Subota, 31. siječnja 2026

Weather icon

Vrijeme danas

13 C°

Omiljena kulturna manifestacija

[FOTO] Noć muzeja privukla brojne Zadrane, radionice i izložbe oduševile posjetitelje

Autor: Nikolina Lucić

31.01.2026. 09:45
[FOTO] Noć muzeja privukla brojne Zadrane, radionice i izložbe oduševile posjetitelje

Foto: Luka Jeličić



Omiljenoj kulturnoj manifestaciji koja svake zime u hrvatske muzeje i galerije privlači tisuće posjetitelja, ni ove godine nisu mogli odoljeti brojni Zadrani. Prilika je to da se usred zime na Kalelargi i ulicama Poluotoka vidi mnoštvo građana. Noć muzeja pokazala se tako kao najvažniji kulturni događaj godine, jer otvorena vrata i besplatan ulaz u muzeje Zadrane uvijek izvuku na ulice Poluotoka u kasne večernje sate. Ništa drugačije nije bilo niti ove godine. Mnogi su se tako u petak navečer zaputili do Poluotoka, te razgledali bogatu kulturno – povijesnu baštinu Zadra.




Novitetom se predstavio Muzej antičkog stakla i predstavio prvi broj novog dječjeg časopisa – Kamenčići – jedinstvenog časopisa o arheologiji, muzejima i kulturnoj baštini za djecu i mlade, prvog takve vrste u Hrvatskoj.


Foto


Noć muzeja u Zadru


avatar

Snimio: Luka Jeličić


31.01.2026. 09:37





































































Galerija

Foto: Luka Jeličić


– Likovi našeg Duje Šegvića, znamo, brojnu su djecu privukli ovom predstavljanju. Kamenčići su za djecu, prilika da izložbe i radove koje inače predstavljamo odraslima, vide na njima zanimljiv način, jer arheologija je polje koje je iznimno bogato idejama. Upravo na lokalitetu Asserija došli smo na ideju o ovom časopisu i malim arheolozima koji će djecu voditi kroz priče koje smo spremili, istaknula je urednica časopisa, muzejska savjetnica Anamarija Eterović Borzić. Likovi su temeljeni na njihovi kolegama i stručnjacima, čija su znanja i tehnike proučavanja prošlosti sada prezentirani na jedan novi način.




Ivana Delistović Duić đir po muzejima napravila je s kćeri, te tako nastavila njihovu tradiciju obilaska gradskih muzeja. Od crtanja tetovaža, do 3D printanja, muzeji su na moderan način predstavili povijest koju čuvaju.


– U Arheološkom su nam muzeju nacrtali tetovaže koje simboliziraju stare prapovijesne motive, o čemu smo saznali od muzejskih stručnjakinja. Također, SICU nas je oduševio radionicom izrade pločica i 3D printeva, dodala je, kazavši kako ih uvijek intrigira i demonstracija puhanja perli i ćupova u MAS-u.




Bogati program izložbi koje su trenutno otvorene u prostorijama i odjelima Narodnog muzeja Zadar također je privukao brojne posjetitelje, koji su mogli razgledati izložbe o povijesti zadarskog sporta, kao i stalni postav Muzeja.



– Zadarski HDLU-ovci u NMZ-u su napokon dobili reprezentativan prostor koji i zaslužujemo, kao i vremenski period od dva mjeseca da svi Zadrani vide radove naših članova. Noć muzeja samo je šlag na torti ove lijepe priče, koju smo napokon dočekali, smatra Dragan Jelavić Profa.


U Providurovoj pačali nije falio ni glazbe, tako da se, osim u koncertu, moglo uživati i u “visećoj” izložbi orijentalnih glazbala. Stipan Kujundžić je oblikovao 15 odabranih orijentalnih glazbala u vlastitoj umjetničkoj interpretaciji njihove forme. Daleko je najviše pitanja i oduševljenja izazvala izložba “Kralješnjaci Jadrana” Prirodoslovnog odjela NMZ.


Noć muzeja u Arheološkom muzeju Zadar bila je posvećena načinima komuniciranja i bilježenja poruka od prapovijesti do suvremenog doba. Kroz izložbe, filmske zapise, radionice i interaktivne sadržaje publika je mogla upoznati povijesne i suvremene zapise, tehnologije i simbole koji svjedoče o ljudskoj potrebi za prenošenjem informacija. Predstavljeno je i uređenje budućeg lapidarija i konzervatorsko – restauratorski zahvati na monumentalnoj rimskoj kamenoj plastici, kao i interaktivna foto – postaja »U muzejskom kadru – uspomena koja ostaje«.


– Ideja je u čeličnim vitrinama deponirati kamene spomenike, jer nemamo puno prostora, a spomenike je izabrala naša kolegica u tri skupine predmeta – kultni i arhitektonski elementi te natpisi. Mi ih uređujemo i spremamo za predstavljanje. Od 1974. godine, otkad smo u ovoj zgradi, postoji ideja da se uredi lapidarij, što će se napokon i ostvariti, pojasnila nam je Martina Rajzl, konzervatorica restauratorica u AMZD. Jedan od monumentalnijih komada tako je ulomak je kapitela sa aserijskog Foruma, koji će biti važan dio novog postava, na kojem vrijedmo rade stručnjaci muzeja sa studentima zadarskog sveučilišta.



Posebno popularne bile su male tetovaže s uzorcima vučedolske kulture, kao i motivima koji se pojavljuju na mirilima. Kustosica Biljana Burazer tako nam je objasnila kako se slični motivi, koji slave elemente prirode i plodnost kroz stoljeća pojavljuju u kulturnim uzorcima diljem naše regije. Od Liburna do Vučedola, na stećcima i mirilima.


– Edukativna je ovo akcija kojom ove specifične motive dodatno prezentiramo građanima. Solarni se motivi tako tumače kroz povezanosti čovjeka i prirode, vjere i prelaska u drugi svijet. Povezanost između uzoraka na vučedolskoj keramici sa onima na mirilima, koji se pojavljuju od 17. stoljeća, nije slučajna. Pokazuje kako je preživljavala jedna arhetipska osnovica koja je ljudima činila važan dio svakodnevice i religijskih vjerovanja. Isti su ovi solarni motivi vidljivi i kod sicanja, tj. u tetovažama koje još uvijek možemo vidjeti u starijih žena, rezimirala je.


I ove godine u manifestaciji je sudjelovala i Stalna izložba crkvene umjetnosti u Zadru s izložbom »Kralj Koloman i Zadar«, čija je kustosica Ana Jordan Knežević. Također, bila je otvorena i jedinstvena izložba »Sakralna umjetnost u radovima likovne kolonije Zmajević« akademskog slikara Mate Ljubičića.



Međunarodni centar za podvodnu arheologiju u Zadru također je otvario svoja vrata podmorja i potopljene baštine. Posjetitelji su mogli razgledati izložbu fotografija »Život potopljene baštine«, koja prikazuje potopljena nalazišta i njihove morske stanovnike. Građani su se mogli pridružiti i stručnim vodstvima kroz postav u Edukativno – prezentacijskom centru za podvodnu arheologiju sv. Nikola u Zadru.


Odjel za arheologiju Sveučilišta u Zadru otvorio je svoja vrata posjetiteljima sa stalnom izložbom »Kako su se pokapali stari Rimljani« nastalom na temelju arheoloških istraživanja rimske nekropole na prostoru Novog kampusa, a svojim su se radovima predstavili i učenici Škola primijenjene umjetnosti i dizajna Zadar.