“Zoranićeva arkadija” mogla bi postati najjača sveučilišna ljetna škola na Jadranu

Ljetna škola hrvatskoga jezika svakako ima turističkog potencijala, ali valja raditi na njezinom profiliranju, da ona ne postane jedan u nizu ljetnih tečajeva hrvatskog jezika i kulture kakvih u Hrvatskoj, osobito na Jadranu, ima velik broj
Da se lako može spojiti  ugodno s korisnim dokazalo  je dvadesetak polaznika  Međunarodne ljetne škole  hrvatskog jezika, književnosti i kulture “Zoranićeva  arkadija” u Zadru. Oni su,  naime, dva tjedna kolovoza  iskoristili za učenje hrvatskog jezika na jadranskoj  obali i to, osim kroz predavanja, druženjem s izvornim govornicima te upoznavanjem hrvatske kulture i  baštine. Njihovi razlozi bili  su raznoliki, od profesionalnih, znatiželje pa do potrage za svojim korijenima.  S obzirom na raznolik i bogat program škole koja, slobodno možemo reći izlazi iz  okvira klasičnih predavanja  i pauza između njih, nema  sumnje da je škola zaradila  odlične promotore od kojih  će se mnogi vratiti te širiti  dobru riječ o “Zoranićevoj  arkadiji”.
Svoje dojmove o školi podijelila je s nama i voditeljica škole doc. dr. sc. Kornelija Kuvač-Levačić koja je  tu dužnost prvi puta preuzela u veljači ove godine te  zajedno s predsjednicom  Organizacijskog odbora  Ljetne škole prof. dr. sc.  Vandom Babić i ostatkom  Odbora odradila velik, ali  odličan posao.
Radionica s janjetinom
Krenimo od zatvaranja  škole. Škola je zatvorena  izletom u Kolan i opuštenim druženjem polaznika i  profesora. Kakvi su bili komentari sudionika na ovogodišnju Međunarodnu  ljetnu školu hrvatskog jezika, književnosti i kulture  “Zoranićeva arkadija”?
– Ove je godine program  Međunarodne ljetne škole  hrvatskog jezika, književnosti i kulture trajao od 30.  srpnja do 12. kolovoza. S  Općinom Kolan na otoku  Pagu Odjel za kroatistiku i  slavistiku surađuje već nekoliko godina, a prošle godine smo ondje organizirali  jednodnevni izlet za sudionike znanstvenog skupa Zadarski filološki dani. Budući  da su se već tada ljudi iz  Kolana pokazali kao nevjerojatno kvalitetni domaćini, posve je logičan izbor bio nastaviti suradnju i  u sklopu Međunarodne ljetne škole Zoranićeva arkadija. I nismo se prevarili.  Naši su polaznici po dolasku u Kolan, 11. kolovoza  najprije imali organiziran  posjet, stručno vođenje i  kušanje sireva u sirani Gligora. Zatim su nas domaćini poveli u kamp Rogoza u blizini ornitološkog  rezervata Kolanjsko blato  gdje su polaznici aktivno  sudjelovali u radionici tradicionalne pripreme paškog  sira koju je vodila gospođa  Milenka Tauzer na čemu joj  i ovom prilikom srdačno  zahvaljujemo. Druga radionica tradicionalne kuhinje  bila je pripremanje, pečenje,  a naravno i konzumacija kolanjske janjetine, također u  sklopu kampa. Većini naših  polaznika bilo je to prvo  takvo iskustvo u životu, a  kad se tome pribroji kristalno bistro more u kome su  se kupali toga dana u Kolanu, nije ni čudo da su  čitavo vrijeme bili doslovno  ozareni svime što su vidjeli i  doživjeli.
Nakon završetka popodnevnog programa uslijedila  je završna večer programa,  na kojoj smo dodijelili diplome i potvrde polaznicima o završenom tečaju hrvatskoga jezika, kao i zahvalnice svima onima bez kojih ovogodišnji program ne  bi bio toliko bogat i sadržajan: nazočnim predstavnicima pokrovitelja, supokrovitelja i suradnika te  studentima volonterima.  Domaćin završne večeri bila  je obitelj Prtorić koja vodi  Obiteljsko poljoprivredno  gospodarstvo Sikovice koju  će polaznici sigurno zapamtiti po izvrsno spremljenoj  pečenoj ribi, što ju je osigurala Hrvatska gospodarska komora – Županijska  komora Zadar, i pogledu s  terase njihova restorana koji otkriva gotovo čitav otok  Pag. Za sve to zahvalni smo  g. Josipu Zuboviću, načelniku Općine Kolan i g. Ivi  Butkoviću, predsjedniku  TZ Kolan koji su besprijekorno odradili taj dio organizacije programa.
Najbolje učenje u  kontekstu okoline
Zatvaranju je prethodio  bogat program s brojnim radionicama, izletima, predavanjima…nije to bilo samo  suhoparno “štrebanje” gramatike i pravila. Pri odabiru  pristupa čime ste se vodili?
– Dok smo pripremali i organizirali ovogodišnji program Zoranićeve arkadije,  vodili smo se mišlju da se  hrvatski jezik, književnost i  kultura najbolje uče u kontekstu okoline, upoznavanjem osobitosti našega podneblja i u živoj, svakodnevnoj konverzaciji s izvornim govornicima. Stoga smo  ostvarili koncept škole u kojoj se lektorski rad, predavanja i vježbe hrvatskoga jezika kroz tri stupnja (početni, srednji i napredni) odvijao  u jutarnjim satima (od 9 do  13 sati) u učionicama Odjela  za kroatistiku i slavistiku,  dok su se u popodnevnim  satima (najčešće od 18 do 20  sati) polaznicima nudile tematske aktivnosti, poput  stručnog vođenja po gradu i  obilaska kulturno-povijesnih  znamenitosti Zadra, posjeta  Stalnoj izložbi crkvene umjetnosti Zlato i srebro grada  Zadra, upoznavanja hrvatske baštine kroz stručno  vođenje u Etnološkom muzeju, zatim radionica o hrvatskoj kinematografiji i  glazbenoj baštini, posjeta  Muzeju antičkog stakla i sudjelovanja u njihovoj popularnoj radionici puhanja stakla, i sl.
Ovdje bih naglasila i to da  su polaznike Zoranićeve arkadije kroz sve to vrijeme  pratile studentice hrvatskog  jezika i književnosti koje su  ih po potrebi vodile na mjesta  u gradu gdje su se održavale  popodnevne aktivnosti, sudjelovale na zajedničkim izletima i, što je najvažnije, razgovarale s njima na hrvatskom jeziku. Veliko hvala svima i njima, a osobito onima  koje su uložile najviše svoga  vremena, kolegicama Ani Vuleliji i Matei Štorić.
OPŠIRNIJE U TISKANOM IZDANJU