Ivana Kuljerić i Katarina Livljanić najavljuju Večeri koje slave žene, tradiciju i glazbu

Kada je prije 65 godina, u želji da Zadar napokon ponovno dobije svoj komorni orkestar, tada mladi zadarski glazbeni talent, kasnije jedan od najvećih hrvatskih dirigenata, pokojni Pavle Dešpalj, crkvu sv. Donata pretvorio u koncertni prostor, sigurno nije niti mogao zamisliti kakvu je revoluciju pokrenuo.

Te je 1961. godine inauguriran na prvom koncertu Glazbenih večeri u Sv. Donatu, praizvedbom skladbe “Moba za gudače”, koju je posebno za tu priliku skladao njegov otac – Šime Dešpalj. Danas, desetljećima kasnije, izvorne se ideje Pavla Dešpalja i njegovih suradnika još uvijek njeguju na ovom festivalu, koji je postao sinonim Donatova grada.

Ženski dodir

A upravo tu bogatu tradiciju i nasljeđe, s poštovanjem prema prošlosti, ali i jasnom vizijom budućnosti, nastavila je njegovati Ivana Kuljerić kada je 2023. godine preuzela kormilo umjetničkog programa najstarijeg zadarskog kulturnog festivala – Glazbenih večeri u sv. Donatu. Međunarodno priznata udaraljkašica, solistica, orkestralna i komorna glazbenica te profesorica i pročelnica Odsjeka za dirigiranje, harfu i udaraljke na zagrebačkoj Muzičkoj akademiji, na svoja je leđa preuzela teret višedesetljetne povijesti i značaja ovog festivala ozbiljne i klasične glazbe, koji je kroz povijest obilježio zadarsku kulturnu scenu, te joj podario neke od najboljih umjetničkih izvedbi.

Ove godine, kada večeri slave svoj 65. rođendan, razgovarali smo s Kuljerić, te Katarinom Livljanić, umjetničkim direktoricama Večeri, o njihovim idejama za budućnost ovog festivala, ali i o poziciji koju klasična i rana glazba imaju u zadarskom kulturnom opusu.

S obzirom na okruglu obljetnicu koja se slavi, tema ovogodišnjeg festivala su žene u glazbenoj umjetnosti, jer, u svim svojim pojavnostima i ulogama u umjetnosti, savršeno odgovara činjenici da Večeri ove godine okupljaju brojne sastave koje vode upravo – žene.

– Tu je naša Katarina Livljanić, književnica Ivana Bodrožić, koja će sudjelovati u programu, Lana Janjanin, Julija Perminova i Tatiana Nova, Laura Vadjon, umjetnička voditeljica Hrvatskog baroknog ansambla, započela je Kuljerić, kazavši kako to oslikava i žensku notu u vodstvu samih Večeri.

Uvijek klasika

– Važna je stvar da se ove godine, osim naše važne obljetnice, obilježavaju i rođendani Zadarskog komornog orkestra i Hrvatskog baroknog ansambla, koji nikada nije nastupao u Zadru. U svom 65-godišnjem životu festival je, uvijek uz snažnu podršku Grada, prošao kroz razne mijene i koncepcije.

Bilo da ga se gleda kao festival glazbe ili umjetnički festival općenito, živimo u trenutku koji je sklon širokom zagrljaju.

I Zadar je kao grad raskrilio ruke, tako da se ne želimo lišiti prilike da ponudimo bogat i raznolik sadržaj, ali uvijek, naglašavam, zadržavajući one lijepe tekovine koje se njeguju od njegova sama osnutka, pojasnila je Kuljerić.

Glavna okosnica uvijek će biti, kaže, klasična glazba. Ona isto tako, smatra Kuljerić, u svjetskim razmjerima prolazi kroz određene promjene, otvara se suvremenim glazbenim formama, te spajanjem klasičnog i suvremenog izričaja zapravo stvara nove forme.

