla, koji su vodile Nives Šimatović Predovan i Sanja Petrovski. Zahvaljujući Sanji, koja me poslala u glazbenu školu na audiciju za ples, nastavila sam svoje plesno obrazovanje. Njezin trud, i u školi i u ansamblu, bio je presudan da ostanem u plesu, ispričala je Gospić koja danas u istoj školi i radi. Osim nje, ostali nastavnici na plesnom odjelu su Jasna Frankić Brkljačić, Bernarda Klarin, Ana Tolić, Lucija Mikas te glazbeni korepetitori Nebojša Lakić, Zrinka Tomašić i Marijana Jakuš.

Program srednje škole za suvremeni ples koncipiran je prema teoriji Ane Maletić čija je Škola za suvremeni ples u Zagrebu nedavno proslavila 80 godina postojanja.

–​ Ante Maletić je, uz Veru Maletić, ključna figura za pedagoški i metodički razvoj suvremenog plesa u Hrvatskoj. Pratimo njihov plan i program za plesače. Osnovna plesna škola traje četiri godine i nudi predmete kao što su suvremeni ples, balet, ritmika te glazba. Želimo pokazati da plesači Plesnog odjela dobivaju i glazbeno obrazovanje – nije riječ samo o plesu ili samo o baletu, objasnila je ova nastavnica.

Upravo taj spoj čini razliku.

– Učenici dobivaju kvalitetno obrazovanje iz glazbene umjetnosti i kulture, što kasnije bitno podiže plesni kadar, osobito kod interdisciplinarnih plesnih produkcija, predstava i izvedbi. Uvijek želimo naglasiti taj spoj plesa i glazbe, a to se često zaboravlja, dodala je Gospić.

Disciplina i predanost

Ovogodišnja obljetnička produkcija »Igra glazbe i plesa« izravno se naslanja na tu ideju.

– Ovom produkcijom željeli smo jasno pokazati kako su ples i glazba nerazdvojni. Kroz zanimljivu glazbu i rad s korepetitorima gradili smo koreografije koje na sceni spajaju pokret i zvuk na pravilan, promišljen način, rekla je Gospić.

Ples traži ozbiljan rad, a satnica govori dovoljno.

– To nije kao kad imate slobodnu aktivnost pa odete jednom tjedno. Prvi i drugi razredi osnovne plesne škole imaju osam sati nastave tjedno, treći i četvrti deset – i to uz redovnu školu, istaknula je Višić Karavida.

Takav tempo podrazumijeva i veliku predanost.

– Takav ritam traži određeni stupanj discipline, ali i vodi do toga da djeca zaista zavole ples. Radimo kroz različite plesne tehnike i teme kojima se bavimo, ali u osnovnoj plesnoj školi uvijek nastojimo da djeca uče ples i pokret i kroz igru. Kasnije, u srednjoj školi, postaje zahtjevnije i ozbiljnije, traži se viša razina, no oni iz osnovne škole dobiju finu bazu na kojoj kasnije nadograđuju svoje znanje, pojasnila je Gospić.

Plesno obrazovanje, kaže, nije samo tehnika.

– Radiš na cijelom biću, na unutarnjem razvoju. Mislim da je ples neizostavan za život, ne samo za umjetničku karijeru, dodala je.

Uz suvremeni ples, u školi postoji i klasični balet, koji je još zahtjevniji.

– Klasični balet traži jako puno treninga. Interes je nešto manji jer traži veću disciplinu. U Hrvatskoj postoji samo jedna srednja baletna škola, u Zagrebu. Satnica je vrlo gusta: u prvom razredu osam sati, u drugom deset, u trećem i četvrtom trinaest sati tjedno, istaknula je Višić Karavida.

Nastavnički kadar

Ponosno spominje i područni odjel u Preku.

– U Preku imamo Plesni odjel otvoren 2008. godine. Naša Bernarda Klarin, primjerice, bila je učenica područnog odjela u Preku, nastavila je obrazovanje u srednjoj školi u Zadru, a danas predaje i u Preku i u Zadru. Zahvaljujući srednjoj školi, zapravo stvaramo i vlastiti nastavnički kadar, dodala je ravnateljica.

Školska godina na Plesnom odjelu vrlo je dinamična, ispunjena nastupima, gostovanjima i produkcijama.

