Narodni muzej obogatio zadarsku kulturnu scenu nizom izložbi, projekata, stručnih aktivnosti i radionica

Narodni muzej Zadar i prošle je godine obogatio zadarsku kulturnu scenu nizom izložbi, stručnih aktivnosti i radionica za građanstvo, kao i drugim projektima usmjerenima na promicanje kulture i jačanje suradnje s ostalim institucijama, a detaljnije informacije o održanim događajima pružili su nam djelatnici Etnološkog odjela, Pedagoško-andragoškog odjela, te Prirodoslovnog odjela.

Etnološki odjel

Počevši s Etnološkim odjelom, saznajemo kako je nastavljena obrada i revizija tamošnjih zbirki, uključujući inventarizaciju i fotografsku dokumentaciju predmeta.

Dovršena je revizija Područne etnografske zbirke na Velom Ižu, obuhvativši 915 predmeta, ali i inventarizacija 54 nova odjevna predmeta, koju je pripremila kustosica Etnološkog odjela Marija Šarić Ban.

Nadalje, umirovljena etnologinja Jasenka Lulić-Štorić je kao vanjska suradnica pregledala inventar dvanaest zbirki Odjela, identificirajući 4.375 predmeta i evidentirajući 2.499 digitalnih fotografija. Također su pregledani tekstilni predmeti, koji su zaštićeni od moljaca prilikom izmjene izložbenog postava.

– Kao kustosica osmislila sam i realizirala osam izložbi, od kojih su dvije gostujuće izložbe tapiserija iz zbirke »Tomljanović«, jedna u suradnji s međunarodnim partnerima u Bihaću i jedna međužupanijska u Vukovaru.

Također je postavljena izložba tapiserija u samom Odjelu te izložba iz »Zbirke nošnji«. Uz to, organizirane su gostujuće autorske izložbe u Gradskoj loži i Međunarodna kolonija »Jože Arzenšek« u suradnji sa Slovenskim kulturnim društvom »Lipa«, navodi Šarić Ban, dodajući i kako je realizirana autorska gostujuća izložba u Gradskoj loži u organizaciji NMZ-a i Međunarodne umjetničke kolonije na Lazaretu -Kreativa, te zajednička izložba svih odjela NMZ-a pod naslovom »Kustosov najdraži predmet/i« povodom obilježavanja Međunarodnog dana muzeja.

U sklopu priprema za izložbe tapiserija provedena je interna kustoska revizija zbirke tapiserija, a po završetku izložbi dio predmeta izložen je u samom Odjelu, dok je ostatak preventivno zaštićen i pohranjen u depo NMZ-a.

Nakon skidanja izložbe »Zalistavac: ukrasni plastron«, kustosica Šarić Ban je obavila reviziju dijela »Zbirke tekstila«.

– U prvom polugodištu 2024. godine predstavili smo izložbu »Etnološke osobitosti sjeverne Dalmacije« te izložbu tapiserija iz Zbirke Tomljanović. Poseban naglasak stavili smo na izložbu »Zalistavac: ukrasni plastron nekad i danas«, koja je u suradnji sa ŠPUD-om Zadar spojila tradicijsku građu sa suvremenim modnim izričajem.

Osim izložbi, dokumentirali smo naš rad bogatom fotoarhivom – ukupno je snimljeno 4.445 fotografija vezanih uz muzejsku građu, izložbe i radionice, dok je dodatnih 419 fotografija digitalizirano, uz ostale popratne materijale, govori ova kustosica.

Etno dani Zadarske županije 2024. pod nazivom »Etno šušur 2024.« ponudili su bogat program koji je oživio glazbeno-plesnu tradiciju, tradicijske obrte i radionice.

KUD-ovi Zadarske županije predstavili su svoja kulturna blaga – KUD Luzarice iz Pridrage, KUD Sv. Ante iz Drage kraj Pakoštana, KUD Skuti materini s Vrgade, KUD Koledišće iz Jezera na Murteru te IFS Silba.

Očuvanje baštine

– U sklopu očuvanja nematerijalne kulturne baštine Hrvatske održane su četiri kompleksne radionice, a svaka je trajala 30 sati – izrada jezerske ogrice, paške čipke, četverokuke i plesna radionica sibenskog tanca s otoka Silbe, uz podršku Ministarstva kulture i medija.

Također, realizirane su radionice izrade zalistavca – ukrasnog plastrona, dvije pripovjedačke radionice »Pričam ti priču uz ognjište« za predškolce u sklopu »Zadar čita 2024.«, te stručna radionica »Kako nas muzej pokreće« za učenike ŠPUD-a Zadar, inspirirana izložbom Zdenka Šimunovića, a pod mojim mentorstvom.

Nakon toga, Etno dani Zadarske županije nastavili su se u drugom polugodištu 2024. godine, s pet održanih radionica, uključujući izradu paške čipke, samoborskog kraluša na košic, četverokuka, jezerske ogrice i plesnu radionicu sibenskog tanca, objašnjava Šarić Ban.

Organizirane su i stručne radionice samo za učenike ŠPUD-a, uključujući sedam vodstava, četiri stručna predavanja te petnaest radionica. Među njima su i radionice performansa te »Ornamentika sjeverne Dalmacije – torbe zobenice«, koje će biti izložene na istoimenoj izložbi, a koje su trajale dva mjeseca uz mentorstvo Šarić Ban, kao i profesorice Kate Prskalo, Sandre Bačić, Ivane Vitlov, Marte Tokić i Vlatke Prtenjače.

