'IZMEĐU VREMENA I PROSTORA' Profesor povijesti Samir Elezović predstavio knjigu

U Ogranku Matice hrvatske u Zadru održana je promocija knjige kratkih priča profesora Samira Elezovića koja je naslovljena »Između vremena i prostora«. Promociju je organiziralo Hrvatsko književno društvo – Zadar. Tom prigodom je potpisan Memorandum o suradnji između HKDZD-a i Udruženja pisaca USK »Riječi sa Une« iz Bihaća.

Moderator ovog književnog susreta bio je predsjednik HKDZD-a, Nikola Šimić Tonin, a o knjizi kratkih priča »Između vremena i prostora« govorila je i mr. sc. Gorica Bukić. U glazbenom dijelu programa nastupila je Karla Neferanović, dok su dijelove iz knjige i kritičke osvrte čitali Marija Ivoš i bosanska spisateljica Dilista Međedović, poznata po dokumentarističkoj prozi koja često nosi snažan lirski ton. Prilikom potpisivanja memoranduma, Šimić Tonin istaknuo je kako se, kad se sve zbroji, ova suradnja dogodila kao da je sama od sebe došla, kao nešto što su morali obilježiti s obzirom na brojne poveznice između dviju strana.

Foto: Mate Komina

“Riječi sa Une”

– Pokrenuli smo književnu nagradu Zoranić u Zadru, a kroz povijest je poznato da se plemićka obitelj Zoranić djelomično povezivala i s Bihaćem, jer su posjedovali imanje na tom području. To je samo jedna od brojnih poveznica koje nas vežu, podijelio je Šimić Tonin, naglasivši kako, osim toga, imaju suradnje i dobre prijateljske odnose s udrugama iz drugih država, poput Bugarske, Makedonije, Crne Gore, i Bosne i Hercegovine.

Samir Elezović je profesor povijesti koji živi i radi u Beču. Osim toga, on je i odbojkaški sudac te vodi jedan odbojkaški klub. No, prema riječima Šimića Tonina, Elezović je prije svega poznat kao važan kulturni djelatnik jer je upravo jedan od osnivača i voditelja književne udruge pisaca »Riječi sa Une« iz Bihaća.

Foto: Mate Komina

– Elezović je izuzetno svestrana osoba koja je, osim što je član nekoliko književnih udruga u Bosni i Hercegovini, i član nekoliko hrvatskih udruga. Zbog toga je prepoznat u našem književnom korpusu. Njegova svestranost i angažman svakako će obogatiti našu zajednicu, a posebice nas raduje mogućnost suradnje s njihovom bihaćkom udrugom »Riječi sa Une«, budući da Bihać nije tako daleko od nas, kazao je Šimić Tonin te naveo, govoreći o Elezovićevom književnom stvaralaštvu, da je Elezović izuzetan pisac proze, osobito kratkih priča, a prije svega pjesnik.

Trbuhom za kruhom

– Kratke priče zahtijevaju majstorstvo i pravo je umijeće napisati dobru kratku priču. One su vrlo cijenjene jer su zahtjevne, a istovremeno omiljene među čitateljima. Njegove kratke priče prepoznate su i objavljivane u raznim novinama i književnim časopisima. Može se reći kako je on jedan od vodećih književnih i pjesničkih imena u susjednoj Bosni i Hercegovini, a također sve prepoznatljivije ime i kod nas u Hrvatskoj, istaknuo je Šimić Tonin.

Ime Samira Elezovića već je bilo poznato, a preporuku za njega dala je i Marija Ivoš. No, kako kaže Šimić Tonin, on je jedan od onih koji voli osobno uzeti djelo u svoje ruke i uvjeriti se sam, a nakon što je pročitao njegove kratke priče, nije se nimalo razočarao.

– Samir Elezović je čovjek koji je, kao i mnogi ljudi iz Bosne i Hercegovine, otišao trbuhom za kruhom i napustio svoj rodni kraj. To nije nepoznato niti našim ljudima iz Hrvatske, pogotovo otočanima. Međutim, naši ljudi sa sobom nose sposobnost suživota, a to je posebno izraženo kod ljudi iz Bosne i Hercegovine, čija je povijest obilježena različitim etničkim skupinama. Taj suživot, ta sposobnost prilagodbe, gotovo je ugrađena u njihov genetski kod, zbog čega im je lakše uklopiti se u novu sredinu. Ipak, unatoč tome, uvijek ostaje prisutan žal za rodnim krajem. Okosnicu Elezovićevih kratkih priča čini upravo egzistencijalna borba, dolazak u nove sredine i neizbježne usporedbe s rodnim krajem iz kojeg su otišli. Kroz te kratke priče nesumnjivo se provlači osjećaj nostalgije za onima koji su ostali, ali i susreti, promjene i nova iskustva u gradovima u koje su došli, govori predsjednik HKDZD-a.

Foto: Mate Komina

Također, dodao je i da su u te kratke priče utkane specifične karakteristike bosanskog humora, koji je, kako govori, istodobno i tužan i smiješan.

– Bosanski humor je utkan u Elezovićeve kratke priče i toliko je životno realna da ponekada ne znaš hoćeš li plakati ili se smijati. Kao i sam pojam sevdaha, koji istovremeno nosi tugu i smijeh, zaključuje Šimić Tonin.

Između dva konteksta

Samir Elezović kroz svoje književno stvaralaštvo duboko istražuje teme identiteta, pripadnosti i osobne povijesti, često se referirajući na društvene aspekte života u Bosni i Hercegovini te u dijaspori. Rođen u Bosanskoj Krupi, Elezović danas živi u Beču, gdje nastavlja razmatrati složenosti života između dva konteksta – postjugoslavenskog društva i života u zapadnoeuropskoj metropoli. Balansira između prošlih i sadašnjih iskustava, pri čemu se jasno ocrtava emocionalna povezanost s rodnim krajem, ali i s izazovima novog identiteta oblikovanog migracijom. Kroz likove u svojim djelima donosi društvene procese koji oblikuju život pojedinca u novoj sredini, ali i način na koji ti procesi ne brišu prethodne korijene i kulturne baštine koji i dalje koegzistiraju. U svojoj najnovijoj zbirci kratkih priča »Između vremena i prostora« prikazuje tako život muškarca koji je odrastao u Bosanskoj Krupi za vrijeme Jugoslavije i žene koja se suočava sa životom u Beču. Kroz njihove priče donosi nam univerzalne teme o dijaspori, migraciji i oblikovanju identiteta, naglašavajući pritom psihološke i društvene izazove koji neminovno prate iskustvo kulturne i geografske dislokacije.