– Naše učenice redovito sudjeluju na brojnim manifestacijama – od festivala malih plesnih formi u Zagrebu, večeri plesne minijature, Svjetskog dana plesa u Labinu, preko gostovanja u Požegi i Šibeniku, do vlastitih produkcija dvaput godišnje. Trudimo se da svaki razred barem negdje nastupi, rekla je Gospić.

Posebno su ponosni na tematske predstave nastale posljednjih godina.

– Cijeli odjel radio je predstavu »Na krilima baštine«, gdje smo spojili folklor, suvremeni ples i balet. Dvije smo godine zaredom radili »Orašara«, koji je bio iznimno posjećen i jako popularan. Režiju i koreografiju su radili profesor baleta Darko Brkljačić i profesorica suvremenog plesa Jasan Franić Brkljačić. Radili smo i predstavu prema slikovnici o maloj ribici, koju smo ponovili jer su je djeca zavoljela. U program često uključujemo i učenike Glazbenog odjela, orkestar, zbor… Volimo da jedni drugima vidimo rad, ispričala je Gospić, dok ravnateljica Višić Karavida ističe kako je sastavni dio djelatnosti ove škole djelovanje na umjetničkom planu u lokalnoj sredini, ali i šire.

– Ističemo koncertiranje profesora i učenika u raznim prigodama, posebno koncert profesora za Dan grada Zadra. Značajan je i rad ansambala škole kao što su mješoviti zbor, zbor Bersići, orkestri i školske klape (Bersice, Fjok, Kapelin, Lantina), dodala je ravnateljica.

Plesna scena

Govoreći o suvremenom plesu, Gospić ističe da je riječ o modernoj plesnoj formi 20. stoljeća, koja se razvila u zapadnoj Europi i u Hrvatskoj našla uporište prije svega u Zagrebu, a odatle se dalje širila.

– Jedna od glavnih odlika suvremenog plesa je eksperimentiranje. U srednjoj školi učenici prvi put ozbiljno ulaze u taj prostor – uče kako koreografirati, što znači osnovna koreografska kompozicija, kako osmisliti i postaviti predstavu na scenu s 90 učenika. Tu tek shvate koliko je posla, jer to nije samo ples i glazba, to su i kostimi, scenografija, svjetlo, tehnika, objasnila je Gospić.

Pitanje može li se živjeti od plesa uvijek visi u zraku.

– Kao slobodan umjetnik, osobito u plesu, život je zahtjevan i neizvjestan. Mnogi moji prijatelji i kolege su slobodni umjetnici, svjesno su odabrali taj put i znaju što ih čeka. Potrebno je jako puno rada, truda i snalažljivosti. Ja sam privilegirana jer radim u školi i radim posao koji volim, rekla je Gospić.

Ravnateljica naglašava važnost institucionalnog okvira.

– Za dostojan život od umjetnosti važno je imati ustanovu – kazalište, školu, orkestar, ansambl – koja pruža sigurnost. U Zadru, unatoč manjim razmjerima u odnosu na Zagreb, ples vrlo lijepo živi, osobito zahvaljujući Plesnom odjelu i Zadarskom plesnom ansamblu, zaključila je Višić Karavida.

Na kraju, obje sugovornice ističu da je 55 godina Plesnog odjela rezultat zajedničkog rada mnogih generacija.

– Htjela bih zahvaliti svima koji su u posljednjih 55 godina bili dio Plesnog odjela, svim nastavnicima, bivšim i sadašnjim, svim učenicima i roditeljima. Kontinuitet kroz najteža razdoblja moguć je jedino zahvaljujući toj podršci, kao i podršci osnivača Grada Zadar i Zadarska županija, rekla je ravnateljica Višić Karavida.

– Plesna scena u Zadru postoji i trajat će. Potencijal je ogroman, talenti su tu, ali bez rada nema ničega. Naš je zadatak da tim talentima damo prostor, znanje i priliku da rastu, zaključila je pročelnica Gospić.

O školi

Glazbena škola Blagoje Bersa je otvorena 17. veljače 1946. godine. Na svečanosti je govorio profesor Šime Dunatov, a obnovljeni KUD P. Zoranić otpjevao je himnu. Upisano je nešto više preko 100 učenika, a prvi ravnatelj bio je profesor Šime Dunatov. Škola je tada imala četiri odjela (za glasovir, gudače, gitaru, puhače te pjevanje). Među poznatim uspješnim učenicima ističu se braća Dešpalj, braća Stamać, maestro Igor Kuljerić, dr. Jerko Bezić te mnogi drugi.