– Želja mi je da se otvorimo i privučemo i širi krug publike, jer vodimo računa i o činjenici da Zadar tijekom ljeta posjećuju stotine tisuća stranih posjetitelja, kojima Glazbene večeri u sv. Donatu valja prezentirati kao realnu opciju kvalitetne turističke manifestacije.

U suradnji s turističkim sektorom nadamo se vidjeti promjenu zadarske turističke paradigme kroz kulturne programe, gdje bi Večeri, ali i drugi zadarski umjetnički festivali, mogle biti i motivom dolaska turista u Zadar, rezimirala je.

Prilagodba publici

Trudila se, dodaje, izbalansirati želje i potrebe festivala s modernim trendovima. Iako tradicionalna publika festivala, ističe, zagovara što manje promjena u njegovu programu, Kuljerić je ipak mišljenja kako u obzir treba uzeti sve trenutne i potencijalne korisnike kulturnog programa u gradu.

– Prošle smo godine programe koji su otklon od klasičnog programa naglasili stavljanjem u kasniji termin, no pokazalo se kako je ipak bolje, zbog gustoće sadržaja i ljetnih gužvi, održati ih samostalno u svom damu.

No, oni su i dalje u manjini, te predstavljaju umjetnike koji su često potekli iz klasike, ali se na kraju pronašli u suvremenijem izričaju.

Njihovo klasično obrazovanje i iskustvo uvijek se očituje u njihovu stvaralaštvu, naglasila je Kuljerić, jer centar će programa ostati klasična i rana glazba. Primijetila je, kaže, kako je publika lijepo primila suvremeni izričaj, što je podiglo vidljivost festivala. Ali, dodaje, ne ugađa se publici na način da se spuštaju kriteriji kvalitete.

– Mi se susrećemo s dva tipa problema. Prvi je privlačenje publike, a drugi vrijeme održavanja samih večeri, kada se velik dio zadarske koncertne publike odmara, često van grada. Ljetna publika u Zadru specifično je tkivo u koje se tek trebamo probiti, jer strani su posjetitelji ujedno i posjetitelji kulturnih programa.

Ostajemo vjerni koncertnoj publici koja posjećuje programe Koncertnog ureda tijekom godine, a radionicama, koje su sastavni dio programa, pokušavamo se približiti upravo Zadranima.

Želimo maknuti barijere, te osjećaj elitizma koji klasična glazba ponekad nosi sa sobom, te umjetnike približiti publici. Ako publika ne zna što očekivati od koncerta, nećemo uspjeti sadržaj svakog našeg programa na pravi način komunicirati, pojasnila je Kuljerić.

Iskorak u novo sutra

Ove su godine napravili dodatni iskorak prema publici, tako da će svako poslijepodne na Narodnom trgu biti aktivan punkt gdje će posjetitelji moći kupiti karte za sve programe festivala i dobiti sve informacije o programu.

– Prvi je to korak ka boljem komuniciranju sadržaja prema van, dodala je zaključivši kako Glazbene večeri u sv. Donatu spajaju sve scenske umjetnosti.

Ovo su ljeto gosti svečanog otvorenja Zadarski plesni ansambl, a prije koju je godinu na Forumu izveden i balet “Petar Pan” Brune Bjelinskog, u režiji Roberta Boškovića, te izvedbi ansambla Kazališta lutaka Zadar, učenika Glazbene škole Blagoje Bersa, te Simfonijskog orkestra HRT – a, pod ravnanjem maestra Alana Bjelinskog.

– Prepoznatljiva je to značajka Večeri, jer umjetnost je širok pojam, te obuhvaća brojne forme koje trebaju međusobno komunicirati, zaključila je Kuljerić.

S druge pak strane, svoj pečat i viđenje festivala, koji redovito u program ima ukomponiran ciklus rane glazbe, dala nam je i Katarina Livljanić, koja će sa sastavom Dialogos & Pino De Vittorio imati svjetsku premijeru novog koncerta 12. srpnja.

