Grafiteri zaobilaze Zadar jer nema pravih zidova za njihovu umjetnost

Za vikend je u Menzi, skateparku smještenom u okviru autonomnog kulturnog centra Nigdjezemske, oslikavan novi »Wall of Fame« ili u prijevodu »Zid slave« u okviru DIY inicijative »Graffiti Jam« koja je potekla od kanadsko-hrvatskog grafitera poznatog pod umjetničkim imenom Heron. Uz pomoć donacija, prijatelja i zaljubljenika u grafite događaj je započeo u jutarnjim satima te trajao tijekom cijelog dana, dok su se lokalni DJ-evi pobrinuli za atmosferu puštajući hip-hop klasike. Posjetitelji su imali priliku uživati gledajući proces oslikavanja zidova, ali se i sami okušati u stvaranju vlastitih grafita, dok su se pojedini okušali i u koturaljkaškom sessionu.

Od Kube do Zadra

Među onima koji su oslikavali zidove sreli smo i Ivu Petrića, frontmena zadarske glazbene skupine Sexymotherfuckers, koji je jedan od prvih zadarskih grafitera. U tom trenutku je bio u procesu oslikavanja svog nekadašnjeg umjetničkog imena Germ na unutrašnjem zidu Menze, a grafitima se vratio, kaže, nakon dvadeset godina pauze.

Tu je bio i Neon, njemačko-hrvatski umjetnik koji je zapravo predstavnik prve generacije njemačkih grafitera.

– Za vrijeme pandemije sam se odlučio preseliti iz Njemačke u Hrvatsku te sam pronašao svoj mir na jednom od otoka. Grafiti scena je vrlo društvena kultura u kojoj se ljudi, koje dijele iste vrijednosti, ideje i energiju, lako prepoznaju i povežu, priča nam ovaj umjetnik, koji je u tom trenutku oslikavao svoje umjetničko ime sa svojom posebnom kaligrafijom.

Još tijekom ‘80-ih oslikavao je vagone podzemne željeznice u New Yorku. A kako ističe inicijator ovog događaja, Heron, Neon je definitivno »OG među OG-ovima« jer je radio po cijelom svijetu – od Afrike, Kube do SAD-a, dok mu je u prvom redu svojstven »divlji« oldschool stil.

Osim Herona i Neona, te jednog grafitera iz Šibenika, svi ostali umjetnici koji su sudjelovali bili su više-manje lokalci. Tu je bio i Auks Jedan, te mnogi drugi grafiteri poput Pale, Ruje, Obleke i drugih. No, isto tako događaj je privukao i mališane, koji su s nestrpljenjem čekali svoj zid da se okušaju u svojim prvim grafitima.

Prostor za sve

Cilj ovog Graffiti jama, kako ističe inicijator Heron, bio je okupiti umjetnike i stvoriti prostor u kojem će svi moći pronaći zidove za oslikavanje.

– Preuzevši inicijativu, jednostavno sam krenuo u realizaciju, a ubrzo su se pridružili drugi i počeli podržavati projekt. Cijeli proces temelji se principima »Uradi sam!«, uz donacije i zajednički trud. Među donatorima našle su se i neke od lokalnih firmi poput Tattoo & Piercing Tiamat, Alpro, Grease Monksi, dok nam je Tvornica šećera Osijek pomogla s bojama u spreju. Osim toga, mnogi su dali osobne donacije jer su nam željeli pomoći u ostvarivanju ovog projekta, započeo je Heron opisujući svoj dugoročni cilj za zadarsku grafitersku scenu.

– Znate kako je, u Dalmaciji sve ide »pomalo«, svi su opušteni, a ja sam potpuno suprotan tome – hoću sve odmah i sada! Moj dugoročni cilj je uspostaviti u Zadru »Graffiti jam« kao godišnji događaj. Primjerice, gradovi poput Šibenika, Splita, Rijeke, Siska i Osijeka već imaju svoje graffiti jamove – čak i Brač. Zadar, međutim, još uvijek nema ništa. Stoga, nadam se da će ovaj projekt biti upravo ona iskra koja će Zadar staviti na grafiti kartu. Trenutačno većina umjetnika preskače Zadar. Dolaze zbog mora i kupanja, ali ne žele slikati jer ovdje jednostavno nema pravih zidova za to. Cilj mi je to promijeniti. Jer ako stvorimo prostor, nadamo se da će umjetnici koji prolaze kroz Zadar stati, ostaviti svoj trag i dodati djelić svog umjetničkog izraza na zadarskim zidovima. Grafiterska zajednica je prilično mala, imamo mnoge kontakte, pa kad nas netko iz Belgije ili Njemačke pita: »Hej, imate li zid?« želimo moći reći: »Da, imamo – u samom srcu grada!«. Posljednjih šest-sedam godina otkako sam tu, svaki put kad bi netko htio slikati u Zadru, morali smo ih slati u Šepurine ili Gaženicu – izvan grada, gdje te radove ionako ne bi vidjelo puno ljudi. Ali ovaj zid je u samom centru Zadra, pa se situacija mijenja, priča Heron, dodajući kako se nada da će privući umjetnike iz cijelog svijeta, što je u konačnici i dugoročna vizija.