Nastavljena je suradnja s Odjelom za enologiju i kulturnu antropologiju Sveučilišta u Zadru kroz mentorski rad sa studenticama i radionicu »Knjigozid – Baštinski složenac«, pod vodstvom profesora Jadrana Kale, a čija je i knjiga »Vodič kroz suhozidnu baštinu Šibensko-kninske županije« promovirana u sklopu Etno dana.

Sve izložbe i programi bili su odlično medijski popraćeni. NMZ potpisao je ugovor sa Sveučilištem u Zadru za suradnju na formiranju novog izložbenog postava u Odjelu te za otvaranje zbirke na Velom Ižu, uz planiranu sanaciju zgrade i razvoj izložbenog koncepta.

Također, Etnološki odjel NMZ-a potpisao je ugovor sa Sveučilištem u Zadru za studentsku praksu, a sedam studenata prijavilo se za 2025. godinu.

Odjel je u suradnji s Polish Foundation »Lada« realizirao projekt u Zadarskoj županiji, u okviru programa mobilnosti »Kultura pokreće Europu« (Kreativna Europa), koji je trajao od 9. do 29. rujna 2024.

Kustosica Šarić Ban i umirovljena etnologinja Lulić-Štorić pružile su stručnu podršku, pripremile literaturu, etnografske atlase i arhivske snimke, te razmijenile iskustva s članovima projekta. Projekt se bavio terenskim istraživanjima i upoznavanjem arhiva Odjela, uključujući audiovizualne snimke tradicijske glazbe.

– Etnološki odjel je od studenoga privremeno zatvoren zbog sanacije od vlage, a koja će trajati do travnja ove godine. Svi programi su prebačeni u Kneževu palaču. Iako zatvoren za posjetitelje, Odjel i dalje aktivno provodi stručni rad, inventarizaciju zbirki, digitalizaciju, izložbe, te mentorira studente i pruža konzultacije, ističe voditeljica Šarić Ban.

Pedagoško-andragoški odjel

Nadalje, o aktivnostima Pedagoško-andragoškog odjela NMZ-a ispričala nam je Lucija Sekula, voditeljica Odjela te viša kustosica pedagoginja NMZ-a.

– Prošle godine obilježili smo 15 godina postojanja Odjela, koji je izrastao iz naše pedagoške službe. Tijekom tih godina ostvarili smo brojne kontakte i godišnje privukli oko dvije tisuće sudionika na naše programe.

Posebno smo ponosni na dugogodišnje likovno-literarne i fotografske natječaje koji iz godine u godinu postaju sve popularniji, ističe Sekula, dodajući kako je među zapaženim natječajima iz protekle godine bio »Grad za mene«, koji je potaknuo sugrađane da podijele svoje vizije idealnog grada.

Također, povodom Dana županije organiziran je i natječaj »Županijo, sretan ti rođendan«, gdje su odgojno-obrazovne ustanove predstavljale prirodne i kulturne ljepote svojih krajeva.

U predblagdansko vrijeme održan je i natječaj »Božić u mom domu«, posvećen božićnim običajima zadarskih obitelji. Uz natječaje, Odjel nudi i brojne radionice vezane uz tematske izložbe. Najpopularnija je radionica »Agent«, koja se može prilagoditi svakoj izložbi.

Sudionici, podijeljeni u grupe, rješavaju zagonetke i koriste dijelove slika kako bi pronašli tragove koji ih vode do otkrića o umjetničkom djelu. Na kraju godine predstavili su »Pedagoški vodič Narodnog muzeja Zadar« u kojem se pojavljuje lik Zornice, koja je od sada zaštitni znak ovog Odjela.

Što se tiče budućih aktivnosti, Odjel svaku programsku godinu započinje sudjelovanjem u manifestaciji »Noć muzeja«. No, njihov rad usklađen je sa školskom godinom, zbog čega do srpnja izrađuju knjižnicu programa koja se šalje odgojno-obrazovnim ustanovama kako bi im omogućili pravovremeno planiranje posjeta Muzeju.

Prirodoslovni odjel

Prošle godine Prirodoslovni odjel NMZ-a ugostio je zanimljivu autorsku izložbu »Kralješnjaci Jadrana – vrijeme promjena«, koja je otvorena u prosincu i još uvijek traje.

– Izložba »Kralješnjaci Jadrana« posvećena je ribama, gmazovima i sisavcima koji obitavaju u Jadranskom moru, s posebnim naglaskom na ribe, budući da ih brojčano ima najviše. Uz prikaz autohtonih ribljih vrsta, željeli smo posjetitelje osvijestiti o prisutnosti alohtonih, pridošlih vrsta, od kojih su neke invazivne i ozbiljno ugrožavaju naše izvorne vrste.

Posebnu smo pažnju posvetili i temama poput zagađenja mora plastikom i otpada te posljedicama klimatskog zagrijavanja, kao i promjenama povezanim s razvojem marikulture, ističe Snježana Vujčić-Karlo, muzejska savjetnica i voditeljica Prirodoslovnog odjela, dodajući kako izložba obuhvaća 162 vrste kralješnjaka, s detaljnim informacijama o njihovim staništima, prehrani, razmnožavanju, interakciji s čovjekom te stupnju ugroženosti u Jadranu.

Vujčić-Karlo također dodaje kako posjetitelji mogu otkriti niz zanimljivosti o svakoj vrsti, pozivajući sve ljubitelje prirode da dođu i istraže bogatstvo života našeg podmorja.