Izložba Suzane Radišić vodi publiku u svijet fantazije i mitova: 'Suvremena umjetnost je most između drevnih priča i digitalne budućnosti'

U svijetu u kojem se svakodnevica često svodi na brzinu, racionalnost i mjerljive činjenice, izložba “Bića mašte” otvara vrata drukčijoj stvarnosti, onoj u kojoj drevni mitovi dišu suvremenim plućima, a fantazija postaje jezik razumljiv svakome tko je spreman zastati i gledati. Autorica ciklusa, umjetnica Suzana Radišić, vodi posjetitelje kroz vizualnu pripovijest nastanjenu hibridnim stvorenjima, simbolima prirode i emocijama pretočenima u boju, liniju i teksturu. Postavljena u Gradskoj knjižnici Zadar, izložba se može razgledati do 28. veljače, a do tada prostor ostaje mjesto susreta prošlosti i mašte.

Govoreći o ishodištu ciklusa, umjetnica otkriva kako je ideja izrasla iz osobne sklonosti fantastičnom izrazu, ali i iz svijesti o ulozi umjetnosti kroz povijest.

– Volim fantastičnu umjetnost, pa je tako i nastala ideja za ovu tematsku cjelinu. Vizualna umjetnost oduvijek je bila ključni medij za pružanje određenih interpretacija usmenih tradicija, započinje Radišić, koja u tom kontekstu naglašava i širi kulturni kontinuitet.

– Mitologija, folklor i fantazija služili su kroz povijest likovnim umjetnicima kao bogat izvor inspiracije u raznim kulturama, kako bi stvorili jedinstvene vizualne priče.

Emotivni simboli

Cilj izložbe vidi u povezivanju vremena i publike, a likovi koje stvara nisu tek dekorativne fantazije, nego emotivni simboli.

– Izložba vraća mitove i folklor u suvremeni život te povezuje modernog promatrača s drevnim pričama. Imaginarna bića, iako su proizvod mašte, često kombiniraju elemente ljudskih oblika, stvarnih biljki i životinja, ali su preoblikovani kreativnom mišlju. Pružajući vizualni jezik za emocije koje bi mogle biti složene za jednostavne, realistične prikaze, bića mašte mogu izazvati radost, utjehu, strah ili strahopoštovanje, govori Radišić.

U istraživačkom procesu umjetnica pristupa mitološkoj građi analitički i intuitivno u isto vrijeme, a proučavanje tradicije bilo je temelj za osobnu interpretaciju.

– Istraživanju mitoloških i folklornih izvora pristupila sam kao aktivnom, kreativnom procesu. Sadržaj određenih mitova sam analizirala zbog boljeg razumijevanja kulturnog konteksta te sam proučila određene povijesne vizualne prikaze, kako bih na temelju tradicionalnih prikaza stvorila vlastitu modernu interpretaciju, objašnjava autorica ove fantastične izložbe te dodaje kako ipak presudnu riječ ima – mašta.

– Kod prikaza fantastičnih likova, oslanjala sam se uglavnom na vlastitu imaginaciju.

Mikrosvijet značenja

Svaki lik u postavu funkcionira kao zaseban mikrosvijet značenja. Posebno mjesto zauzima rad “Kraljica koralja”.

– Ta slika prikazuje biće koje simbolizira vezu između čovjeka i oceana. Tema je doslovni prikaz podvodne kraljice, koja štiti morski život. Kraljica je istovremeno simbol krhkosti i otpornosti. Ona utjelovljuje ranjivost oceana, ali i snagu prirode te potencijal regeneracije, ističe umjetnica te dodaje kako je proces stvaranja bio izazovan kod svakog motiva.

– Svaki lik je nosio svoje individualne izazove prilikom realizacije, a, recimo, prikaz “Meduza” ističe se zbog svoje složene kompozicije, koja je snažna kombinacija lijepog i strašnog.

Tehnički pristup jednako je raznolik kao i motivi, pa tako autorica objašnjava slikarski postupak za pojedine radove.

– Za prikaz “Kraljice koralja” koristila sam bogatu paletu akrilnih boja, odnosno živopisnu i raznoliku paletu plavih, zelenih, smeđih, crvenih i žutih tonova kako bih dočarala podvodni osjećaj. Kombinaciju akrilne boje, gvaša, akvarela, tinte i drvenih boja, koristila sam za prikaz “Božice proljeća” te sam na taj način dočarala vitalnost i prolaznost godišnjeg doba, odnosno višestruku prirodu proljeća, kaže Radišić.

Susret publike i djela često prerasta u dijalog interpretacija.

– Publika ima zanimljive reakcije na moje radove, a interpretacije koje pronalaze često me ugodno iznenade. Nakon obilaska izložbe, željela bih da promatrač ponese sa sobom jedno zanimljivo iskustvo, koje će ga, između ostalog, potaknuti na promišljanje o važnosti prirode i njenog očuvanja, govori autorica.

Komentar sadašnjosti

Promišljajući širi kontekst, Radišić ističe važnost umjetnosti koja crpi iz tradicije.

– Suvremena umjetnost, koja se oslanja na mit i tradiciju u današnjem tehnološkom i racionalnom društvu, je most između drevnih priča, prošlosti čovječanstva i modernog društva, odnosno digitalne budućnosti, govori umjetnica koja smatra kako takav pristup nije nostalgija, nego komentar sadašnjosti.

– Oslanjanje umjetnosti na mit u današnjem društvu nije samo pogled u prošlost, već korištenje drevnih simbola u svrhu komentiranja sadašnjosti.

U tome vidi i univerzalnu istinu o ljudskom iskustvu.

– Tradicija nas podsjeća da su osnovne ljudske emocije i borbe, usprkos tehnološkom napretku i racionalnom društvu, bile i ostale iste, izjavila je Radišić te dodala kako fantastična umjetnost može imati i osobni, introspektivni učinak.

– Umjetnost mašte može imati terapeutski ili introspektivni učinak na promatrača. Promatrači često prenose vlastite emocije, iskustva i sjećanja na promatrano umjetničko djelo, što ih potiče na promišljanja i samorefleksiju.

Dok publika još ima vremena uroniti u njezin svijet mašte, autorica paralelno razvija nove projekte.

– Trenutačno radim na dva nova ciklusa, od kojih će jedan tematski biti povezan s ovim, dok će drugi donijeti potpuno novi smjer, najavljuje Radišić.