Ciklus rane glazbe

– Ciklus rane glazbe ove godine sadržava i tematsku nit, a to je kako od umjetničkih djela iz daleke prošlosti stvoriti nove kreacije koje senzibiliziraju modernu publiku. S tim na umu, prvi je program projekcija filma Orsona Wellesa: “Ponoćna zvona”, djelo u kojem je Welles spojio nekoliko Shakespearovih drama u jednu filmsku cjelinu u kojoj igra fenomenalnu ulogu Falstaffa.

U tom se filmu kroz filmsku glazbu pojavljuju čak i neki citati renesansne glazbe, te je to jedan od prvih filmova koji u filmsku glazbu uvodi ranu glazbu, poručila j Livljanić, rekavši kako je cijeli ovoljetni ciklus rane glazbe prožet svjetski poznatim glazbenicima.

– U tom se filmu kroz glazbu pojavljuju dijelovi renesansne glazbe, te je to jedan od prvih filmova koji u filmsku glazbu uvodi ranu glazbu, poručila je Livljanić, najavivši ostatak programa rane glazbe i koncert Paola Pandolfa & Amélie Chemin, svjetskih autoriteta na instrumentu viola da gamba.

– Samo je djelo “Ariadna živi”, inspirirano genijalnim potezom Wellesa u fimu “Ponoćna zvona”, spoj različitih prijevoda Ovidijev “Metamorfoza” i “Heroida”, djela u kojima fiktivne mitološke heroine pišu ljubavna pisma svojim ljubavnicima.

Pismo Ariadne Tezeju tako govori o crvenoj niti kojom ga je vodila labirintom, pomogavši mu tako da pronađe i ubije Minotaura. Iako ju je obećao uzeti za ženu, napustio ju je na otoku Naksosu. Cijela se priča tako vrti oko njihovog rastanka, kada Ariadna sama ostaje na otoku.

Kroz program ćemo otkriti što se dogodilo i kako su se ponovno sastali, čime smo novo djelo stvorili od elementa starih priča, koristeći se talijanskim prijevodima Ovidijeve priče od 14. do 16 stoljeća, rezimirala je Livljanić.

Moderan pristup

Glazba je stvorena u duhu vremena, inspirirana djelima tog vremena, uz suvremenu režiju s potpisom Oliviera Lexa, su projekti u scenskim postavama rane glazbe bili na pozornicama milanske Scale i newyorškog Carnegie Halla.

Želja joj je, kaže, da u ciklusu od starog čine novo. Djela inspirirana prošlošću dovode publici modernog senzibiliteta, kao djela koja emocionalno dotiču publiku koja dolazi iz suvremenog užurbanog svijeta.

– Želimo da se publika izdigne iz dnevnih problema i prođe kroz iskustvo koje će ga duboko oplemeniti. Glazbu zato proživljavam kao odgovornu i važnu poruku modernom čovjeku, smatra Livljanić.

Kad se govori o “modernizaciji” programa Večeri, Livljanić smatra kako se prvo treba znati što se i kako želi modernizirati, jer modernost, ističe, jest krucijalna, ona razmišlja ukorak sa suvremenim društvom, a zadarska je publika, upozorava, izgrađena na temeljima ovog festivala i to posebice rane glazbe.

Ona zna razaznati što je zanimljivo i tko su važni interpreti na svjetskom polju. Zato zadarskoj publici želi ponuditi samo najvišu kvalitetu.

– Zato im predstavljamo onaj program koji ona zaslužuje, jer uvijek mi je geslo bilo boriti se protiv trendova koji srozavaju kvalitetu glazbe, zaključila je, poručivši kako je važno vidjeti s kojim entuzijazmom posjetitelji reagiraju na koncerte, da znamo kako cijene repertoar koji se svake godine osmišljava.

Autor: Nikolina Lucić